Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Velj 2017

Rezultati bolji od očekivanja: Javni dug u listopadu pao na 287,4 milijarde kuna

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

Rezultati bolji od očekivanja: Javni dug u listopadu pao na 287,4 milijarde kuna

Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem listopada prošle godine ukupni javni dug pao je na 287,4 milijarde kuna, pa je na godišnjoj razini smanjen osmi mjesec zaredom, i to za 724 milijuna kuna ili 0,3 posto, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

I na mjesečnoj je razini javni dug u listopadu smanjen, za 1,7 milijardi kuna ili 0,6 posto, dok je u prvih deset mjeseci prošle godine dug opće države pao za gotovo 2,2 milijarde kuna ili 0,7 posto u odnosu na kraj 2015. godine.

>>>Javni dug u trećem kvartalu 2016. skliznuo na 85 posto BDP-a

“Iznadočekivani fiskalni rezultati ostvareni u 2016., snažno pogurnuti rekordnom turističkom sezonom te značajno nižim javnim rashodima, u konačnici su rezultirali i smanjenim potrebama države za zaduživanjem”, ističe se u analizi RBA, objavljenoj u četvrtak.

Navodi se i da je nakon prošlogodišnjeg odgađanja plasmana euroobveznice na inozemnom financijskom tržištu došlo do znatne promjene u strukturi javnog duga.

Tako je krajem listopada vanjska komponenta javnog duga od 108,6 milijardi kuna zabilježila pad na mjesečnoj i godišnjoj razini za 1,1, odnosno 7,9 posto.

“Poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem financijskom tržištu u uvjetima visoke likvidnosti, dodatno podržani ekspanzivnim mjerama središnje banke, poticajno su djelovali na zaduživanje države na domaćem tržištu”, ističu analitičari RBA.

Zbog toga je unutarnja komponenta javnog duga krajem listopada 2016. iznosila 179,2 milijarde kuna. Premda je na mjesečnoj razini zabilježila pad, za 478 milijuna ili 0,3 posto, na godišnjoj razini je unutarnji dug države značajno porastao, za 8,6 milijardi kuna ili 5,1 posto.

“Posljedično je udio unutarnje komponente u ukupnom javnom dugu povećan s 59,2 posto, koliko je iznosio krajem 2015., na 62,2 posto krajem listopada 2016.”, ističe se u analizi.

>>>Ćorić: Nijedna varijanta otkupa udjela u Ini ne smije povećati javni dug

Navodi se i da su, s obzirom na valutnu strukturu javnog duga, aprecijacijski pritisci na kunu dodatno pridonijeli nižem javnom dugu iskazanom u kunama jer je srednji tečaj eura prema kuni krajem listopada bio 1,4 posto niži na godišnjoj razini.

“Obzirom na očekivani gospodarski rast, te uz postignutu fiskalnu konsolidaciju u prošloj godini, nadolazeći podaci mogli bi pokazati da će krajem 2016. udio javnog duga u BDP-u biti niži u odnosu na 2015.”, zaključuju analitičari RBA.

Krajem 2015. godine udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je 86,7 posto, dok je na kraju trećeg tromjesečja 2016. bio 84,9 posto. Po svemu sudeći, u 2016. bit će zabilježen prvi pad javnog duga nakon osam godina neprestanog rasta.


Komentari članka

Vezani članci

Hrana s lokalnih OPG-ova na tanjurima bolnica, škola, vrtića, studentskih domova i u vojarni

22.03.2019.

Vlada RH na jučerašnjoj je sjednici usvojila Akcijski plan promoviranja i jačanja kratkih lanaca u opskrbi hranom ustanova iz javnog sektora za razdoblje 2019. i 2020. godine. Što to znači za domaće proizvođače?

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 943 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija