Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Sij 2009

Samo tri posto domaćih vina je vrhunske kvalitete

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Samo tri posto domaćih vina je vrhunske kvalitete

Vincekovo je vrijeme kad vinogradari ulaze u vinograde i počinju višemjesečne radove u vinogradima, kako bi dobili vino. Tako je bilo nekad, a tako je danas, samo više ne stoji priča da su Hrvati dobri vinogradari, a loši vinari.

Najbolja vina iz Hrvatske, u prvom redu iz Istre, ali i Slavonije i južne Dalmacije, postala su poznata i priznata u izbirljivom vinskom svijetu. Naime, isti će lako privući sve one koji tragaju za dobrim i kvalitetnim vinom, no problem je što se kod nas vrhunska i kvalitetna vina, još uvijek, proizvode, u malim količinama za otvoreno svjetsko tržište.

Hrvatska ima samo tri posto vina vrhunske kvalitete, koja i svojom cijenom mogu opravdati kvalitetu. Taj bi broj vina trebao utrosturučiti, a smanjiti proizvodnju manje kvalitetnih vina. Hrvatska danas ima 32.000 hektara vinograda, i toliko bi ih trebalo ostati nakon što konačno bude završen, ali i objavljen, prvi hrvatski vinogradarski katastar.

Podsjetimo, ne takvo davno, još prije nekoliko godina, baratalo se sa gotovo 45.000 do 50.000 hektara vinograda u Hrvatskoj. Problem prave vikend-vinodgradi Varaždinskoj i Koprivinčko-križevačkoj županij, čiji su vlasnici zaboravili registrirati vinograde.

Birana vina Istre danas čini 10 vinogradara i vinara od Armana, Coronice, Degradssia, Kabole, Kozlovića do Matoševića, Peršurić. Pilatova, Polettia i Radova. Oni su prvi shvatili da osim u kvalitetu, moraju više uložiti u promociju vlastitih vina. To znači da se uz nove vinske podrume, obavezno mora biti kantina, odnosno kušaonica vina, kako vinska cesta ne bi ostala »suha«.

Uz to, Istra će u svibnju u Poreču biti domaćin prvog svjetskog prvenstva u malvaziji. U Istri je 60 posto vinograda u Istri pod malavazijom, koja se uspjela popeti na treće mjesto, iza graševine i plavca malog, od domaćih vinskih sorti.

Hrvatska ima barem 20-ak zlatnih vinara, koji imaju izvozni potencijal, odnosno mogu plasirati svoja vina na izvozna tržišta.

Uz poznate vinske igrače kao što je Enjingi i Krauthaker, tu je i koncern Agrokor, koji puno ulaže u svoje vinarije Belje i Agrolaguna. Naravno, da Frane Miloš na Hvaru i vinari s Pelješca ne sjede 'skrštenih ruku' već pretvaraju goli krš, odnosno melju kamen, kako bi mogli posaditi vinovu lozu. No, pojavile su se i nove nade hrvatskog vinarstva.

Crni pinot 2007. Velimira Koraka s Plešivice prvi je hrvatski crni pinot i svakako jedno od najzanimljivijih vina na nedavno održanom Trećem međunarodnom festivalu vina i kulinarstva u Zagrebu.

S hrvatskog juga stiže jedan bijeli favorit, a to je izvanredno ocijenjeni Pošip Korta Katarina od grožđa uzgojenog na Korčuli. Rijetko koja vinogradarska regija u Europi, ima visoke rezultate i kod bijelih i kod crnih sorta vina.

Zanimljivo da se i u domovini graševine, u Slavoniji, sve više proizvodi crno, ali i crveno vino. Radi se o praćenju novih trendova na tržištu, što bi mogla biti i frankovka, koja se vani više traži nego kod nas pa se i malo proizvodi.

Iz Dalmacije valja kušati vina iz vinarije Bibich iz okolice Skradina. Ta obitelj uzgaja međunarodne sorte poput syraha, grnachea i merlota, ali i autohtonih poput debita. Vina Bibich odnjegovana u hrastovim bačvama iz Francuske i SAD-a, što ih razlikuje od konkurencije, a uvrštena su i na vinske karte 30-ak restorana u New Yorku.

Što se tiče domaćih restorana, koji se vole pohvaliti bogatom vinskom kartom, stoji priča da su vina preskupa. Uz to, uvoz vina na domaće tržiše, je sve veći dok je izvoz, uz napredak u kvaliteti, ambalazi i opremi, sve manji.

Uvoznici vina drže da je sve više vina dobrih i jeftinih vina iz Južne Amerike, Australije i Novoga Zelanda na domaćem tržištu, koja potiskuju domaća vina. Cijena vina je ta koja najčešće odlučuje u izboru vina u trgovinama, ali i u kafićima.

Domaći vinogradari žale da ne mogu proizvesti dobro i jeftino vino na skupoj zemlji i nejeftinoj radnoj snazi. Primjerice, u Sloveniji sve češće stranci beru grožđe u velikim vinogradima, jer su jeftinija radna snaga od domaće.

Proizvodnja vina je vrhunac u poljoprivrednoj proizvodnji, ali i kulturološka posebnost neke zemlje. Ulaskom u EU uvozna vina bi trebala pojeftinti i do 50 posto, što bi trebao biti veliki izazov za domaće vinare da još više unaprijede kvalitetu vina.

Vinskim cestama u pohode protiv visokih cijena vina

Pravi ljubitelji vina znaju da se visokim cijenama vina u restoranima, ali i onima u trgovinama, može stati na kraj. To su pohodi vinskim cestama, kojih ima, sve više. Samo u okolici Zagreba, vinskih cesta ima na Plešivici, ali i u Zelinskom prigorju. U vinogradu obiteljskog gospodarstva Jarec-Kure, oduševiti će vas pitomi brežuljci zelinskog kraja. Brojne nagrade i zlatna odličja, za kakvoću vina, kako na domaćim tako i na inozemnim izložbama, čine ih prepoznatljivim na tržištu. Tu je i stara klet, u koju će vas rado primiti, kako bi kušali pinot bijeli i crni, chardonay, chardonay barrique, pjenušac, te vino autohtone sorte kraljevina Zelina.


Komentari članka

Vezani članci

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

02.09.2019.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Kvalitetnije brendiranje lijek za jeftina uvozna vina

02.09.2019.

Na hrvatskom tržištu vina zrcale se problemi cijelog poljoprivredno-prehrambenog sektora, unatoč znanju i tradiciji ne proizvodimo dovoljno vina za domaće potrebe pa se jeftino vino uvozi, a izvoze se kvalitetna hrvatska vina, stoga je kvalitetnije brendi

Stampedo rasta cijena: Kvadrat stana u dvije godine poskupio 800 eura

19.08.2019.

Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eur

Otkrivamo što je prava istina iza dramatičnih naslova o propasti hrvatskog turizma i praznim krevetima: evo što o ovogodišnjim brojkama kažu stručnjaci

14.08.2019.

Najlakše se pokvari želudac koji se puni lakomošću, govorili su stari i ne znajući koliko će se ta narodna mudrost potvrditi i pokazati točnom na turističkom ljetu 2019. godine.

Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

14.08.2019.

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1961 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 968 članka imaju tag trgovina
  8. 970 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 911 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 486 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 393 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 340 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 346 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija