Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Lis 2017

Seljak u EU zarađuje samo 40 posto prosječne plaće

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Vuk TEŠIJA  

Seljak u EU zarađuje samo 40 posto prosječne plaće

Europa treba rješavati ruralni egzodus politikama i investicijama koje poljoprivredu čine atraktivnim izborom karijere. Međutim, politička nesigurnost oko poljoprivredne politike Unije drži investitore daleko, rečeno je na skupu koji je Euroactiv organizirao u Bruxellesu o toj temi.

Ruralna područja obuhvaćaju više od polovine EU-a, ali ne ispunjavaju svoj gospodarski i društveni potencijal. Nezaposlenost je visoka i stanovništvo je staro dok se mladi ljudi kreću u gradove kako bi tražili nove mogućnosti.

Za pojedince, tvrtke i zajednice koje ostaju na selu, nedostatak ključnih infrastrukturnih investicija koči gospodarski razvoj, a u takvim uvjetima teško je uvjeriti mlade ljude da život na selu može ponuditi budućnost zbog koje je vrijedno ostati na zemlji.

"Ako želimo zadržati ruralna područja živima u budućnosti, ako želimo održati poljoprivredu na životu, moramo privući mlade ljude", izjavio je Jannes Maes, predsjednik Europskog vijeća mladih poljoprivrednika (CEJA).

"Mladi ljudi moraju biti u stanju vidjeti da je vrijedno živjeti u ruralnim područjima, da se poljoprivredom može zaraditi za život i da tim poslom mogu izdržavati svoje obitelji."

Slične stavove iznio je i Stephen Meredith, zamjenik voditelja politike IFOAM EU, organizacije koja je predstavljala europske organske poljoprivrednike, koji vjeruje da poljoprivreda treba biti u središtu politike ruralnog razvoja. "Poljoprivreda je okosnica ruralnih područja. Ako nemamo poljoprivrednika, još će se teže riješiti pitanje odlaska s ruralnih područja."

No, zarada poljoprivrednika samo je 40 posto prosjeka u cijelom EU, a manje od polovine ruralnih područja ima pristup brzom internetu. Sve to otežava poljoprivrednicima da razvijaju svoje poslovanje i odvraća ljude od poljoprivrede i prouzročuje depopulizaciju ruralnih krajeva.
Nedostaje političke hrabrosti

Za Josefinu Loriz-Hoffmann, ravnateljicu ruralnog razvoja u Odjelu za poljoprivredu Europske komisije (DG AGRI), investicija u ruralne infrastrukture uglavnom je pitanje "političke hrabrosti" u zemljama članicama EU-a.

EU može "osigurati okvir i alate", rekla je, no pojedine zemlje moraju odlučiti gdje i što uložiti.

Ipak, za države članice, pronalaženje novca za potrebna ulaganje nije lako. Pekka Pesonen, glavni tajnik Udruge EU farmera i Udruženja poljoprivrednih zadruga Copa-Cogeca, okrivljuje europske "nedosljedne" politike koje drže investitore podalje od poljoprivrede.

"Političko okruženje u Europi je jednostavno previše nestabilno", kazao je, dodavši kako je zbog toga poljoprivreda ostala bez izvora financiranja.

Šef Copa-Cogeca ustvrdio je da postoje mnogi primjeri gdje "EU donosi političke odluke na znanstvenim osnovama, sve dok se političarima počnu ne sviđati određeni odgovori koje znanost daje”, te je pozvao one koji donose odluke da budu dosljedniji.
Komplementarnost

Uz pritisak na proračun Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) i mogućnost da će Brexit ostaviti veliku rupu u EU nakon 2020. godine, nekoliko govornika istaknulo je da je važnije nego ikad osigurati da poljoprivrednici imaju koristi od cijelog raspona politika EU, izvan Zajedničke poljoprivredne politike.

Kako bi se povećao učinak raspoloživih sredstava, zemlje EU trebale bi tražiti "sinergije" između komplementarnih područja politike, pozvao je Loriz-Hoffmann. "Zemlje članice trebale bi više učiniti kako bi se kombinirale mogućnosti financiranja, koristeći sredstva regionalnog razvoja EU i sredstva za društveno razvoj", rekla je.

Predstavnica Europske komisije naglasila je da svaka zemlja za sebe treba organizirati unutarnju raspravu o povećanju komplementarnosti projekata koje financiraju, kako bi se osiguralo da oni budu u korist ruralnog razvoja, gdje god je to moguće.


Komentari članka

Vezani članci

Potrošački patriotizam ili zašto Poljaci radije kupuju domaće proizvode

19.06.2018.

Čak je 60% ispitanika odgovorilo da preferiraju kupnju povrća i voća iz Poljske, čak i ako su skuplji od onih stranih.

Iz Hrvatske dnevno odseli 180 ljudi

18.06.2018.

Najmanje 250.000 hrvatskih građana odselilo je u inozemstvo u posljednjih pet godina, od kad je Hrvatska postala članica EU

Uvođenje zajedničke valute nam je suđeno: Hrvatska ni da hoće ne može na referendum o uvođenju eura

13.06.2018.

Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obvezu uvođenja eura i to je bio dio ugovora o pristupanju, a Ustav RH kaže da su međunarodni ugovori po snazi iznad zakona

Ostao bez posla i odlučio obrađivati 120 ha u eko proizvodnji

12.06.2018.

Po uzoru na svog oca, zakoraknuo sam u poljoprivredu kad sam nakon 20 godina rada u PIK-u ostao bez posla. Poučen iskustvom, smatram da se može uspjeti, ali uz jako puno upornosti, rada i odricanja. Troškovi same proizvodnje su veliki, a cijene kultura ma

Robot za uništavanje korova smanjuje upotrebu herbicida za 20 puta

11.06.2018.

Robot uz pomoć umjetne inteligencije i solarnog pogona može se samostalno kretati kroz polje, detektirati korov i onda ga ciljano, s manjom upotrebom herbicida tretirati i tako smanjiti ukupnu upotrebu herbicida za čak 20 puta

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija