Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Sij 2009

Samo tri posto domaćih vina je vrhunske kvalitete

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Samo tri posto domaćih vina je vrhunske kvalitete

Vincekovo je vrijeme kad vinogradari ulaze u vinograde i počinju višemjesečne radove u vinogradima, kako bi dobili vino. Tako je bilo nekad, a tako je danas, samo više ne stoji priča da su Hrvati dobri vinogradari, a loši vinari.

Najbolja vina iz Hrvatske, u prvom redu iz Istre, ali i Slavonije i južne Dalmacije, postala su poznata i priznata u izbirljivom vinskom svijetu. Naime, isti će lako privući sve one koji tragaju za dobrim i kvalitetnim vinom, no problem je što se kod nas vrhunska i kvalitetna vina, još uvijek, proizvode, u malim količinama za otvoreno svjetsko tržište.

Hrvatska ima samo tri posto vina vrhunske kvalitete, koja i svojom cijenom mogu opravdati kvalitetu. Taj bi broj vina trebao utrosturučiti, a smanjiti proizvodnju manje kvalitetnih vina. Hrvatska danas ima 32.000 hektara vinograda, i toliko bi ih trebalo ostati nakon što konačno bude završen, ali i objavljen, prvi hrvatski vinogradarski katastar.

Podsjetimo, ne takvo davno, još prije nekoliko godina, baratalo se sa gotovo 45.000 do 50.000 hektara vinograda u Hrvatskoj. Problem prave vikend-vinodgradi Varaždinskoj i Koprivinčko-križevačkoj županij, čiji su vlasnici zaboravili registrirati vinograde.

Birana vina Istre danas čini 10 vinogradara i vinara od Armana, Coronice, Degradssia, Kabole, Kozlovića do Matoševića, Peršurić. Pilatova, Polettia i Radova. Oni su prvi shvatili da osim u kvalitetu, moraju više uložiti u promociju vlastitih vina. To znači da se uz nove vinske podrume, obavezno mora biti kantina, odnosno kušaonica vina, kako vinska cesta ne bi ostala »suha«.

Uz to, Istra će u svibnju u Poreču biti domaćin prvog svjetskog prvenstva u malvaziji. U Istri je 60 posto vinograda u Istri pod malavazijom, koja se uspjela popeti na treće mjesto, iza graševine i plavca malog, od domaćih vinskih sorti.

Hrvatska ima barem 20-ak zlatnih vinara, koji imaju izvozni potencijal, odnosno mogu plasirati svoja vina na izvozna tržišta.

Uz poznate vinske igrače kao što je Enjingi i Krauthaker, tu je i koncern Agrokor, koji puno ulaže u svoje vinarije Belje i Agrolaguna. Naravno, da Frane Miloš na Hvaru i vinari s Pelješca ne sjede 'skrštenih ruku' već pretvaraju goli krš, odnosno melju kamen, kako bi mogli posaditi vinovu lozu. No, pojavile su se i nove nade hrvatskog vinarstva.

Crni pinot 2007. Velimira Koraka s Plešivice prvi je hrvatski crni pinot i svakako jedno od najzanimljivijih vina na nedavno održanom Trećem međunarodnom festivalu vina i kulinarstva u Zagrebu.

S hrvatskog juga stiže jedan bijeli favorit, a to je izvanredno ocijenjeni Pošip Korta Katarina od grožđa uzgojenog na Korčuli. Rijetko koja vinogradarska regija u Europi, ima visoke rezultate i kod bijelih i kod crnih sorta vina.

Zanimljivo da se i u domovini graševine, u Slavoniji, sve više proizvodi crno, ali i crveno vino. Radi se o praćenju novih trendova na tržištu, što bi mogla biti i frankovka, koja se vani više traži nego kod nas pa se i malo proizvodi.

Iz Dalmacije valja kušati vina iz vinarije Bibich iz okolice Skradina. Ta obitelj uzgaja međunarodne sorte poput syraha, grnachea i merlota, ali i autohtonih poput debita. Vina Bibich odnjegovana u hrastovim bačvama iz Francuske i SAD-a, što ih razlikuje od konkurencije, a uvrštena su i na vinske karte 30-ak restorana u New Yorku.

Što se tiče domaćih restorana, koji se vole pohvaliti bogatom vinskom kartom, stoji priča da su vina preskupa. Uz to, uvoz vina na domaće tržiše, je sve veći dok je izvoz, uz napredak u kvaliteti, ambalazi i opremi, sve manji.

Uvoznici vina drže da je sve više vina dobrih i jeftinih vina iz Južne Amerike, Australije i Novoga Zelanda na domaćem tržištu, koja potiskuju domaća vina. Cijena vina je ta koja najčešće odlučuje u izboru vina u trgovinama, ali i u kafićima.

Domaći vinogradari žale da ne mogu proizvesti dobro i jeftino vino na skupoj zemlji i nejeftinoj radnoj snazi. Primjerice, u Sloveniji sve češće stranci beru grožđe u velikim vinogradima, jer su jeftinija radna snaga od domaće.

Proizvodnja vina je vrhunac u poljoprivrednoj proizvodnji, ali i kulturološka posebnost neke zemlje. Ulaskom u EU uvozna vina bi trebala pojeftinti i do 50 posto, što bi trebao biti veliki izazov za domaće vinare da još više unaprijede kvalitetu vina.

Vinskim cestama u pohode protiv visokih cijena vina

Pravi ljubitelji vina znaju da se visokim cijenama vina u restoranima, ali i onima u trgovinama, može stati na kraj. To su pohodi vinskim cestama, kojih ima, sve više. Samo u okolici Zagreba, vinskih cesta ima na Plešivici, ali i u Zelinskom prigorju. U vinogradu obiteljskog gospodarstva Jarec-Kure, oduševiti će vas pitomi brežuljci zelinskog kraja. Brojne nagrade i zlatna odličja, za kakvoću vina, kako na domaćim tako i na inozemnim izložbama, čine ih prepoznatljivim na tržištu. Tu je i stara klet, u koju će vas rado primiti, kako bi kušali pinot bijeli i crni, chardonay, chardonay barrique, pjenušac, te vino autohtone sorte kraljevina Zelina.


Komentari članka

Vezani članci

Objavljeni podaci o plaćama u Hrvatskoj, evo gdje su najveće

19.11.2019.

Promatra li se kretanje plaća po regijama NUTS 2 (Jadranska i Kontinentalna Hrvatska, op.a.), uočljivo je da je u Kontinentalnoj Hrvatskoj prisutna diferencijacija među županijama i Gradom Zagrebom, pri čemu se Grad Zagreb pozicionira iznad prosjeka Hrvat

Badel 1862: Na rusko tržište otpremljen prvi veliki šleper vina autohotnih sorti

18.11.2019.

Graševina Vezak i Plavac 50° bit će dostupni u velikim i snažno pozicioniranim ruskim trgovačkim lancima Auchan, O‘Key te GiperGlobus. U tijeku su razgovori i s trgovačkim lancima Magnit, Lenta i Metro Cash&Carry, a pokrenute su i aktivnosti vezane uz dis

Turistički sajam u Londonu: Hrvatska hit

05.11.2019.

U Londonu se održava jedan od najvećih turističkih sajmova, na kojem se predstavlja oko 5 tisuća izlagača iz više od 180 zemalja. Među njima je i Hrvatska, koja je ovogodišnji hit sajma. A da bi britanskih turista kod nas bilo još više, uvode se nove zrak

Porast javnog duga, sada iznosi 297,1 milijardu

05.11.2019.

Po podacima HNB-a, javni dug je krajem srpnja, prema metodologiji ESA 2010, iznosio 297,1 milijardu kuna, što je gotovo 11 milijardi kuna ili 3,8 posto više u odnosu na kraj 2018., a to je povećanje posljedica izdanja 1,5 milijardi eura vrijedne euroobvez

Hrvati troše i kupuju, a trgovci pune blagajne

02.11.2019.

Hrvatska već 60 mjeseci bilježi rast maloprodaje pa bi ove godine trgovci nakon punih 11 godina mogli doseći promet iz pretkrizne 2008. Na pozitivne trendove u trgovini na malo najviše su utjecali rast plaća, zaposlenosti, turistička potrošnja i povoljnij

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 586 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija