Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ou 2017

Rate stambenih kredita mogle bi biti 300, 500, pa i 700 kuna niže

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Valentina Wiesner Mijić  

Rate stambenih kredita mogle bi biti 300, 500, pa i 700 kuna niže

Kamate su u pet godina pale za 2 postotna boda, a u 2017. i 2018. godini mogle bi za još jedan postotni bod, a odlučujući utjecaj u tom padu je na – konkurenciji

Ono što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo – kamate za stambene kredite koje počinju s brojem dva ili za gotovinske kredite koje počinju s brojem pet – posljednjih je nekoliko mjeseci postalo stvarnost, a po svemu sudeći – padat će još više.

U posljednjih pet godina kamate stambenih kredita spustile su se gotovo dva postotna boda, a za kratkoročne nenamjenske gotovinske kredite i više. Pad rata mjeri se u stotinama kuna. U nekim bankama smanjenje kamata bilo je i drastičnije; u Splitskoj su u odnosu na 2012. za gotovinske niže u prosjeku četiri postotna boda, a za stambene 3,5.

Čišćenje portfelja banaka

U ovoj godini očekuje se daljnje pojeftinjenje – ne samo zbog niskih kamata u Europi jer Europska središnja banka nastavlja takvu politiku, nego i zbog čišćenja portfelja banaka od loših kredita, prodajom 16 mlrd. kn potraživanja, čime se smanjila potreba da banke u Hrvatskoj izdvajaju kapital za njihovo pokriće kroz rezervacije te ga mogu plasirati u nove kredite. Usto, vjerojatni rast hrvatskog kreditnog rejtinga u 2018. automatski će se preliti i na kamatni teren. No najvažniji je faktor uvijek bio i bit će – konkurencija. Još dok su banke prijetile da će trošak konverzije, ali i brojne regulatorne pritiske prije toga, prebaciti na svoje klijente, Večernjak je napominjao da za takav scenarij – nema šanse. Borba za svakog klijenta danas se zaoštrila više nego ikad prije, a odlučujući utjecaj konkurencije otvoreno je priznao i direktor HUB-a Zdenko Adrović na brifingu za novinare prije nekoliko dana. Zanimljiv je podatak kojim barataju trgovci nekretninama – iako je njihovo tržište lani nakon dugog razdoblja suše živnulo, samo 10 posto objekata kupljeno je na kredit.

No krajem prošle godine banke su počele bitnije spuštati kamate na stambene kredite pa sada Splitska banka neke vrste nudi i po nevjerojatnih 2,89 posto, fiksnoj kamati na pet godina, a nakon tog razdoblja 3,81 posto. Za kredit od 80 tisuća eura na 25 godina otplate rata koja sad iznosi 2789 kn mogla bi, umjesto da poraste nakon isteka razdoblja fiksne kamate, ostati otprilike ista ako bi je „pojeo“ trend kamatnog pada. A smanjenje rate za jedan postotni bod na taj iznos kredita iznosi 300-tinjak kuna.

Oni koji su se zadužili za veće iznose i, recimo, otplaćuju kredit od 100 tisuća eura na 30 godina otplate uz kamatu od oko pet posto, imali su ratu otprilike 3977 kn. Ako im je kamata tijekom prošle godine pala oko pola postotnog boda, rata se spustila za 200-tinjak kuna, na 3754 kn, a dodatni niži postotni bod koji bi se mogao očekivati u sljedećih godinu dana smanjio bi je na 3331 kn – razlika u odnosu na početak otplate iznosila bi 646 kn. Konkurenciju na tržištu stambenih kredita u drugoj polovici godine dodatno bi mogao zaoštriti početak poslovanja etične banke koja do tada očekuje licencu.

U etičnoj će banci maksimalna kamata za sve kredite biti četiri posto, a na stambene kunske kredite fiksna kamata između 2 i 2,5 posto – obećava pokretač njezina osnivanja Goran Jeras, no dodaje i da će zauzvrat zahtijevati da se u stambenim i svim drugim objektima koje kreditiraju primjenjuju najviši standardi energetske učinkovitosti. Poticat će, otkriva, stvaranje stambenih zadruga s urbanim vrtovima i sadržajima poput zajedničkih prostora za „coworking“, smještaj gostiju, vrtiće i igraonice po uzoru na takve modele u Švicarskoj, Austriji i Nizozemskoj.


Komentari članka

Vezani članci

Novi trend: Raste broj građana koji višak novca drži na tekućim i žiro računima

10.10.2017.

Sve više građana novčane viškove drži na tekućim i žiro računima umjesto da ih oročava, što potvrđuju i podaci iz najnovije analize Raiffeisen banke prema kojoj je depozitni novac krajem kolovoza dosegnuo 69,8 milijardi kuna što je rast od 4,1 posto na mj

Istraživanje: EIB će do 2020. stvoriti 2,25 milijuna novih radnih mjesta diljem EU

02.10.2017.

EIB-ovi ekonomisti su za potrebe istraživanja učinkovitosti i utjecanja ulaganja udružili s pridruženim istraživačkim centrom Europske komisije u Sevilli, a za procjenu učinka koristili su RHOMOLO model.

Vujčić: Potrošači će jednostavnije do najboljih ponuda banaka

28.09.2017.

Građani će moći pretraživati po različitim kriterijima i vidjeti tko stvarno na tržištu nudi najbolju ponudu i na taj način će odlučiti gdje će uzeti kredit

Sberbank najavila povlačenje iz Europe, najgore tržište im je Hrvatska

27.09.2017.

Ovoga ljeta Sberbank je prodao biznis u Slovačkoj, ali, kako se navodi, najneuspješnijim tržištem za Sberbank postala je Hrvatska, gdje su 2016. godine vlasti obvezale banke da ponovno izračunaju hipoteke stanovništvu po stopi koja nije profitabilna za ba

Građani su smanjili kreditna dugovanja za 443 milijuna kuna

20.09.2017.

Najveći udjel u ukupnim kreditima stanovništva već tradicionalno imaju stambeni krediti, 43,8 posto, čija je ukupna vrijednost krajem srpnja iznosila 51,3 milijarde kuna, što je za 923 milijuna kuna ili 1,8 posto manje nego godinu dana ranije

Tag cloud

  1. 1667 članka imaju tag hrvatska
  2. 1706 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 898 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 864 članka imaju tag trgovina
  8. 612 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 883 članka imaju tag EU
  10. 692 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 279 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja