Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lis 2009

ROHATINSKI: Monetarna politika u 2010. neće se bitnije mijenjati

Izvor: www.tportal.hr · Autor: tportal.hr/Hina  

ROHATINSKI: Monetarna politika u 2010. neće se bitnije mijenjati

Monetarna se politika u 2010. neće bitnije mijenjati i balansirat će između potrebe da se limitirajuće djeluje na deficit tekućeg računa platne bilance i potrebe za se održi rast kreditnih aktivnosti, sve to u uvjetima stabilnog tečaja, izjavio je danas guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski

U svom izlaganju na skupu "Dan velikih planova" Rohatinski je rekao i da 2010. neće donijeti niti bitnije promjene u instrumentariju središnje banke te će joj glavni instrumenti ostati devizne intervencije i operacije na otvorenom tržištu.

Također, istaknuo je, nije planirano niti smanjenje opće stope pričuve, jer likvidnost bankovnog sustava to ne zahtijeva.

Nakon recesijske 2009., iduća će godina, prema riječima guvernera, biti godina relativne stagnacije, bez velikih strukturnih promjena u realnom i financijskom sektoru, kao i bez većih promjena u modalitetu funkcioniranja hrvatske ekonomije niti vođenju ekonomske politike.

Gospodarska kretanja u Hrvatskoj, prema ocjeni HNB-a, 2010. određivat će ekonomska stagnacija u eurozoni i zemljama regije, glavnim trgovačkim partnerima Hrvatske, smanjenje fiskalnog deficita, ali i nastavak visoke ovisnosti o eksternim izvorima financiranja.

Naime, podsjetio je Rohatinski, država 2010. treba otplatiti gotovo 10 milijardi eura dospjelih obveza, a doda li se tome i iznos potreban za financiranje fiskalnog deficita, potreba za dodatnim inozaduženjem u 2010. iznosi oko 13 milijardi eura.

Uslijed pada BDP-a ove i njegove stagnacije iduće godine, udio inoduga u BDP-u tako će do kraja 2010. dosegnuti 100 posto BDP-a, što nam uopće neće poboljšati kreditni rejting, istaknuo je guverner.

Ipak je izrazio uvjerenje da će se ministar financija Ivan Šuker, koji danas putuje u SAD na "road show" prodaje državnih obveznica, sigurno "vratiti s milijardu dolara, eura ili čega već".

Guverner je ocijenio i kako ponovni početak pregovora s EU investitorima daje osjećaj veće političke sigurnosti, zbog čega vjeruje da će se priljev kapitala nastaviti u 2010., što je velika blagodat za Hrvatsku.

No, upozorio je, "to je i najveća opasnost za ovu zemlju, jer nastavak onoga što nas je dovelo u krizu znači opasnost da nećemo dovoljno spoznati potrebu da se moramo mijenjati".

Guverner je ocijenio i da će poslovanje komercijalnih banaka, iduće godine, uz ostalo, obilježiti nastavak rast udjela loših plasmana, ali je rekao i da ne vjeruje u projekcije (npr. MMF-a) njihovog drastičnog rasta.

Da su 2009. povećani problemi u naplati kredita potvrdio je i predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austrije (RBA) Zdenko Adrović, pritom posebno izdvojivši sektore građevnog materijala, namještaja i automobilskih dijelova. Za 2010. je pak kazao da se očekuju problemi s naplatom kod svih malih poduzeća i u sektoru stanovništva.

Ipak, kazao je, početkom 2010. očekuje se da će usporavanje stope rasta kredita dosegnuti dno, ali je dodao i da nema osnova da se očekuje značajnije smanjenje kamatnih stopa na kredite.


Komentari članka

Vezani članci

Euro će zamijeniti kunu 2022.

09.10.2017.

Odluka o ulasku neke zemlje u ERM II mehanizam, i to Slovačke, donesena je zadnji put 2005. godine.

Hrvatski bruto inozemni dug krajem lipnja 40,4 milijarde eura

03.10.2017.

Posljednja se tri mjeseca bilježi smanjenje apsolutne razine bruto inozemnog duga, dok je na godišnjoj razini trend njegova pada dugotrajniji i izraženiji te se u kontinuitetu proteže još od kraja 2015. godine

Vujčić: Potrošači će jednostavnije do najboljih ponuda banaka

28.09.2017.

Građani će moći pretraživati po različitim kriterijima i vidjeti tko stvarno na tržištu nudi najbolju ponudu i na taj način će odlučiti gdje će uzeti kredit

HNB: Kuna oslabila prema svim važnijim valutama

28.09.2017.

Kuna je oslabila i prema ostalim važnijim inozemnim valutama, prema američkom dolaru za 0,69 posto, švicarskom franku 0,39 posto, britanskoj funti 0,24 posto.

Građani su smanjili kreditna dugovanja za 443 milijuna kuna

20.09.2017.

Najveći udjel u ukupnim kreditima stanovništva već tradicionalno imaju stambeni krediti, 43,8 posto, čija je ukupna vrijednost krajem srpnja iznosila 51,3 milijarde kuna, što je za 923 milijuna kuna ili 1,8 posto manje nego godinu dana ranije

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1704 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 861 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 715 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 277 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja