Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Pro 2011

Rezovi će biti oštriji nego što su najavili

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marina ŠUNJERGA  

Rezovi će biti oštriji nego što su najavili

Svjetska banka digla je pravu medijsku prašinu najavivši da se Hrvatska vraća u recesiju te da nova vlada mora rezati plaće javnom sektoru, a mirovine onima koji su u nju otišli po posebnim uvjetima. Rezati se trebaju i socijalni transferi te usporedno provoditi reforme mirovinskog sustava i liberalizirati Zakon o radu, kazali su u Svjetskoj banci, u kojoj ne vjeruju u smanjenje deficita proračuna ako se proračunska potrošnja ne smanji za oko sedam milijardi kuna.

U koliziji je to s poznatim planovima Kukuriku koalicije, koja bi idućih dana trebala ući u Banske dvore, ali neslužbeno doznajemo da će se potezi nove vlade ponešto razlikovati o ekonomskog plana koji su predstavili javnosti prije izbora. Bit će oštrijih rezova nego što građani očekuju, a neslužbeno se među ekonomistima aktualizirala priča o aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom, koji bi poslužio kao alibi za ukidanje prava određenim skupinama društva. »Proračunska potrošnja mora se rezati jer ova razina prava nije održiva, ali to su teške odluke jer iza prava stoje konkretni ljudi«, kaže profesor Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti. Upozorio je, poput mnogih, da se s modelom rasta na potrošnji moramo pozdraviti, pa lokomotiva koja može vući moraju biti izvoz te investicije. Ipak, teško je osigurati investicije privatnog sektora kad s druge strane kao omča stoji visoki deficit, čiji je problem loša struktura uz razinu koja više nije prihvatljiva. U prava umirovljenika i branitelja, te drugih uživatelja socijalne pomoći ne bi dirao do 'samog kraja', ali bi bolje uredio te temeljito provjerio tko sve prima transfere. »Paušalno rezanje tih izdataka danas je nerealno i opasno za državni poredak«, upozorava Marijan Kostrenčić, ugledni konzultant i gospodarstvenik. Napominje da je smanjenje deficita u 2012. bespredmetna rasprava, jer Milanovićeva vlada mora pokazati odmah da ima konkretan plan za iduću godinu. »Hrvatska neće svoje strukturalne probleme riješiti privatizacijom, to je potpuno protiv nacionalnih interesa u ovom trenutku kada su vrijednosti imovine potpuno srušene. Jedino rješenje je angažiranje nezavisnih i stručnih kadrova«, kaže Kostrenčić pa dodaje da bez profesionalnog upravljanja nema promjena.

S druge strane, profesor Brkić upozorava da ne postoje nikakve mjere ekonomske politike koje bi izbjegle zadiranje u stečena prava, pri čemu naglasak stavlja na transfere vezane za mirovine. »Jaz koji je nastao između prihoda te rashoda mirovinskog sustava, a koji seže i do 40 posto, nastao je uglavnom zbog mirovina po posebnim uvjetima«, napomenuo je Brkić. Tu se, dakle, slaže s ocjenama Svjetske banke da se reforma tog dijela mirovina mora napraviti, a podsjećamo da je prijedlog međunarodne financijske institucije da se u roku od pet godina mirovine za 13 povlaštenih skupina moraju u visini prilagoditi razinama redovnih mirovina. Ipak, Brkić ne podržava inicijativu Svjetske banke koja vodi prema podizanju udjela doprinosa za obvezne mirovinske fondove na 10 posto, jer bi to, kaže, dovelo do većih neravnoteža. »Od sadašnjih 5 posto mirovinskog doprinosa, koji ide u drugi stup, ni 2 posto se ne može plasirati u tržište kapitala, jer ga nema, pa bi podizanje udjela samo služilo za daljnje financiranje države«, jasan je Brkić. Prema procjenama Svjetske banke, za povlaštene mirovine izdvaja se oko 6,3 milijarde kuna godišnje, a tu je gotovo 11.000 bivših pripadnika Hrvatske vojske, gotovo 65.000 branitelja, kojih ima manje nego umirovljenika koji su povlaštene mirovine stekli u komunističkom sustavu. Takvih je više od 71.000, među kojima su partizani, pripadnici UDBA-e i JNA te komunistički dužnosnici.

Kukuriku koalicija je u izjavama njezinih čelnika najavila rezanje proračuna za oko 3,34 milijarde kuna, ali taj raspon prema nekim najavama ide i do 5 milijardi kuna manjeg proračuna. Ipak, ako bi ispunili predizborno obećanje po kojem će zdravstveni doprinos smanjiti za jedan posto nedostajat će im još 1,1 milijarda kuna za pokrivanje troškova sustava. Dakle, financijska konsolidacija, pad BDP-a i smanjenje zdravstvenog doprinosa s 15 na 14 posto ukupno dovodi do proračuna koji mora biti niži za gotovo 8 milijardi kuna, čemu treba pridodati i preraspodjele potrošnje zbog povećanja ukupnih izdvajanja za kamate. Tako bi došli do limita javne potrošnje na 115 milijardi kuna, a očekuje se da će Hrvatska narodna banka u četvrtak upravo taj iznos predložiti nakon provedene analize. Morat će se rezati jer prema analizama uglednih makroekonomista investicije i izvoz neće dovoljno brzo rasti da bi se značajno popravili prihodi proračuna. Zapravo, očekuje se da će investicije stagnirati uz povećanje izravnih stranih investicija na 1,2 milijarde eura, što je u odnosu na domaće investicije tek kap u moru ulaganja koja su Hrvatskoj potrebna. Država je lani isplatila 6,5 milijardi kuna subvencija, a do listopada ove godine oko 5,4 milijarde kuna. Većina tog novca plasirana je u pomoć poljoprivrednicima, koji dobiju oko 3,5 milijarde kuna pomoći, ali je velik dio transferiran Hrvatskim željeznicama, koje dobiju oko 1,6 milijardu kuna, a novac služi i za dokapitalizaciju Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Možda bi se i dalo srezati pomoć poljoprivrednicima, ali da bi se postigle uštede seljacima bi trebalo ukinuti potpore, a još ne bi bilo dovoljno rezova za zadovoljavanje zadržavanja kreditnog rejtinga. Država mora srezati ponajprije administraciju, i to smanjivanjem broja općina i samim time problema upravljanja strateškim interesima države, poziva na teritorijalnu reformu Kostrenčić. »Još potkraj socijalističkog državnog ustroja smatralo se da je broj od oko 160 općina bio preveliki, a znamo koliko ima danas«, kaže za Vjesnik.

Subvencije, posebno one u poljoprivredi, treba drastično revidirati, kaže, jer su one više služile »tihoj privatizaciji nego razvoju«, a nove investicije se mogu privući samo organiziranim nastupom, tipa gradnje hrvatskih cesta u Račanovoj vladi, znači međuresorskim zaduženjima i možda imenovanjem ministra bez portfelja za investicije. I ovom prilikom zalaže se za povećanje oporezivanja dobiti na 25 posto te smanjenjem poreza na dohodak na istu stopu, te raspisivanje javnog zajma za konkretne projekte, što je bila jedna od ideja Kukuriku koalicije plasirana u javnost kroz model »projektnih obveznica«.


Komentari članka

Vezani članci

Poduprt potražnjom zračnih luka iz cijelog svijeta Delt papir ulazi u novu investiciju

22.05.2019.

U zračnim lukama u Münchenu, Genevi ili Zürichu tisuće ljudi svakodnevno u nekom trenutku upotrijebi proizvode zagrebačke kompanije Delt papir. Njezin brend Tubeless, koji, između ostalog, uključuje salvete, papirnate ručnike, toaletni papir, sanitarne dr

Kako do prosječne plaće od 7500 kuna, i kako to udvostručiti

21.05.2019.

Tranzicijski trošak mirovinske reforme u 2018. godini je bio više od devet milijardi kuna ili oko 2,5 posto BDP-a. Unatoč neslaganjima u stručnoj javnosti što čini tranzicijski trošak, nesporan je dio koji se odnosi na iznos mirovinskih doprinosa koji odl

Napokon sustav bez biljega

17.05.2019.

Vlada jučer usvojila podzakonski akt za uvođenje elektroničke naplate.

Terme Tuhelj dobile posebnu nagradu za inovativni spa hotel

14.05.2019.

Terme Tuhelj dobile su posebnu nagradu žirija na svečanoj dodjeli ESPA inovativnih nagrada - certifikat za inovativni spa hotel. Nagrade su dodijeljene europskim hotelima s posebnim SPA programima

Kineski investitori kupuju Crvenu luku

14.05.2019.

Da su Zadar i okolica posebno zanimljivi kineskim ulagačima, znalo se i prije nedavnog boravka visoke kineske delegacije u Hrvatskoj, točnije, još od najave preuzimanja Luke Zadar.

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1915 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1219 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 334 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija