Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Ruj 2018

Recept za propast: Uzmi pare programerima i daj ih gubitašima u brodogradilištu

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Recept za propast: Uzmi pare programerima i daj ih gubitašima u brodogradilištu

HRVATSKA je zaglibila na dnu Europske unije i pretvorila se u zemlju očaja iz koje iseljavaju deseci tisuća ljudi godišnje zahvaljujući jednostavnom, ali efikasnom receptu - uništavaj uspješne i njihovim novcem spašavaj neuspješne.

Više od trideset milijardi kuna poreznih obveznika bačeno je u posljednjih dvadesetak godina samo u (opet aktualnu) brodogradnju, a još je bezbroj takvih primjera kompanija i industrija koje su spašavane javnim novcem, dok su istovremeno zbog neizdrživog poreznog i administrativnog opterećenja u inozemstvo protjerane brojne tvrtke i deseci tisuća ljudi koji danas rade diljem svijeta - od Njemačke preko Irske pa sve do Kanade i SAD-a.

Zamislite da smo umjesto u brodogradilišta 30 milijardu kuna uložili u visoku tehnologiju

Ovih dana, dok se javnost bavila "spašavanjem" Uljanika, i time hoće li građani u njega uliti još 100, 200 ili milijardu kuna, pojavila se vijest da je videoigra SCUM koju je razvila ekipa iz Hrvatske postala hit i da je već u fazi prednarudžbi, kada igra još nije potpuno gotova, napravila prihod od oko 7 milijuna dolara ili 45 milijuna kuna. Dan prije službenog puštanja na tržište, SCUM-ov stream se uglavnom kretao oko 130 tisuća gledanja, što dovoljno govori o tome koliko je ova videoigra zanimljiva gejmerima. U jednom trenutku je stream SCUM-a čak i premašio ultra-popularni Fortnite, imao je skoro 220 tisuća gledatelja.

Iako za većinu ljudi videoigre vjeronatno nisu "pravi posao" jer nema tisuću ljudi koji čekićima lupaju po komadu lima, činjenica je da ta industrija globalno danas vrijedi preko 100 milijardi dolara i da uspješne tvrtke koje se time bave, ako rade iz Hrvatske, novcem koji daju kroz poreze financiraju one koji su zapeli u prošlom stoljeću i ne žele iz njega izaći. Plaćaju dok im ne prekipi, a onda presele posao u inozemstvo.

No, ima i "ozbiljnijih" stvari od videoigara. Francuskih predsjednik Macron ranije ove godine najavio je ulaganje od 1,5 milijardi dolara u razne projekte vezane uz umjetnu inteligenciju. Slične najave stižu i iz Velike Britanije, a u razvoj tog sektora uključila se i Europska unija koja planira ulaganja od 1,5 milijardi eura kako bi uhvatila korak s Azijom i SAD-om. Što bi bilo da je Hrvatska umjesto u propala brodogradilišta 30 milijardi kuna uložila u visoku tehnologiju? Pitanje je, nažalost, retoričko.

Naš novac nemilice troše na spašavanje propalih industrija iz prošlog stoljeća

No u Hrvatskoj se javni novac troši na spašavanje još jedne propale industrije iz 20. stoljeća - Petrokemije.

Vlada je prije nekoliko mjeseci od banaka otkupila potraživanja prema Petrokemiji u iznosu od 450 milijuna kuna, kako bi ih spasila od stečaja.

U posljednjih dvadesetak godina ta je tvornica uglavnom proizvodila gubitke i "pojela" kapital od 2,5 milijardi kuna - iznos kojim je mogla biti izgrađena još jedna takva tvornica. Još 2014. godine država je dokapitalizirala Petrokemiju s 250 milijuna kuna, nakon što je propala privatizacija. Prošle godine dobila je jamstva vlade od 350 milijuna kuna, a sada je država dugove preuzela na sebe.

Dok naši programeri proizvode svjetske hitove, država našim novcem spašava gubitaše

Kada zbrojimo 250 milijuna kuna kojima je država prije četiri godine dokapitalizirala Petrokemiju i 450 milijuna kredita koje je otkupila od banaka, za ''spašavanje radnih mjesta'' 1700 radnika plaćeno je više od 400 tisuća kuna po radniku.

Koliko hrvatski developeri videoigara moraju napraviti svjetskih hitova da bi pokrili sve gubitke koje propale firme naprave?


Komentari članka

Vezani članci

Mladen Vedriš: Hrvatska država ponaša se kao dr. Jekyll i MR. Hyde

04.06.2020.

Država se ponašala kao dr. Jekyll i Mr. Hyde. Po noći vam lomi rebra pogrešnom ekonomskom politikom i žestoko vas oporezuje gdje stigne, a onda vas preko dana liječi nefokusiranim socijalnim transferima koji su često između populizma i moralnog hazarda: o

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

Korona im ne može ništa: Dok drugi bilježe gubitke, njihovi prihodi prijeći će 400 mil. kn

18.05.2020.

Prihodi na hrvatskom tržištu videoigara ove bi godine, usprkos koronakrizi, mogli biti preko 400 milijuna kuna, čak 15 posto više u odnosu na godinu ranije

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2052 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija