Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Ou 2009

S BDP-om raste i vaša sreća!

Izvor: business.hr · Autor: Business.hr/Hina  

S BDP-om raste i vaša sreća!

Prema istraživanju Lene Malešević Perović s Ekonomskog fakulteta u Splitu za njen znanstveni rad pod nazivom „Subjektivno ekonomsko zadovoljstvo u tranzicijskim zemljama: Istraživanje relevantne važnosti makroekonomskih varijabli“ pokazuje se da makroekonomske varijable značajno utječu na ekonomsko blagostanje u zemljama u tranziciji.

Primjenom anketa o sreći odnosno zadovoljstvu, istražena je relativna važnost tih varijabli sa subjektivnog stajališta, umjesto uobičajeno korištenoga objektivnog stajališta, u kojemu se smatra da ciljevi ekonomske politike odražavaju javno mnijenje.

Rezultati pokazuju da je nezaposlenost važna varijabla s gledišta javnosti, tj. da ona signifikantno (i negativno) utječe na ekonomsko blagostanje u tranzicijskim zemljama. Nadalje, nezaposlenost je važnija od inflacije.

Čini se da javnost ne zabrinjava inflacija koliko ona brine političare, te da je njima važnija nezaposlenost. Ostali rezultati upućuju na postojanje utjecaja razine BDP-a, kao i njegova rasta na ekonomsko blagostanje. Prvo, sukladno standardnoj ekonomskoj teoriji, ekonomsko blagostanje u tranzicijskim zemljama ovisi (pozitivno) o BDP-u po stanovniku. Drugo, blagostanje također ovisi (pozitivno) i o rastu BDP-a, što je u skladu s teorijama adaptacije, prema kojima se koristi od realnog dohotka tijekom vremena smanjuju. Prema tome, povećanje BDP-a vodi privremenim, ali i stalnim poboljšanjima nacionalnog blagostanja tijekom vremena.

Može se zaključiti da je na djelu proces navikavanja, navodi se u radu znanstvenice Malešević Perović, pojedinci se privikavaju na porast nacionalnog dohotka, ali i na to da sve koristi tog porasta ne nestaju s vremenom. Kada su te dvije varijable, jedna po jedna, uključene u regresiju s inflacijom, rezultati pokazuju da su i BDP po stanovniku i rast BDP-a važniji od inflacije. Inflacija također utječe na ekonomsko blagostanje signifikantno i, očekivano, negativno. Može se zaključiti da ekonomsko blagostanje sa stajališta javnosti najviše ovisi o nezaposlenosti i rastu BDP-a.

Osim toga, s obzirom na to da viši rast BDP-a omogućuje veću zaposlenost, ta su dva cilja kompatibilna i u skladu sa željama javnosti. Dakle, rast BDP-a važan je cilj ekonomske politike ne samo sa stajališta nositelja ekonomske politike nego i sa stajališta javnosti. To ne iznenađuje kada se zna da tranzicijske zemlje imaju (relativno) niže razine BDP-a, a u zemljama s niskim dohocima sreća raste s BDP-om. BDP po stanovniku i inflacija također signifikantno utječu na ekonomsko blagostanje pojedinca, premda nešto manje. Inflacija, čini se, ne privlači najveću pozornost javnosti.


Komentari članka

Vezani članci

Svjetska banka povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019.

09.10.2019.

Svjetska banka povisila je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini zahvaljujući solidnoj domaćoj potražnji dok bi u iduće dvije godine tempo rasta trebao usporiti zbog sporijeg rasta potrošnje kućanstava i investicija ali i slabije inozemne po

Hrvatska od turizma lani zaradila 600 milijuna eura manje od dosadašnjih procjena

04.10.2019.

Prema novoj metodologiji izračuna u prvom polugodištu ove godine zarada je bila 2,7 milijardi eura, što je rast u odnosu na 2,55 milijardi eura koliko je ostvareno lani u istom razdoblju.

Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

14.08.2019.

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

Hrvatski javni dug veći je od 287 milijardi kuna

05.06.2019.

U odnosu na kraj 2018. dug opće države bio je veći za gotovo tri milijarde kuna ili jedan posto, pri čemu su navedena kretanja posljedica povećanja unutarnje komponente javnog duga, kažu analitičari Raiffeisen banke (RBA).

Tag cloud

  1. 1945 članka imaju tag hrvatska
  2. 1972 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 571 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija