Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Svi 2018

Recept za uspjeh OPG-a Drempetić: Spoj jagoda i eko zimnice

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Snježana Kratz  

Recept za uspjeh OPG-a Drempetić: Spoj jagoda i eko zimnice

Obitelj Drempetić iz Donje Stubice uzgaja eko jagode, ranu sortu Clery ali i povrće rajčicu, papriku, krastavce, patlidžan od kojih rade eko zimnicu, za čiji su maštovit izgled dobivali i priznanja. Ovih im je dana sve u jeku jagoda koje (ras)prodaju stalnim kupcima, a da ih imaju više otišle bi sve

Srcolike, srednje, slatke tako bi se opisale jagode koje uzgaja obitelj Drempetić na istoimenom OPG-u u Donjoj Stubici. Poljoprivredom se na tom gospodarstvu bave više od dva desetljeća i nije im, kažu teško, jer vole rad na zagorskoj zemlji. Posla je puno i zahtjevan je, ali "ljubav je to". Ovih je dana bujno u desetak postojećih im plastenika, gdje će se uskoro za tržište ubirati prve eko jagode ali i povrće od kojeg spravljaju eko zimnicu. Ima na poljima te obitelji cikle, krastavaca, rajčice, mladog luka ali i patlidžana koji im gotovo sav odlazi za preradu u ajvar kao i roge odnosno "paradajz" paprike. Uzgajaju i patišone (Cucurbita pepo) vrstu pljosnate duguljaste tikvice blago slatkastog okusa i nježnog "mesa".

Clery jagode pogodne za kontinentalni uzgoj

Potonje karakterizira i Clery jagode koje OPG ima kao ranu sortu pogodnu za kontinentalne i hladnije krajeve, dobrog su uroda, jarko crvene boje, izduženog ploda i slatkog okusa. Otporne su Clery na rukovanje kao i transport, a u njima doznajemo mogu uživati ponajprije stalni kupci OPG-a, kojima za mjericu valja izdvojiti od 8 do 10 kuna. Za razliku od prošle godine kada je mraz dosta toga uništio, ove Drempetići očekuju bolji urod jagoda nemalo traženog voća kojeg obitelj broji na 1.600 četvornih metara. Nekada su imali više vrsta ali zadržali su Clery kao jednu od najizdržljivijih. Uzgoj jagoda kaže Stjepan Drempetić (65) dobar je ali težak i osjetljiv posao, jer puno se toga radi na koljenima, ali problema s prodajom nema.

Koliko god proizvedu još im se više jagoda traži, a ako sadnica daje do kilograma – računica je solidna i “novci su odmah”. Prekupcima obitelj ne prodaje svoju robu, a za razliku od nemalo uvoznih španjolskih jagoda, njihove kažu “ne mogu stajati dva dana”. Preračunavajući cleryce radišni Zagorec ističe kako na “pet stotina kvadrata ide oko 1.500 sadnica jagoda”, od kojih oni rade i džem, u pravilu sa smeđim šećerom a staklenka od 370 grama košta im 20 kuna. Sadnice jagoda dobavljaju iz Italije, ali ima ih i u Kupinečkom Kraljevcu, a cijena im se po komadu kreće oko dvije kune.

U kako kažu, familijarnom poslu s povrćem i voćem, sudjeluju svi u obitelji pa se našem sugovorniku rame uz rame pridružila supruga Marija (60) odnosno sinovi Andrija (39) i Damir (41) a posla ima i snaha Martina. ”Sve kaj smo stvorili djelo je naših ruku, novca i rada, nemamo ni lipe kredita i ne bi ga uzimali” odrješito govori gospodin Stjepan. Dodaje da im je četiristotinjak kvadrata plastenika sa 75 posto sufinancirala Krapinsko – zagorska županija a na gospodarstvu sveukupno ih broje desetak (povrće, jagode).

Za papirologiju 36.000 kuna

Kada je o izdacima riječ obitelj Drempetić ne krije razočarenje što su kažu u mjeri za Ruralni razvoj 4.1. za ishodovanje razne papirologije utrošili preko 36.000 kuna, a nisu uspjeli dobiti "ništa od sredstava”, a riječ je bila o nešto više od milijun kuna. To više jer trebali su, kažu, zadovoljiti uvjete od toga da OPG nije stariji od dvije godine (vodi se na sinu Andriji) odnosno da je riječ o mlađem opegeovcu i dr.

"Dolazili su nam doma nekakvi stručnjaci, pregledavali zemlju i kaj sve nisu tražili, i opet ništ' od toga", govori nam stariji Drempetić. Posebice jer sin mu je Andrija u Bedekovčini svršio za ekološkog proizvođača voća i povrća u zatvorenim i otvrorenim prostorima i prošao je dosta edukacije, a nisu se mogla dobiti sredstva koja su namjeravali uložiti u daljnji razvoj plasteničke im proizvodnje. Nezahvalno je i to što je mlađem Drempetiću ove godine i zadnja prilika za prijaviti se za spomenutu mjeru jer koncem godine napunit će 40 ljeta.

"Iako sam prikupio dosta toga i ove godine moram ishoditi još neke papire", požalio nam se Andrija ipak, ne gubeći nadu da će uspjeti priskrbiti novac za ulaganje u daljnu proizvodnju. Ponajprije jer eko jagode (ras)prodaju sve, a njihove ističu nisu kao kupovne koje mogu stajati i par dana. Ove godine očekuju bolji urod jagoda jer prošle im se gotvo sve smrzlo. Više su tisuća cleryca kažu zasadili lanjskog kolovoza postavljajući ih u tzv. tunele jer tako je bolja zaštita jagoda, ponajprije od mraza ali i korova odnosno funkcionalnija je berba. Voću se na taj način zadržava potrebna toplina i vlaga, a kvalitetniji je i bolji prinos.

Eko zimnica

Kao ponajvećeg štetnika jagoda Drempetići ističu voluharice protiv kojih su iskušali mnoga (dozvoljena) sredstva ali s njima je kažu teško. Pribjegli su i narodnim receptima poput postavljanja im pasje dlake pa čak i germe, koja se štetnicima “priprema” kao obrok i pokazala se najučinkovitijom. Početkom svibnja valja im se boriti i protiv lukove muhe koja im napada mladi luk pa ga obitelj štiti natkrivenim platnom, jer se na njega muha sunovraćuje. Luka u plastenicima uzgajaju na petstotinjak kvadrata od čega godišnje uberu 500 kg. Kako se bave i eko zimnicom gospodarstvo im je opremljeno i radionicama (prerada, skladište) gdje se po starim recepturama rade ajvar, kisela paprika odnosno ona punjena zeljem, kisele se patišoni, krastavci i dr.

Potonjeg kiselog povrća tržištu nude po 15 kuna za prvu klasu krastavaca od 720 gr. kao i ciklu za istu gramažu. Ajvar prodaju po 17 kuna za staklenku od 370. grama dok im je kilogram mladog luka 15. Traženi im koncentrat rajčice bez ikakvih konzervanasa i dodatka šećera cijene 8 kuna za dva decilitra. Eko zimnicu obitelj predstavlja i na istoimenim sajmovima, a nemalo na "100 posto Zagorsko" odnosno na zagrebačkom Sajmu zimnice za čiji su dekorativni izgled ali i dobar okus dobivali i priznanja. Ne čudi, jer gospodin Stjepan nekadašnji je djelatnik firme koja se bavila proizvodnjom zimnice i sličnih proizvoda pa je znanja kroz dugogodišnji rad stekao. Prenio ga je na sinove koji će nastaviti rad na gospodarstvu jer kaže imaju "pravu robu, čisti zrak i zemlju, a ni od Zagreba nisu daleko”.


Komentari članka

Vezani članci

Do zemlje došao dok se još nije dobivao poticaj, danas Agro Puškarić gradi još jaču priču i - zapošljava!

10.08.2018.

Od 1996. do 2000. došao sam do 220 hektara državne zemlje zato što se na natječaje nitko nije ni javljao osim mene jer u to vrijeme još nije bilo poticaja, kaže Marijo Puškarić koji će uspješnu proizvodnju povrća dodatno unaprijediti kroz sredstva iz mjer

Dok 87-godišnji svekar Branko kopa, nevjesta Ljiljana osvaja nove oznake HOP-a

10.08.2018.

Za proizvode OPG-a Mađerić, samo u posljednje četiri godine dobili su čak 17 oznaka Hrvatski otočni proizvod. U čemu je tajna uspjeha?

Uzgajaju povrće, proizvode bučino ulje, sjemenke i brašno, mladi su i vide budućnost u poljoprivredi

08.08.2018.

Mi smo odlučili ostati u poljoprivredi jer vidimo budućnost u tome i volimo ono što radimo. Očekujemo promjene u našoj državi jer bi se svi trebali više posvetiti poljoprivrednicima i domaćim proizvodima, kaže nam Marina Buk.

Od brodograditelja do šampiona autohtonih vina

08.08.2018.

Ivica Milan ne skriva svoje oduševljenje titulom šampiona i nije mogao odoljeti da se ne usporedi s Hrvatskom nogometnom reprezentacijom. Mali vinar, s jedva hektar vinograda, postao je šampion prve revije autohtonih vina u Hrvatskoj.

U igri je bila aronija ili kupina, ali kada smo sve zbrojili odlučili smo se na uzgoj češnjaka

07.08.2018.

Trebalo bi uvesti reda u sve grane proizvodnje na način da naše podružnice Savjetodavne službe po općinama ili regijama vode evidenciju o proizvedenom kako se ne bi stvorio višak na tržištu što dovodi do smanjenja otkupne cijene a samim time i nerentabiln

Tag cloud

  1. 1789 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1493 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP