Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Ou 2009

S BDP-om raste i vaša sreća!

Izvor: business.hr · Autor: Business.hr/Hina  

S BDP-om raste i vaša sreća!

Prema istraživanju Lene Malešević Perović s Ekonomskog fakulteta u Splitu za njen znanstveni rad pod nazivom „Subjektivno ekonomsko zadovoljstvo u tranzicijskim zemljama: Istraživanje relevantne važnosti makroekonomskih varijabli“ pokazuje se da makroekonomske varijable značajno utječu na ekonomsko blagostanje u zemljama u tranziciji.

Primjenom anketa o sreći odnosno zadovoljstvu, istražena je relativna važnost tih varijabli sa subjektivnog stajališta, umjesto uobičajeno korištenoga objektivnog stajališta, u kojemu se smatra da ciljevi ekonomske politike odražavaju javno mnijenje.

Rezultati pokazuju da je nezaposlenost važna varijabla s gledišta javnosti, tj. da ona signifikantno (i negativno) utječe na ekonomsko blagostanje u tranzicijskim zemljama. Nadalje, nezaposlenost je važnija od inflacije.

Čini se da javnost ne zabrinjava inflacija koliko ona brine političare, te da je njima važnija nezaposlenost. Ostali rezultati upućuju na postojanje utjecaja razine BDP-a, kao i njegova rasta na ekonomsko blagostanje. Prvo, sukladno standardnoj ekonomskoj teoriji, ekonomsko blagostanje u tranzicijskim zemljama ovisi (pozitivno) o BDP-u po stanovniku. Drugo, blagostanje također ovisi (pozitivno) i o rastu BDP-a, što je u skladu s teorijama adaptacije, prema kojima se koristi od realnog dohotka tijekom vremena smanjuju. Prema tome, povećanje BDP-a vodi privremenim, ali i stalnim poboljšanjima nacionalnog blagostanja tijekom vremena.

Može se zaključiti da je na djelu proces navikavanja, navodi se u radu znanstvenice Malešević Perović, pojedinci se privikavaju na porast nacionalnog dohotka, ali i na to da sve koristi tog porasta ne nestaju s vremenom. Kada su te dvije varijable, jedna po jedna, uključene u regresiju s inflacijom, rezultati pokazuju da su i BDP po stanovniku i rast BDP-a važniji od inflacije. Inflacija također utječe na ekonomsko blagostanje signifikantno i, očekivano, negativno. Može se zaključiti da ekonomsko blagostanje sa stajališta javnosti najviše ovisi o nezaposlenosti i rastu BDP-a.

Osim toga, s obzirom na to da viši rast BDP-a omogućuje veću zaposlenost, ta su dva cilja kompatibilna i u skladu sa željama javnosti. Dakle, rast BDP-a važan je cilj ekonomske politike ne samo sa stajališta nositelja ekonomske politike nego i sa stajališta javnosti. To ne iznenađuje kada se zna da tranzicijske zemlje imaju (relativno) niže razine BDP-a, a u zemljama s niskim dohocima sreća raste s BDP-om. BDP po stanovniku i inflacija također signifikantno utječu na ekonomsko blagostanje pojedinca, premda nešto manje. Inflacija, čini se, ne privlači najveću pozornost javnosti.


Komentari članka

Vezani članci

Neki su lani rasli čak 50 posto, a neki zbog gubitka posla potonuli u minus

04.03.2020.

Kada su prošle godine alžirski investitori raskinuli ugovor o gradnji bolnice vrijedne čak 56 milijuna eura, pogodili su cijeli niz europskih građevinskih kompanija koje su radile na tom vrijednom projektu, među njima Tehniku i Ingru. Alžir je Ingrino tra

Nejednakosti i dalje ogromne: BDP u Zagrebu čak tri put veći nego u Virovitici, PGŽ među tri županije iznad prosjeka

25.02.2020.

Po podacima DZS-a, najniži BDP po stanovniku ima Virovitičko-podravska županija – 6.445 eura u 2017. godini, što je 45,8 posto manje od hrvatskog prosjeka. To je i županija koja najviše zaostaje za prosjekom EU 28 odnosno tek je na trećini tog prosjeka

Zaduženost u svijetu dostigla rekordne razmjere

16.01.2020.

Ovako veliki svjetski dug predstavlja realni rizik za globalnu ekonomiju, posebno zbog predviđanja Instituta da se u 2020. godini očekuje dodatno povećanje. Prema procjenama, dug će u prvom kvartalu 2020. premašiti iznos od 257 bilijuna dolara.

Domaća znanstvenica napravila detektor za bombe koji je NATO platio odmah

17.12.2019.

Kad je u jesen 2016. godine dr. Ivana Capan najavila da će s međunarodnim timom suradnika razviti prototip sofisticiranog detektora za kontrolu nuklearnog materijala, zvučalo je to samo kao optimistična vizija.

Ovo su glavni razlozi zašto se strani investitori povlače iz Hrvatske

12.12.2019.

Možemo očekivati da će se koristiti rješenja koja nude kriminalističko profiliranje događaja rizičnih za tvrtku.

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2015 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1034 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 926 članka imaju tag kriza
  17. 598 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 498 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 358 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 286 članka imaju tag opg
  39. 385 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija