Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Stu 2017

Sa šest diploma živi od poljoprivrede i ribarstva

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Nedjeljko Jusup  

Sa šest diploma živi od poljoprivrede i ribarstva

Sad je vrijeme za berbu i preradu plodova planike. A plod te vazda zimzelene voćke koja samonikla raste po otocima i priobalju ne zove se planika nego magunja ili maginja. Ponegdje i mukinja, manjuga, prpak, prvka, jagodnjak...

“Za ovaj plod svaki otok ima svoje ime", kaže Rozalinda Banić, djevojački Baćinić iz Kraja na otoku Pašmanu. Ona je svoje magunje već pobrala i sada u maštelu fermentiraju prije nego što završe u kotlu za rakiju.

"Počela sam brati 26. listopada i za nekoliko dana ubrala 60-70 kila", kaže Rozalinda i odmah dodaje da joj je "ruku dala" i majka Marica. Zbog suše i ljetošnje žege plodovi su sitniji, ali potpuno zdravi. "Rakija će biti super", kaže Rozalinda. Prije nego što otkrije tajnu pravljenja rakije od magunja ova vrijedna otočanka ima i drugog, važnijeg posla.
Raport s masline

Javila nam se na mobitel doslovno s masline u uvali Lanđin s južne strane otoka Pašmana. Uz pomoć obitelji tu uzgaja preko 200 stabala (od kojih je dio i od rodice koja živi u Rijeci), starih više od 300 godine. "Morali smo na brzinu srediti magunje da možemo početi brati masline", kaže Rozalinda. A počeli su 1. studenoga i na 4 stabla ubrali samo 57 kilograma. "To je žali bože. Masline su zbog suše ostale sitne. Nemoš od žalosti. Ža ti je ostaviti, a kad bereš nikad kraja. Ove malo veće poberemo, a ostale ostavljamo pticama. Triba i njima hrane", kaže Rozalinda.

U berbi je cijela obitelj, kad tko stigne, majka Marica i otac Ivan oboje umirovljenici, suprug Ivan zaposlenik Jadrolinije, kćerka Mihaela i sin Benjamin. Mihaela studira poljoprivredu krša na Veleučilištu u Kninu, a Benjamin je srednjoškolac, budući električar. Osim ovog u Lanđinu imaju i maslinik sa 150 stupi na lokaciji Gnjilina odakle puca pogled na samostan Ćokovac i biogradsku rivijeru. Masline stare između 150 i 200 godina počeli su obnavljati prije nekoliko godina. Svake godine 20 do 30 stabala. Na istoj lokaciji su i planike ili magunje kako oni zovu i stablo i plod.
Tajna dobre rakije

Najviše ih je u Gaju na koji se, kaže Rozalinda, uknjižila država i tek predstoji dokazivanje da čestica pripada Baćinićima, obitelji iz koje potječe Rozalinda. "Moje djevojačko prezime je Baćinić, a kad smo se vjenčali moj muž Ivan Banić iz Sikova kod Filipjakova došao živjeti u Kraj, na naše imanje", pojašnjava Rozalinda. Cijela obitelj živi zajedno, otac i majka u prizemlju, a Rozalinda, suprug i djeca na katu obiteljske kuće.

Oko magunja u Gaju su očistili smrič i drugo raslinje, ostala su samo stabla planike koje svake godine dobro rađaju. Lani su ubrali čak 150 kilograma, a magunje ubrane prije 20-ak dana sada u maštelu fermentiraju. Taj proces traje oko 40 dana, a ako je toplo vrime i kraće. "Brže iskuhaju", kaže Rozalinda.

Rakiju nije lako napraviti pogotovo ako nemaš odgovarajući kotao. "Naš je iznutra bakreni, namIjenjen kuhanju loze a ne voćnih rakija. Takvi kotlovi su opremljeni mješalicom da smjesa ne zagori", pojašnjava Rozalinda, ali ona i s ovim kojega ima zna napraviti dobru rakiju.
Dvije oznake HOP-a

Umjesto mješalice na dnu kotla stavi travu muravinu, koja raste u šumi, i staru pamučnu krpu ili majicu. Potom na tu podlogu dodaje smjesu fermentiranih magunja i tako od 50 kg ploda dobije 20 litara dobre rakije od magunja. Rakija neko vrijeme odleži u posebnoj posudi, a potom se puni u boce od pola litre s deklaracijom i etiketom na kojoj piše Rakija od magunja koju proizvodi i puni obiteljski obrt Lanđin. Rakija sadrži 43 posto alkohola, izgledom slična lozi, ali specifičnog mirisa i okusa.

Za nju je nedavno dobila i oznaku Hrvatski otočni proizvod (HOP), a svaka bočica u maloprodaji stoji 50 kuna. Gotovo dvostruko više od travarice, loze, smokovače i ostalih 10-ak rakija i likera koje radi od kadulje, kamilice, masline, mirte, lovora, višnje, limuna... Sve poznatiji je i Rozalindin mediteranski liker od naranče, magunje, mandarine, nara i dunje. Proizvodi i liker otoka Pašmana u kojemu su sve aromatične biljke koje rastu na otoku, poput trna, fafarikule, smokve, rogača, divljeg nara, mente i, naravno, magunje.

Osim rakija i likera tu je i tradicionalni suhi kolač od magunja znakovitog imena Kotunjada. "Radi se zapravo o starinskom bombonu", kaže Rozalinda, u koji osim magunja ide još i bajam te krušne mrvice ili griz. Za Katunjadu su isto dobili oznaku HOP. No, masline i magunje nisu jedino s čime se bave pašmanski Banići.

U sklopu obrta Lanđin je i ribarstvo. Rozalinda i suprug Ivan love ribu i prodaju na otoku. Osim obrta imaju i OPG u sklopu kojega obrađuju gotovo 3 hektara zemlje. Svoje i unajmljene. Proizvode sve vrste povrća u plastenicima i na otvorenome. Od pomidora, krumpira, paprike, luka, kapule, krastvaca, dinja, lubenica i drugih presadnica. "Svake godine sadimo sve više i sve se proda. Što više sadimo to više prodajemo i to uglavnom turistima kojih je sve više na Pašmanu", govori Rozalinda, a da bi proširili asortiman i plastenike aplicirali su na mjeru 6.3.1. za mala gospodarstva i, prema privremenoj listi, odobreno im je 113.000 kuna.

"Taman za plastenike i malo jači motukultivator za povrćarstvo", kaže Rozalinda. Ona, uz masline, vinograd, magunje, povrtnjak i ribarenje skrbi i o 20 ovaca, koje daju meso i sir. Svi proizvodi OPG-a Banić kao i obrta "Lanđin" su ekološki "kako ih je Bog dao", iako službeno ne nose ekoznak. Nije ga, veli, ni tražila. Zanimljivo je da Rozalinda za svaku od spomenutih djelatnosti ima diplomu. Uz formalno ugostiteljsko obrazovanje završila je više tečajeva i škola za čak pet zvanja: ribar, ovčar, povrćar, ljekovito bilje i sirar. A uskoro završava i tečaj za maslinara koji organizira Savjetodavna služba Zadarske županije.

"Sve se može kad se hoće", poručuje Rozalinda. Štoviše, ona kaže da je privilegija živjeti sa svojom obitelji u suglasju s prirodom i od svoga rada. A to Rozalindi i njenima, kako reče kolegica Andrina Luić, jamči i ostanak na otoku jer, koliko god teško bilo, otok je njihova oaza i sigurnost.


Komentari članka

Vezani članci

Udruživanje je jedini put oporavka sela, slavonski svinjogojci to prepoznali i povukli pola milijuna eura

16.10.2018.

Želja je članova PZ Slavonski svinjogojac kroz proizvođačku organizaciju osigurati planiranu proizvodnju i prilagoditi je potražnji, posebno u pogledu kvalitete i količine; koncentrirati ponudu i stavljati na tržište vlastite proizvode, optimizirati trošk

Kad se udruže baka i unuk: uzgoj buše nadogradio uzgojem bobičastog i egzotičnog voća

16.10.2018.

Mladi Dario Colnar, agronom iz Liča, općina Fužine, na OPG-u Biserke Starčević, svoje bake koja se bavi stočarstvom odnosno uzgaja buše te je korisnica IAKS mjere 13, ušao je i u voćarske vode. Uzgaja aroniju, sibirske borovnice, ali i egzotične vrste. Pl

Ne žele biti konfekcija pa ih ne možete naći na policama velikih lanaca. No, i dalje rastu

15.10.2018.

Supružnici Babac u posao su krenuli doslovno od nule. Svoje džemove pripremali su bez tehnologije, u maloj kuhinji, kod kuće. Prekretnica je stigla kada su se odlučili podići proizvodni pogon.

Prosječna cijena hektara oranice porasla na 22.428 kuna hektar

10.10.2018.

Cijena hektara poljoprivredne površine u jadranskoj Hrvatskoj iznosila je, naime, 36.955 kuna, a u kontinentalnom dijelu 21.771 kunu. U odnosu prema prethodnoj godini, lani je prosječna cijena hektara na razini Hrvatske porasla za 1072 kune

Prema prijedlogu vlade iznajmljivači mogu nuditi gostima samo doručak

05.10.2018.

Predlaže se i da se na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu iznimno mogu pružati usluge za više od 80 izletnika, i to tijekom organizacije tradicijskih proslava i sličnog, s tim da će se to moći najviše deset puta tijekom kalendarske godine, a ne kao

Tag cloud

  1. 1809 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1500 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 958 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 916 članka imaju tag trgovina
  8. 653 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 846 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 916 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 430 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 329 članka imaju tag poticaji
  22. 399 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP