Rezultat zapadnih sankcija: Ruski rubalj najjača valuta ove godine

Ruski rubalj nastavlja rasti u odnosu na dolar, i trenutno je skočio na najvišu razinu u posljednjih sedam godina. Rublja je zbog naglog rata postala najboljom valutom na svijetu ove godine, ali je i potaknula raspravu u Moskvi o tome treba li središnja banka ciljati na 'optimalni' tečaj.

Valuta je skočila rekordnih 1.7 posto na 55,44 za američki dolar, a riječ je o najjačoj razini od srpnja 2015. godine. To je povećalo ovogodišnji napredak na 35 posto, što je toliko velik rast da se na smanjuje čak i nakon što su kreatori politike snizili referentnu stopu za 1.050 baznih bodova i ublažili kontrolu kapitala uvedenu kao odgovor na zapadne sankcije, objavio je Bloomberg.

U najmanju je ruku očekivano da bi zemlja suočena s toliko snažnim međunarodnim sankcijama i velikim vojnim sukobom doživjela bijeg investitora i stalan odljev kapitala, a samim time i pad njene valute. Ipak, izuzetno agresivne mjere Rusije za sprječavanje odlaska novca iz zemlje, u kombinaciji s dramatičnim porastom cijena goriva, išle su niz dlaku ruskom rublju.

Otpornost rublja je, barem iz perspektive Europske unije, zabrinjavajuća pojava jer to znači da je Rusija djelomično izolirana od strogih ekonomskih sankcija koje su došle sa Zapada nakon invazije na Ukrajinu. Pitanje koje ostaje visjeti u zraku jest koliko će dugo ta zaštita trajati.

U isto vrijeme, europsko gospodarstvo se suočava s velikim problemima. Poduzeća i potrošači ostaju bez energije dok je ruski predsjednik Vladimir Putin postupno smanjivao zalihe u očitoj odmazdi zbog uvedenih sankcija. Stanje je dodatno eskaliralo prošlog tjedna nakon velikih rezova plina prema Njemačkoj, zbog čega su njihove rezerve za zimu u velikoj opasnosti.

Kao odgovor na zaoštravanje odnosa između rusije i EU, neke elektrane na ugljen bit će ponovno aktivirane, sve u nadi da se u što većoj mjeri zaštiti europsko gospodarstvo.

Nizozemski futuresi na plin, europsko mjerilo, su u prvom mjesecu porasli 1.7 posto na 129.30 eura po megavat-satu u Amsterdamu. Ugovori su također porasli – i to za više od 50 posto otkako je državni plinski div Gazprom PJSC smanjio protoke na ključnom plinovodu Sjeverni tok za oko 60 posto.

Njemačka je početnu fazu 'ranog upozorenja' donijela još krajem ožujka, kada su ih zahtjevi Kremlja za plaćanjem u rubljama potaknuli da se pripreme za mogućnost prekida opskrbe plinom. Treća i 'najhitnija' razina bi uključivala državnu kontrolu nad distribucijom.

Uz to, nedavno su podigli razinu pripravnosti i poručili građanima i kompanijama da smanje potrošnju ne bi li osigurali zalihe za zimu, ali i da budu spremni na još više cijene u skoroj budućnosti.

Kriza, naravno, ne staje u Njemačkoj – pogođeno je 12 država članica Europske unije, a deset ih je izdalo rano upozorenje prema propisima o sigurnosti plina, poručio je Frans Timmermans, šef Europske unije za klimu, tijekom svog govora u Europskom parlamentu.

- Rizik od potpunog prekida plina sada je stvarniji nego ikad prije. Sve je to dio ruske strategije da podriva naše jedinstvo – kazao je.