Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Kol 2010

Seljaci gube poticaje jer se ne snalaze u proceduri

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Seljaci gube poticaje jer se ne snalaze u proceduri

Konačnim prijedlogom Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji je u saborskoj proceduri, predviđa se rast porast udjela izravnih plaćanja za sve vrste poljoprivredne proizvodnje. Riječ je o 100 milijuna eura više za poljoprivredne potpore od 2011. do 2013. godine nego sada. Pitanje je, međutim, koliko će ponuđenog novca naši seljaci znati iskoristiti jer već sada imaju velikih problema s procedurom i birokracijom. Mijo Latin, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, kaže da je samo ove godine 3500 predmeta imalo manjkavu dokumentaciju, jer su korisnici poticaja, primjerice, pomiješali brojeve šasija traktora i prikolica.

Hrvatski seljaci i inače teško hvataju vlak za EU. Primjerice, tvrtke su te koje su dobile novac iz pretpristupnih europskih fondova (Sapard i Ipard), čija je iskorištenost 50 posto, ali je među njima malo seljačkih gospodarstava. Udjel broja korisnika potpora u Hrvatskoj u odnosu na broj registriranih gospodarstava je 47 posto (ukupno je 186.000 registriranih gospodarstava), što je nešto manje od prosjeka novih članica EU-a te bitno manje od prosjeka starih članica. Veliki poslovni planovi, unaprijed osigurano tržište te bolja zaštita okoliša u stajama i na njivama, ali i nedovoljno poljoprivrednih savjetnika na terenu, samo su neki od minusa domaćega agrara. Država za poljoprivredne potpore iz godine u godinu izdvaja sve više. U odnosu na 2005., 2008. je povećana za 65 posto, a istodobno je državni proračun narastao za 25 posto.

Ove je godine zbog gospodarske krize smanjen iznos potpora u poljoprivredi, te će se za poticaje isplatiti 2,19 milijardi kuna, pri čemu će poticaji za mlijeko biti u stopostotnom iznosu, dok će svi ostali biti isplaćeni u iznosu od 60 posto. Primjerice, poticaji za pšenicu smanjeni su s 2250 kuna po hektaru na 1900 kuna. Bruxelles je već prihvatio da Hrvatskoj, nakon što uđe u EU, ostanu tri godine potpore u svinjogojstvu. U proizvodno vezanim izravnim plaćanjima nešto više od 60 posto odnosi se na biljnu proizvodnju, a ostatak je namijenjen stočarskoj proizvodnji, pri čemu su poticaji za proizvodnju mlijeka već godinama pojedinačno najizdašnija proračunska stavka. Iduća godina bit će i zadnja u primjeni izravnih plaćanja poticaja po nacionalnome modelu te referentno razdoblje za utvrđivanje dodatnih prava u pojedinim osjetljivim sektorima.

Hrvatska je odredila osam osjetljivih poljoprivrednih sektora - od mlijeka, krava dojilja, ovaca i koza, goveđeg mesa, krmača do duhana, šećerne repe i maslinova ulja - na koja će se primjenjivati nacionalna pričuva za plaćanja osjetljivih sektora. Usporedba sa zemljama EU-a pokazuje da je Hrvatska sada u sredini na ljestvici potpora po poljoprivrednom gospodarstvu. Prosječna potpora od 3850 eura manja je od prosjeka za stare zemlje članice EU-a, gdje približno iznosi 6000 eura, ali je više nego dvostruko viša od prosječne potpore po gospodarstvu u novim članicama EU-a.

Za ruralni razvoj 352 milijuna eura godišnje
Hrvatska za ruralni razvoj, koji se u EU sve više potiče, očekuje oko 483 milijuna eura za razdoblje od 2012. do 2013. godina te 144 milijuna eura za tržišne mjere i izravna plaćanja u poljoprivredi. Procijenjeni puni iznos godišnje omotnice za izravna plaćanja je 373 milijuna eura, što ne uključuje iznos za minirane površine te 352 milijuna eura za ruralni razvoj.


Komentari članka

Vezani članci

Poljoprivrednicima poslano novih 130 ugovora

07.07.2020.

Najviše je ugovora - 71, ukupne vrijednosti 7,9 milijuna kuna, poslano za operaciju 6.3.1. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava”, a svakom poljoprivredniku odobreno je 15.000 eura. Sredstva su namijenjena za kupnju domaćih životinja, bilja

Hrvatska među zemljama EU s najvećim rastom stope nezaposlenosti

03.07.2020.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u svibnju iznosila 8,9 posto i bila je viša za 0,8 postotnih bodova nego u travnju. Bez posla su prema Eurostatovim podacima bile ukupno 164 tisuće građana Hrvatske,

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

Nikola Nikšić: 117.000 tvrtki neće dobiti državnu potporu za skraćeni radni tjedan

30.06.2020.

Na Vladinoj sjednici u četvrtak najavljeno je uvođenje mogućnosti skraćenog radnog vremena kao nove mjere očuvanja radnih mjesta, koja bi se provodila u drugoj u polovici godine za tvrtke s više od deset zaposlenih.

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2075 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1298 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 723 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 697 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 312 članka imaju tag opg
  34. 334 članka imaju tag agrokor
  35. 242 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici