Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Sij 2010

S jakom sivom ekonomijom je lakše preživjeti

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Jutarnji list  

S jakom sivom ekonomijom je lakše preživjeti

Neslužbena ili siva ekonomija može pomoći da gospodarstva lakše prožive krizu, ali samo ako je njezin udio u BDP-u mali, oko 10 posto, ili ako je jako velik, odnosno veći od 20 posto, proizlazi to iz izvješća Deutsche Bank koje donosi Bankamagazine.

‘Osrednji’ loše prošli
Uspoređujući udjel sive ekonomije u BDP-u i stope rasta/pada u prošloj godini, proizlazi da je dobro prošla Grčka koja ima udio sive ekonomije u BDP-u od 25 posto. Najgore su prošle zemlje u kojima je siva ekonomija po rasprostanjenosti ‘osrednja’. U tu grupu, primjerice, spada Njemačka u kojoj je 14,6 posto. Unatoč zanimljivu zaključku, autori istraživanja nisu dali odgovor zašto su ekstremi dobri za ekonomiju.

Autor istraživanja Sebastian Kubsch kaže da “ne može točno odgovoriti” zašto su zemlje s velikom ili malom sivom ekonomijom u krizi prošle bolje od onih s prosječnom razinom. “Iz istraživanja proizlazi da je na svakoj zemlji da odabere jedan od dva uspješna modela: ili svi moraju prihvatiti da uredno pridonose službenim statistikama, redovito plaćaju porez sve doprinose na plaću i ostala primanja, te da odustanu od ‘rada na crno’, ili trebaju prihvatiti ‘uspješni’ grčki model, ali ne samo koristeći usluge vodoinstalatera i soboslikara na crno, već gradeći cijeli ekonomski sustav na temeljima sive ekonomije“, navodi Kubsch.

Njemački slučaj
Bez obzira na nalaze istraživanja, ipak se isplati biti pošten, citira studiju Bankamagazine, te navodi da bi Njemačka vjerojatno izbjegla recesiju da je siva ekonomija desetak posto. Analitičari smatraju da neslužbeni sektor može pomoći u krizi jer ljudi troše novac zarađen na crno tako da povećavaju potražnju. Problem je samo što država ostaje bez poreza. No, podržavaju i poštenje: “Ako ljudi osjećaju da je država pravedna, neće izbjegavati plaćati poreze”, smatra Friedrich Schneider sa Sveučilišta u Linzu.

Nelegalni rad može samo ojačati
Zadnje procjene sive ekonomije u Hrvatskoj, koju je 2005. godine radio Ekonomski institut, pokazuje da iznosi 16 posto BDP-a. Iz toga bi se dalo zaključiti da je i Hrvatska u grupi srednjih zemalja koje imaju problematičan udio neslužbene ekonomije za održivost ekonomije u krizi, što se uostalom i vidi iz stanja u kojem je hrvatsko gospodarstvo. U slučaju Hrvatske analitičari ocjenjuju da će u vrijeme krize siva ekonomija dodatno ojačati.

Zemlje s ‘prosječnim’ udjelom sive ekonomije u BDP-u (oko 15 posto) imaju i Danska, Irska i i Finska, koje poput Hrvatske bilježe pad BDP-a od pet-šest posto.


Komentari članka

Vezani članci

Velike promjene od 1. travnja kojima će se stati na kraj 'muljanju' u turizmu

11.03.2019.

Svrha zakonskih izmjena, tvrde to i u resornom Ministarstvu, nije kažnjavanje već podizanje kvalitete usluge.

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

12.02.2019.

Milan Deskar-Škrbić je u prvom tekstu o ocjenama učinaka pridruživanja pronašao značajno pozitivne (kratkoročne) trgovačke učinke kao i značajno pozitivne učinke na investicije, ali nije pronašao pozitivne dugoročne učinke na strana ulaganja i produktivno

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (I dio)

12.02.2019.

Pet i pol godina nakon ulaska u EU skupilo se dovoljno iskustva za ocjenu učinaka članstva. Milan Deskar-Škrbić u dva nastavka sumira dobre i loše stvari, i podvlači crtu koja ističe dobru stranu salda nakon ulaska u EU

Gospodarstvo Hrvatske u 2018.: na površini dobro, ali nemojmo se zavaravati

31.12.2018.

Zagrebemo li ispod površine, Hrvatsku masovno napušta radno sposobno stanovništvo, a nedostatak radne snage ugrožava turističku sezonu. Pozitivnih događaja je malo, ali ih ipak ima.

U blokadi su 269.582 Hrvata

12.12.2018.

Po podacima Fine, u blokadi su krajem studenoga bile 7463 pravne osobe s ukupnim dugom od 7,5 milijarda kuna, od čega se na glavnicu odnosi 5,7 milijardi, a na kamatu 1,8 milijardi kuna

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 901 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija