Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Lip 2020

Sedam godina u EU - Bolje je unutra nego vani unatoč svim boljkama

Izvor: www.lider.media · Autor: Vanja Figenwald  

Sedam godina u EU - Bolje je unutra nego vani unatoč svim boljkama

U srpnju ove godine Hrvatska će obilježiti sedmu obljetnicu članstva u Europskoj uniji, istek maksimalnih prijelaznih razdoblja (primjerice, druge države članice nakon 1. srpnja više ne mogu nastaviti ograničavati pristup svojim tržištima rada), ali i kraj svoga prvog predsjedanja, kumulativno gledano, drugom najvećom ekonomijom svijeta premda se uvijek može postaviti pitanje koliko je EU zaista jedinstveno tržište.

Na neki će način i simbolički i stvarno završiti prva faza hrvatske integracije u tu kompleksnu zajednicu, no time priča o institucionalnom integriranju neće završiti jer preostaju dva cilja: ulazak u šengenski prostor i uvođenje eura. Dok je prvo na vrlo dugom štapu zbog nepovjerenja starih članica prema novima i migrantske krize, drugo je najviše tehničko pitanje.

Tanke šanse
Političke volje za širenjem zone slobodnog kretanja, koja je ionako zbog migrantske krize okrnjena, zasad nema i, po svemu sudeći, to se neće promijeniti u dogledno vrijeme. U redu ispred Hrvatske stoje Rumunjska i Bugarska, koje su odavno dobile zeleno svjetlo Komisije za pristupanje Schengenu, no ne i odobrenje članica, pa su šanse za skorašnji hrvatski ulazak u šengenski prostor veoma tanke. Problem je veći i zato što Hrvatska i dalje ima neriješen granični spor sa Slovenijom koja je već pokazala da se ne libi upotrijebiti pravo veta u svrhu političkog pritiska.

Euro je zato potpuno druga priča. Interes za što brže širenje zajedničke valute postoji i u najvažnijim europskim prijestolnicama i u Bruxellesu, stoga uvođenje te valute ovisi ponajprije o ispunjavanju tehničkih uvjeta i spremnosti ekonomije, što je prije izbijanja epidemije koronavirusa bilo zacrtano u sljedeće tri godine. Nakon golemog skoka javnog duga i deficita, ali i ekonomske krize, pitanje je kako će se razvijati hrvatski put prema euru.

Red u državnim financijama
Nakon sedam godina ulazak u eurozonu glavni je i realno najdohvatljiviji cilj hrvatskog članstva u Europskoj uniji, no pitanje je koliko se domaća ekonomija dosad uspješno prilagodila poslovanju na zajedničkom tržištu. Velikih potresa u ekonomiji kakve su mnogi očekivali nakon ulaska nije bilo, najviše zato što se dugo navikavala na europsku, no to vrijedi i za pozitivne efekte koji se nisu materijalizirali u željenom opsegu. To ne znači da pomaka nije bilo. Na razini državnih financija uveden je red kakav država nije poznavala, prije svega u deficitu i javnom dugu, koji su do ožujka ove godine bili na prihvatljivim razinama, i to ne samo zahvaljujući pogodnim gospodarskim trendovima već i zajedničkim pravilima te pomnoj kontroli poštovanja tih pravila.

Jednako je tako Hrvatska u međuvremenu financiranje javnih ulaganja gotovo potpuno zamijenila europskim novcem (u aktualnom proračunu na raspolaganju ima 10,7 milijardi eura) premda time osnovna struktura javnih financija, pogotovo rashodi, nije znatno promijenjena. Uvjerljivo najočitiji efekt članstva novostečena je sloboda kretanja radnika i posljedično presušivanje hrvatskog tržišta rada, no i taj trend mogao bi se preokrenuti u idućim mjesecima zbog epidemije.

Čim su to pravila i ekonomske okolnosti dopustili, velik dio hrvatskih građana odlučio je sreću potražiti u bogatijim i organiziranijim članicama, što je pozitivno utjecalo na smanjenje nezaposlenosti, ali i prouzročilo manjak potrebnih radnika tijekom aktualnoga gospodarskog uzleta. Početak srpnja i formalno će donijeti potpunu slobodu zapošljavanja hrvatskim radnicima u svim državama članicama iako su dosad sve izuzev Austrije već ukinule ograničenja.

Volumen izvoza
Što pod utjecajem krize, što prirodnom preorijentacijom na bescarinsku zonu koja obuhvaća gotovo pola milijarde ljudi, dio hrvatske ekonomije počeo se snažnije okretati izvozu, najviše Njemačkoj i Italiji. 'U Italiju je u 2019. izvezeno robe za 2,1 milijardu eura ili jedan posto više nego 2018., a izvoz u Njemačku porastao je za četiri posto, na nešto više od dvije milijarde eura. Iz Italije je pak uvezeno robe za 3,4 milijarde eura ili 10,1 posto više, a iz Njemačke za 3,8 milijardi eura ili šest posto više', stoji na stranicama Izvoznog portala.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska među zemljama EU s najvećim rastom stope nezaposlenosti

03.07.2020.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u svibnju iznosila 8,9 posto i bila je viša za 0,8 postotnih bodova nego u travnju. Bez posla su prema Eurostatovim podacima bile ukupno 164 tisuće građana Hrvatske,

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

U svibnju zabilježen pad zaposlenosti od 3,4 posto

30.06.2020.

Najavljene mjere od srpnja pritom uključuju i skraćivanje radnog tjedna i time povezanom subvencijom države do iznosa od 2.000 kuna neto po radniku, čija se provedba najavljuje do kraja godine.

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 385 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici