Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Lip 2020

Sedam godina u EU - Bolje je unutra nego vani unatoč svim boljkama

Izvor: www.lider.media · Autor: Vanja Figenwald  

Sedam godina u EU - Bolje je unutra nego vani unatoč svim boljkama

U srpnju ove godine Hrvatska će obilježiti sedmu obljetnicu članstva u Europskoj uniji, istek maksimalnih prijelaznih razdoblja (primjerice, druge države članice nakon 1. srpnja više ne mogu nastaviti ograničavati pristup svojim tržištima rada), ali i kraj svoga prvog predsjedanja, kumulativno gledano, drugom najvećom ekonomijom svijeta premda se uvijek može postaviti pitanje koliko je EU zaista jedinstveno tržište.

Na neki će način i simbolički i stvarno završiti prva faza hrvatske integracije u tu kompleksnu zajednicu, no time priča o institucionalnom integriranju neće završiti jer preostaju dva cilja: ulazak u šengenski prostor i uvođenje eura. Dok je prvo na vrlo dugom štapu zbog nepovjerenja starih članica prema novima i migrantske krize, drugo je najviše tehničko pitanje.

Tanke šanse
Političke volje za širenjem zone slobodnog kretanja, koja je ionako zbog migrantske krize okrnjena, zasad nema i, po svemu sudeći, to se neće promijeniti u dogledno vrijeme. U redu ispred Hrvatske stoje Rumunjska i Bugarska, koje su odavno dobile zeleno svjetlo Komisije za pristupanje Schengenu, no ne i odobrenje članica, pa su šanse za skorašnji hrvatski ulazak u šengenski prostor veoma tanke. Problem je veći i zato što Hrvatska i dalje ima neriješen granični spor sa Slovenijom koja je već pokazala da se ne libi upotrijebiti pravo veta u svrhu političkog pritiska.

Euro je zato potpuno druga priča. Interes za što brže širenje zajedničke valute postoji i u najvažnijim europskim prijestolnicama i u Bruxellesu, stoga uvođenje te valute ovisi ponajprije o ispunjavanju tehničkih uvjeta i spremnosti ekonomije, što je prije izbijanja epidemije koronavirusa bilo zacrtano u sljedeće tri godine. Nakon golemog skoka javnog duga i deficita, ali i ekonomske krize, pitanje je kako će se razvijati hrvatski put prema euru.

Red u državnim financijama
Nakon sedam godina ulazak u eurozonu glavni je i realno najdohvatljiviji cilj hrvatskog članstva u Europskoj uniji, no pitanje je koliko se domaća ekonomija dosad uspješno prilagodila poslovanju na zajedničkom tržištu. Velikih potresa u ekonomiji kakve su mnogi očekivali nakon ulaska nije bilo, najviše zato što se dugo navikavala na europsku, no to vrijedi i za pozitivne efekte koji se nisu materijalizirali u željenom opsegu. To ne znači da pomaka nije bilo. Na razini državnih financija uveden je red kakav država nije poznavala, prije svega u deficitu i javnom dugu, koji su do ožujka ove godine bili na prihvatljivim razinama, i to ne samo zahvaljujući pogodnim gospodarskim trendovima već i zajedničkim pravilima te pomnoj kontroli poštovanja tih pravila.

Jednako je tako Hrvatska u međuvremenu financiranje javnih ulaganja gotovo potpuno zamijenila europskim novcem (u aktualnom proračunu na raspolaganju ima 10,7 milijardi eura) premda time osnovna struktura javnih financija, pogotovo rashodi, nije znatno promijenjena. Uvjerljivo najočitiji efekt članstva novostečena je sloboda kretanja radnika i posljedično presušivanje hrvatskog tržišta rada, no i taj trend mogao bi se preokrenuti u idućim mjesecima zbog epidemije.

Čim su to pravila i ekonomske okolnosti dopustili, velik dio hrvatskih građana odlučio je sreću potražiti u bogatijim i organiziranijim članicama, što je pozitivno utjecalo na smanjenje nezaposlenosti, ali i prouzročilo manjak potrebnih radnika tijekom aktualnoga gospodarskog uzleta. Početak srpnja i formalno će donijeti potpunu slobodu zapošljavanja hrvatskim radnicima u svim državama članicama iako su dosad sve izuzev Austrije već ukinule ograničenja.

Volumen izvoza
Što pod utjecajem krize, što prirodnom preorijentacijom na bescarinsku zonu koja obuhvaća gotovo pola milijarde ljudi, dio hrvatske ekonomije počeo se snažnije okretati izvozu, najviše Njemačkoj i Italiji. 'U Italiju je u 2019. izvezeno robe za 2,1 milijardu eura ili jedan posto više nego 2018., a izvoz u Njemačku porastao je za četiri posto, na nešto više od dvije milijarde eura. Iz Italije je pak uvezeno robe za 3,4 milijarde eura ili 10,1 posto više, a iz Njemačke za 3,8 milijardi eura ili šest posto više', stoji na stranicama Izvoznog portala.


Komentari članka

Vezani članci

Imena nove uprave Zagrebačkog holdinga pokazuju da Tomašević savršeno razumije situaciju u kojoj se našao

16.06.2021.

Tko su ljudi koje je novi zagrebački gradonačelnik zadužio da izvuku Grad iz financijske dubioze. Danas smo doznali imena prvih članova Uprave i Nadzornog odbora Zagrebačkog holdinga. Među za sada predstavljenima, nalaze se i neka poznata imena iz financi

Kako uspješno delegirati i koje su najčešće zablude malih poduzetnika

15.06.2021.

Većina menadžerskih promašaja i neuspjeha proizlazi iz nedovoljnog ili neodgovarajućeg delegiranja. Delegiranje nije i ne smije biti prebacivanje posla suradnicima, pogotovo ne onoga koji je osobi koja delegira težak ili nezanimljiv ili, još gore, zadatak

Četiri prodajne strategije koje će unaprijediti poslovanje

15.06.2021.

Vlasnici tvrtki često nemaju dobre spoznaje o tome što njihovi kupci žele i trebaju. Da biste unaprijedili svoje prodajne strategije, trebate saznati koje su njihove nade, strahovi, snovi, frustracije i težnje. Jednom kad steknete dobru ideju o tome kako

Četiri stvari zbog kojih je za pokretanje vlastita posla važno iskustvo

14.06.2021.

Poduzetnici s iskustvom bolji su kritički mislioci. Bez obzira na posao kojim se bavite, sposobnost kritičke analize i dopiranja do korisnih rješenja presudna je za vaš uspjeh, posebno u izazovnim situacijama. Zahvaljujući razvijenom kritičkomu mišljenju

Imate glavobolju zbog uvođenja eura? Doznali smo kada će u trgovinama biti istaknute dvostruke cijene i zašto ćete plaćati u kunama, a ostatak dobiti u eurima

14.06.2021.

Hrvatska planira uvesti euro već od 1. siječnja 2023., što znači da bismo se uskoro mogli početi privikavati na novu valutu i sve komplikacije koje dolaze s njom. Prelazak s jedne na drugu valutu iznimno je težak i mukotrpan proces koji zadaje glavobolje

Tag cloud

  1. 2113 članka imaju tag hrvatska
  2. 2208 članka imaju tag turizam
  3. 1394 članka imaju tag izvoz
  4. 1627 članka imaju tag financije
  5. 1205 članka imaju tag svijet
  6. 906 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1132 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1069 članka imaju tag trgovina
  9. 1035 članka imaju tag ict
  10. 897 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 912 članka imaju tag investicije
  12. 1037 članka imaju tag EU
  13. 734 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 938 članka imaju tag industrija
  15. 820 članka imaju tag menadžment
  16. 430 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 638 članka imaju tag maloprodaja
  19. 438 članka imaju tag poticaji
  20. 594 članka imaju tag marketing
  21. 536 članka imaju tag tehnologija
  22. 515 članka imaju tag krediti
  23. 401 članka imaju tag opg
  24. 396 članka imaju tag eu fondovi
  25. 312 članka imaju tag potpore
  26. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 434 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 458 članka imaju tag obrazovanje
  29. 415 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 337 članka imaju tag osijek
  32. 439 članka imaju tag dzs
  33. 393 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 398 članka imaju tag vlada
  36. 318 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 408 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici