Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Sij 2009

Samo tri posto domaćih vina je vrhunske kvalitete

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Samo tri posto domaćih vina je vrhunske kvalitete

Vincekovo je vrijeme kad vinogradari ulaze u vinograde i počinju višemjesečne radove u vinogradima, kako bi dobili vino. Tako je bilo nekad, a tako je danas, samo više ne stoji priča da su Hrvati dobri vinogradari, a loši vinari.

Najbolja vina iz Hrvatske, u prvom redu iz Istre, ali i Slavonije i južne Dalmacije, postala su poznata i priznata u izbirljivom vinskom svijetu. Naime, isti će lako privući sve one koji tragaju za dobrim i kvalitetnim vinom, no problem je što se kod nas vrhunska i kvalitetna vina, još uvijek, proizvode, u malim količinama za otvoreno svjetsko tržište.

Hrvatska ima samo tri posto vina vrhunske kvalitete, koja i svojom cijenom mogu opravdati kvalitetu. Taj bi broj vina trebao utrosturučiti, a smanjiti proizvodnju manje kvalitetnih vina. Hrvatska danas ima 32.000 hektara vinograda, i toliko bi ih trebalo ostati nakon što konačno bude završen, ali i objavljen, prvi hrvatski vinogradarski katastar.

Podsjetimo, ne takvo davno, još prije nekoliko godina, baratalo se sa gotovo 45.000 do 50.000 hektara vinograda u Hrvatskoj. Problem prave vikend-vinodgradi Varaždinskoj i Koprivinčko-križevačkoj županij, čiji su vlasnici zaboravili registrirati vinograde.

Birana vina Istre danas čini 10 vinogradara i vinara od Armana, Coronice, Degradssia, Kabole, Kozlovića do Matoševića, Peršurić. Pilatova, Polettia i Radova. Oni su prvi shvatili da osim u kvalitetu, moraju više uložiti u promociju vlastitih vina. To znači da se uz nove vinske podrume, obavezno mora biti kantina, odnosno kušaonica vina, kako vinska cesta ne bi ostala »suha«.

Uz to, Istra će u svibnju u Poreču biti domaćin prvog svjetskog prvenstva u malvaziji. U Istri je 60 posto vinograda u Istri pod malavazijom, koja se uspjela popeti na treće mjesto, iza graševine i plavca malog, od domaćih vinskih sorti.

Hrvatska ima barem 20-ak zlatnih vinara, koji imaju izvozni potencijal, odnosno mogu plasirati svoja vina na izvozna tržišta.

Uz poznate vinske igrače kao što je Enjingi i Krauthaker, tu je i koncern Agrokor, koji puno ulaže u svoje vinarije Belje i Agrolaguna. Naravno, da Frane Miloš na Hvaru i vinari s Pelješca ne sjede 'skrštenih ruku' već pretvaraju goli krš, odnosno melju kamen, kako bi mogli posaditi vinovu lozu. No, pojavile su se i nove nade hrvatskog vinarstva.

Crni pinot 2007. Velimira Koraka s Plešivice prvi je hrvatski crni pinot i svakako jedno od najzanimljivijih vina na nedavno održanom Trećem međunarodnom festivalu vina i kulinarstva u Zagrebu.

S hrvatskog juga stiže jedan bijeli favorit, a to je izvanredno ocijenjeni Pošip Korta Katarina od grožđa uzgojenog na Korčuli. Rijetko koja vinogradarska regija u Europi, ima visoke rezultate i kod bijelih i kod crnih sorta vina.

Zanimljivo da se i u domovini graševine, u Slavoniji, sve više proizvodi crno, ali i crveno vino. Radi se o praćenju novih trendova na tržištu, što bi mogla biti i frankovka, koja se vani više traži nego kod nas pa se i malo proizvodi.

Iz Dalmacije valja kušati vina iz vinarije Bibich iz okolice Skradina. Ta obitelj uzgaja međunarodne sorte poput syraha, grnachea i merlota, ali i autohtonih poput debita. Vina Bibich odnjegovana u hrastovim bačvama iz Francuske i SAD-a, što ih razlikuje od konkurencije, a uvrštena su i na vinske karte 30-ak restorana u New Yorku.

Što se tiče domaćih restorana, koji se vole pohvaliti bogatom vinskom kartom, stoji priča da su vina preskupa. Uz to, uvoz vina na domaće tržiše, je sve veći dok je izvoz, uz napredak u kvaliteti, ambalazi i opremi, sve manji.

Uvoznici vina drže da je sve više vina dobrih i jeftinih vina iz Južne Amerike, Australije i Novoga Zelanda na domaćem tržištu, koja potiskuju domaća vina. Cijena vina je ta koja najčešće odlučuje u izboru vina u trgovinama, ali i u kafićima.

Domaći vinogradari žale da ne mogu proizvesti dobro i jeftino vino na skupoj zemlji i nejeftinoj radnoj snazi. Primjerice, u Sloveniji sve češće stranci beru grožđe u velikim vinogradima, jer su jeftinija radna snaga od domaće.

Proizvodnja vina je vrhunac u poljoprivrednoj proizvodnji, ali i kulturološka posebnost neke zemlje. Ulaskom u EU uvozna vina bi trebala pojeftinti i do 50 posto, što bi trebao biti veliki izazov za domaće vinare da još više unaprijede kvalitetu vina.

Vinskim cestama u pohode protiv visokih cijena vina

Pravi ljubitelji vina znaju da se visokim cijenama vina u restoranima, ali i onima u trgovinama, može stati na kraj. To su pohodi vinskim cestama, kojih ima, sve više. Samo u okolici Zagreba, vinskih cesta ima na Plešivici, ali i u Zelinskom prigorju. U vinogradu obiteljskog gospodarstva Jarec-Kure, oduševiti će vas pitomi brežuljci zelinskog kraja. Brojne nagrade i zlatna odličja, za kakvoću vina, kako na domaćim tako i na inozemnim izložbama, čine ih prepoznatljivim na tržištu. Tu je i stara klet, u koju će vas rado primiti, kako bi kušali pinot bijeli i crni, chardonay, chardonay barrique, pjenušac, te vino autohtone sorte kraljevina Zelina.


Komentari članka

Vezani članci

Niže cijena dostave za online kupnju

16.10.2017.

Prekogranična dostava u Hrvatsku 3-5 puta skuplja je od dostave u druge zemlje članice Europske unije

Hrvatska uspješno predstavljena na najvećem turističkom sajmu u provinciji Guangxi

16.10.2017.

S obzirom da je Hrvatska po prvi puta predstavljena u ovome dijelu Kine, poseban naglasak je stavljen na turističku ponudu vezanu uz hrvatsku kulturu i povijest, gradove Pulu, Split i Dubrovnik

Kinezi imaju veće plaće od Hrvata

12.10.2017.

Plaće u Šangaju nisu mnogo niže ni od onih u Poljskoj, gdje median iznosi 1569 dolara. Tu negdje je i Češka, gdje plaća u najbogatijem Pragu iznosi 1400 dolara.

KAKO ZADRŽATI RADNIKE Rumunjska povećala plaće za 15 posto, a Hrvatska za 4,9 posto

11.10.2017.

Iskusnija medicinska sestra zarađivat će najmanje 1.000 eura mjesečno, liječnici bez radnog iskustva najmanje 1.300 eura, a kirurzi i sveučilišni profesori po nekoliko tisuća eura

Najviše izvozimo u Italiju i Njemačku, a najviše zarađujemo na farmaceutskim proizvodima

10.10.2017.

Hrvatski robni izvoz iskazan u kunama porastao je u prvih sedam mjeseci ove godine za 14,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz u istom razdoblju uvećan za 11,6 posto.

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1704 članka imaju tag turizam
  3. 1470 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 861 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 880 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 811 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 715 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 277 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja