Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Ruj 2009

RH treba porast radne snage i promicanje inovacija

Izvor: www.javno.com · Autor: HINA  

RH treba porast radne snage i promicanje inovacija

Za postizanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta, prema rezultatima analize iz danas predstavljenog "Izvješća o konvergenciji Republike Hrvatske s Europskom unijom" Svjetske banke (WB), Hrvatska bi se trebala usredotočiti na reforme vezane uz povećanje doprinosa rastu radne snage, povećanje produktivnosti, produbljivanje trgovinske integracije te promicanje inovacija.

Izvješće, prema riječima glavne ekonomistice Svjetske banke u Hrvatskoj Sanje Mađarević-Šujster, ne govori o kolapsu hrvatskog gospodarstva i katastrofičnim najavama, kako su njegovi nalazi tumačeni u nekim medijima nakon objave krajem kolovoza ove godine.

'Crne točke' u modelu rasta

Izvješće se bavi trenutnim modelom hrvatskog gospodarskog rasta te mogućnostima postizanja višeg rasta kroz detaljno analizirane reforme, odnosno, kako je kazao predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Darko Marinac, "crnim točkama" u modelu rasta, koje su ujedno i mjesta potencijala za bolje buduće rezultate.

Uz dosadašnje stope rasta (u prosjeku 4 - 4,5 posto) Hrvatska bi razinu od 60 posto dohotka po stanovniku u SAD-u, gdje je taj dohodak najviši, dosegnula tek za 50 godina, dok su zemlje EU na toj razini bile 2000. godine. No, povećanjem stope rasta za jedan od 1,5 postotni bod, to bi se razdoblje svelo na desetak godina, istaknula je Mađarević-Šujster govoreći o nužnosti ubrzanja rasta za dostizanje što više stope konvergencije.

Iz WB tako, primjerice, za povećanje stope zaposlenosti, koja u Hrvatskoj iznosi 57,8 posto (udio onih koji sudjeluju na tržištu rada u ukupnom broju radno aktivnog stanovništva), a Lisabonska agenda poziva na povećanje tog udjela na oko 70 posto, predlažu preispitivanje sadašnjih poticaja za prijevremeno umirovljenje te donošenje mjera koje bi pasivni dio aktivnog stanovništva, tj. mlade, mlađe umirovljenike ili branitelje, motivirale za povratak na tržište rada.

'Politika zapošljavanja jedna od najrigidnijih u Europi'

Uz to su vezane i promjene u obrazovanju, koje bi trebalo pratiti potrebe tržišta rada te poticati cjeloživotno obrazovanje, kao i u hrvatskoj politici zapošljavanja, koju u WB ocjenjuju jednom od najrigidnijih u Europi.

Uz mjere za poticanje investicija, u Izvješću se navode i mjere za jačanje konkurentnosti, poput ponovnog pokretanja privatizacije, boljeg upravljanja državnim poduzećima, nižih potpora neuspješnim sektorima, i sl., te mjere za višu produktivnost rada. Kao primjer navode da iako je trošak rada u Sloveniji viši nego u Hrvatskoj, slovenski je radnik zbog više produktivnosti oko 40 posto 'jeftiniji' od hrvatskog.

Dodatni potencijal za rast vide i u većoj trgovinskoj integraciji, uz iskorištavanje punog izvoznog potencijala, rezanje administrativnih i ostalih troškova izvoznicima te jačanje promicanja izravnih stranih ulaganja, a ukazuju i na nužnost poticanja istraživanja i razvoja, posebice inovacija.

'Vlada se ne slaže s nekim preproukama'

Izvješće donosi i procjenu posljedica provedbe nekih od tih mjera - rast izvoza za 4,3 posto do 2025. BDP bi povećao za 0,8 posto, a 25 posto niži administrativni trošak u tom bi razdoblju povećao BDP za 2,4 posto. Najveći doprinos, ocjenjuju u WB, imalo bi povećanje zaposlenosti - dosezanjem udjela od 70 posto razina BDP-a bi do 2025. porasla za čak 15,7 posto.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić kazao je da se u Vladi s nekim preporukama iz tog izvješća nisu složili, ali da ih je većina dobrodošla te da će se neke naći i u smjernicama ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje.


Komentari članka

Vezani članci

Iz Indonezije potegnuli u Hrvatsku da bi kuhali

15.11.2019.

Nedostatak radne snage u turizmu i ugostiteljstvu više nije vijest. Ali jest način na koji se poslodavci snalaze. Jedan zagrebački ugostitelj mjesecima nije uspio naći radnike i kvalitetne kuhare pa se odučio na uvoz kuhara iz Indonezije

Pogledajte koje (za sada) izmjene poreznih zakona stupaju na snagu od 1. siječnja 2020.

14.11.2019.

Ne bi bilo pošteno priznati da Vlada nije napravila značajnije pomake kod donošenja novih zakonskih izmjena i uvažila (barem djelomično) glas javnosti i ono što je najvažnije od svega glas gospodarstva

Pokrenuli projekt iz zabave i radoznalosti, a želja im je napraviti proizvod za globalno tržište

13.11.2019.

Pixblasters kontroler omogućuje izgradnju vrlo atraktivnih ekrana koji koriste mali broj dioda, npr. ekran koji prikazuje tekstualne vijesti slovima visine dva metra se s ovim uređajem mogu napraviti lako i uz male troškove. Takav ekran bi težio svega par

Svjetska banka povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019.

09.10.2019.

Svjetska banka povisila je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini zahvaljujući solidnoj domaćoj potražnji dok bi u iduće dvije godine tempo rasta trebao usporiti zbog sporijeg rasta potrošnje kućanstava i investicija ali i slabije inozemne po

Još je uvijek niska stopa aktivnosti i zaposlenosti

07.10.2019.

Od ukupno 1,786 milijuna radno aktivnih stanovnika, zaposleno bilo 1,678 milijuna

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 853 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 990 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 973 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 585 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija