Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Stu 2019

Šef Rimčeve firme za bicikle otkrio nam je zašto je Porsche uložio u njih

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Šef Rimčeve firme za bicikle otkrio nam je zašto je Porsche uložio u njih

GREYP Bikes, sestrinska kompanija Rimac Automobila, krenuo je u novu rundu financiranja koja se realizira izdavanjem tokena, što omogućuje i malim ulagačima da uđu u vlasničku strukturu kompanije. Uz Matu Rimca, koji je najveći pojedinačni dioničar Greypa, u vlasničkoj strukturi je kineska Camel Grupa, a od 2018. godine i njemački proizvođač automobila Porsche.

Porsche je uložio u Greyp jer su proizvođači automobila sve svjesniji važnosti kretanja na dva kotača

Krešimir Hlede, CEO Greyp Bikesa, u razgovoru za Index pojasnio je čime se oni zapravo bave te objasnio detalje ove ponude tokena, koja je prvi ETO (Equity Token Offering) u svijetu koji regulira Europska unija.

“Velike autoindustrije su svjesne da se moraju okrenuti mikro mobilnosti. To je, recimo, razlog zašto je Porsche uložio u nas. Amblemi koje ćete viđati u budućnosti na autima neće biti Mercedes, nego Google, Uber i slično. Autokompanije kao takve će postati sve manje bitne. Zbog toga se proizvođači automobila okreću i mikro mobilnosti, svjesni su da se po gradovima nećemo kretati samo na četiri kotača. Kad odete na bilo koji autoshow, vidjet ćete proizvođače automobila koji izlažu nešto na dva ili tri kotača”, kaže Hlede.

Putem tokena omogućili ulaganja već od 100 eura

Na ETO, odnosno ponudu tokena kao način financiranja, odlučili su se kako bi maksimalno pojednostavili cijelu stvar i omogućili pristup i malim ulagačima, s obzirom na to da je minimalni ulog 100 eura. Prodaja se vrši putem platforme Neufund.

“Mi kao firma jako vjerujemo u blockchain. Mislimo da je to tehnologija koja će dramatično promijeniti način na koji firme funkcioniraju i vlasništvo općenito. Razmišljali smo o tome kakve bismo investitore htjeli i došli smo do toga da bismo htjeli investitore koji razumiju tehnologiju, koji su spremni na odvažne korake u razvoju i u tu sliku se ne uklapa neki tipični korporativni investitor. Također, kupnjom tokena investirate u imovinu kojom se može trgovati. Danas kada biste klasičnom metodom uložili u Greyp, morali biste ostati unutra dok mi ne napravimo IPO (javna ponuda dionica na burzi, op.a.), dok na ovaj način ulagač može kupiti udio u Greypu i doslovno dvije minute kasnije ga prodati. Osim toga, izdavanje tokena omogućuje da ulažu i mali ulagači, s obzirom na to da je minimalno ulaganje 100 eura. Token koji izdajemo daje prava identična vlasničkim. Znači, svatko tko kupi token ima pravo glasa na skupštini, pravo na dividendu itd. Izdavatelj samih tokena je SPV registriran u Njemačkoj (posebna firma registrirana samo za tu namjenu, op.a), koji će, kad skupi novac, doći na Trgovački sud u Zagrebu i upisati se kao suvlasnik Greypa. Vlasnici tokena su tako de facto posredno suvlasnici Greypa, ali ugovori između kompanija i samih vlasnika tokena su napisani tako da omogućuje prava identična vlasničkim”, kaže Hlede.

Njemački regulator reagirao na Greypovu ponudu tokena

Imali su manjih problema s njemačkim regulatorom tržišta kapitala BaFinom. Naime, njemačka verzija HANFA-e objavila je kako je prodaja digitalnog tokena Greyp Bikes putem platforme Neufund zapravo prodaja dionica bez regulatornog odobrenja.

“BaFin je, kao njemačka regulatorna agencija, objavio opservaciju u kojoj je iznio sumnju da Greyp provodi javnu ponudu tokena bez prethodno objavljenog prospekta, koji bi javna ponuda tokena u Njemačkoj trebala imati. Važno je napomenuti da se ovdje ne radi o odluci BaFina, već o izražavanju sumnje da se radi o javnoj ponudi u Njemačkoj bez prospekta.

Greyp svoju ponudu radi pod lihtenštajnskom jurisdikcijom i Token Offering Operator je kompanija također iz Lihtenštajna. Obje činjenice su javno dostupne u svim našim dokumentima od prvog dana kampanje. Lihtenštajn kao država je iskoristio mogućnost izuzimanja od obaveze objave prospekta za investicije manje od pet milijuna eura, što Greypova ponuda jest. Osim toga, Greyp se nije ni na koji način ciljano obraćao samo investitorima u Njemačkoj, već investitorima globalno. Smatramo da Greypova ponuda zadovoljava sve odredbe koje Lihtenštajn stavlja pred nas i nisu nam poznate bilo koje činjenice koje bi BaFinu, kao njemačkoj regulatornoj agenciji, davale jurisdikciju nad ovom ponudom, a istog je stava i platforma Neufund na kojoj se ponuda i provodi. Također, BaFin ni na koji način nije kontaktirao Greyp, kako prije tako ni nakon svoje obavijesti.

Vjerujemo da smo pripremili ovu ponudu profesionalno i u skladu sa svim regulatornim zahtjevima i na nama je da to ispravno komuniciramo. Greypova kampanja na Neufundu je prva takva kampanja na svijetu. I Greyp i Neufund, svaki u svojoj industriji, unose velike, disruptivne promjene i često takve promjene trebaju vremena da postanu mainstream”, kaže Hlede.

Firma je u fazi agresivnog razvoja i ulazak u pozitivu očekuju 2021. godine

Što se tiče eventualne dividende na koju budući ulagači mogu računati, Hlede kaže da su te odluke u domeni vlasnika, ali da je kompanija u ovoj fazi primarno koncentrirana na ulaganja u razvoj.

“Kao manager ne mogu govoriti o dividendama, to je odluka u domeni vlasnika, dioničara. No realno, firme koje su u razvoju će svoj kapital ulagati u daljnji razvoj, prije nego što će isplaćivati dividendu. Mi smo još uvijek firma s negativnim novčanim tijekom, jako puno novca trošimo na razvoj i očekujem da ćemo u pozitivu ući 2021. godine, ovisno o nivou agresivnosti u razvoju. Nakon ove runde, koja se sastoji od pet milijuna eura koje prikupljamo putem ETO-a i još 10 milijuna koje planiramo prikupiti od strateškog investitora, ne bismo trebali imati više potrebe za prikupljanjem kapitala. To bi bilo to što se tiče prikupljanja kapitala i promjene vlasničke strukture”, kaže Hlede.

Kao i Rimac Automobili, razvijaju tehnologiju koju namjeravaju dalje prodavati

Kao i Rimac Automobili, kojima automobili služe za demonstraciju tehnologije, tako i Greyp nije primarno proizvođač bicikala, već na električnim biciklima razvijaju tehnologiju koju onda namjeravaju dalje prodavati.

“Zovemo se Greyp Bikes, ali mi zapravo nismo kompanija koja se bavi (samo) biciklima. Tehnološka smo kompanija koja razvija tehnologiju i softver za laka električna vozila, primarno bicikle. Poslovni model nam je vrlo sličan Rimac Automobilima. Napravili smo portfolio svojih bicikala, koji su, bez lažne skromnosti, pri samom vrhu ili na vrhu na svjetskoj razini. Radimo svoj portfolio bicikala od čega imamo određene prihode, ali nam prije svega služe kao razvojna platforma i marketinški alat. Identično kao što to rade Rimac Automobili. To je predivan način kako biti u kontaktu s tržištem, da vas kupac tjera da napredujte, da razvijate nove tehnologije, ali suština našeg poslovnog plana jest da tu tehnologiju, koju razvijamo za svoje bicikle, kasnije multipliciramo i prodajemo drugima. Naša ideja je da radimo white label tehnologiju, a naš ultimativni cilj je da svi bicikli, bili oni Greyp ili nekog drugog brenda, podatke koje skupljaju šalju na platformu kojom mi upravljamo i da stvorimo jednu novu razinu korisničkog iskustva. U suštini želimo postati Android za električne bicikle. Zato i volim reći da nismo bike kompanija. To se vidi i iz našeg odjela razvoja u kojem je 30-ak ljudi, a od njih je 24, 25 vezano isključivo za elektroniku i softver. Nama je bicikl samo platforma”, kaže Hlede.

Mnoge stvari morali su sami razviti, što im daje prednost u odnosu na konkurenciju

Dosta toga što se u Greypu razvija nije nužno vezano za bicikl, odnosno može se koristiti i u drugim uređajima. Kod razvoja bicikala mnoge su stvari bili prisiljeni sami razviti, no to im daje ogromnu prednost u odnosu na konkurenciju jer su kroz taj razvoj stekli ogromna znanja i iskustvo.

“Jako puno toga što radimo je potpuno agnostično u odnosu na sam bicikl. Recimo softver za bug fix - pritisnete tipku i napravi se update softvera na svim biciklima na svijetu. Taj softver ne zna updatira li bicikl ili frižider, što znači da je tehnologija u startu zamišljena da se ne koristi samo na biciklu. Slična priča je i s eSIM-om koji smo razvijali u suradnji s Hrvatskim Telekomom i Deutsche Telekomom. Danas vi u svojem telefonu imate plastičnu SIM karticu, za par godina je nećete imati nego ćete imati ugrađen jedan čip, a od telekoma ćete kupovati digitalni profil. Taj čip mi već imamo u svojim biciklima i jedna smo od prvih firmi na svijetu koja je razvila takvo nešto, i to je opet jedan komad tehnologije koji je primjenjiv i na automobile, i na bicikle, i na bilo što drugo gdje će biti potreban. Mnoge stvari smo bili prisiljeni sami razviti, ali smo zato razvili kompetencije koje druge firme nemaju. Da nam danas dođete i kažete ‘imam motor s kojeg bih htio skidati 100, 200 telemetrijskih podataka u sekundi, da mi to funkcionira u čitavom svijetu’, mi to sve možemo napraviti s ljudima koji su u ovoj zgradi. Trebalo je puno rada da bismo došli do te razine, ali smo uspjeli i to nam daje veliku prednost u odnosu na druge kompanije”, kaže Hlede.

Što se samih bicikala tiče, kod njih neće biti toliko bitne performanse u smislu brzine i snage motora, već će biti bitno koliko su “pametni”.

“Bicikli budućnosti neće se razlikovati po brzini i snazi, što je standardizirano, već će naglasak biti na tome da budu pametni, povezani, da donose odluke umjesto vozača itd. Naš bicikl je prepun različitih senzora, prikupljamo 50-ak različitih telemetrijskih podataka koji se šalju na server i obrađuju. Želimo napraviti da bicikl bude gadget, content creator, platforma za igranje, skupljač podataka itd.“, kaže Hlede.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj u prosincu 2019. registrirano 72 posto više novih automobila

16.01.2020.

Skok potražnje u posljednjem mjesecu 2019. rezultat je niske poredbene osnovice u istom mjesecu godine ranije kada su na prodaju utjecali postroženi propisi o emisiji štetnih plinova.

Spider grupa otvorila novi pogon u Pitomači vrijedan 28 milijuna kuna

10.01.2020.

U petak je u Pitomači otvorena nova tvornica vodećeg hrvatskog proizvođača čajeva Spider grupe. Ukupna investicija u novi proizvodni pogon te izgradnju i opremanje iznosi više od 28 milijuna kuna, a polovica toga iznosa osigurana je sredstvima iz Europsko

Omco Croatia uložio više od sedam milijuna kuna u fotonaponsku elektranu i zaštitu okoliša

10.01.2020.

Nakon višegodišnjih ulaganja u povećanje kapaciteta kroz zapošljavanje i opremu te intenzivnog ulaganja u automatizaciju, robotizaciju i digitalizaciju, Omco Croatia je ulaganja usmjerio u zaštitu okoliša te osvojio posebno priznanje Lider investa.

JGL - Izvoz Vizola S u ovoj godini gotovo dvostruko veći nego lani

10.01.2020.

U prvih devet mjeseci ove godine na strana je tržišta prodano 400 tisuća proizvoda za ublažavanje tegoba zbog suhog oka. Osobito veliki uspjeh u prodaji Vizola S postignut je na ukrajinskom tržištu

Muskova tvrtka Tesla na tržištu vrijedi više nego Ford i GM Motors zajedno

10.01.2020.

Dionica se najprije na rekordne razine popela u utorak, a potom je jučer porasla za još 4,2 posto i tako tržišnu vrijednost tvrtke Tesla podigla na više od 88 milijardi dolara, što je, ponovimo, više od Ford Motorsa i General Motorsa zajedno.

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1994 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1262 članka imaju tag izvoz
  5. 858 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1008 članka imaju tag svijet
  7. 989 članka imaju tag trgovina
  8. 1021 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 851 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 425 članka imaju tag dzs
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 363 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg