Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ou 2017

Rate stambenih kredita mogle bi biti 300, 500, pa i 700 kuna niže

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Valentina Wiesner Mijić  

Rate stambenih kredita mogle bi biti 300, 500, pa i 700 kuna niže

Kamate su u pet godina pale za 2 postotna boda, a u 2017. i 2018. godini mogle bi za još jedan postotni bod, a odlučujući utjecaj u tom padu je na – konkurenciji

Ono što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo – kamate za stambene kredite koje počinju s brojem dva ili za gotovinske kredite koje počinju s brojem pet – posljednjih je nekoliko mjeseci postalo stvarnost, a po svemu sudeći – padat će još više.

U posljednjih pet godina kamate stambenih kredita spustile su se gotovo dva postotna boda, a za kratkoročne nenamjenske gotovinske kredite i više. Pad rata mjeri se u stotinama kuna. U nekim bankama smanjenje kamata bilo je i drastičnije; u Splitskoj su u odnosu na 2012. za gotovinske niže u prosjeku četiri postotna boda, a za stambene 3,5.

Čišćenje portfelja banaka

U ovoj godini očekuje se daljnje pojeftinjenje – ne samo zbog niskih kamata u Europi jer Europska središnja banka nastavlja takvu politiku, nego i zbog čišćenja portfelja banaka od loših kredita, prodajom 16 mlrd. kn potraživanja, čime se smanjila potreba da banke u Hrvatskoj izdvajaju kapital za njihovo pokriće kroz rezervacije te ga mogu plasirati u nove kredite. Usto, vjerojatni rast hrvatskog kreditnog rejtinga u 2018. automatski će se preliti i na kamatni teren. No najvažniji je faktor uvijek bio i bit će – konkurencija. Još dok su banke prijetile da će trošak konverzije, ali i brojne regulatorne pritiske prije toga, prebaciti na svoje klijente, Večernjak je napominjao da za takav scenarij – nema šanse. Borba za svakog klijenta danas se zaoštrila više nego ikad prije, a odlučujući utjecaj konkurencije otvoreno je priznao i direktor HUB-a Zdenko Adrović na brifingu za novinare prije nekoliko dana. Zanimljiv je podatak kojim barataju trgovci nekretninama – iako je njihovo tržište lani nakon dugog razdoblja suše živnulo, samo 10 posto objekata kupljeno je na kredit.

No krajem prošle godine banke su počele bitnije spuštati kamate na stambene kredite pa sada Splitska banka neke vrste nudi i po nevjerojatnih 2,89 posto, fiksnoj kamati na pet godina, a nakon tog razdoblja 3,81 posto. Za kredit od 80 tisuća eura na 25 godina otplate rata koja sad iznosi 2789 kn mogla bi, umjesto da poraste nakon isteka razdoblja fiksne kamate, ostati otprilike ista ako bi je „pojeo“ trend kamatnog pada. A smanjenje rate za jedan postotni bod na taj iznos kredita iznosi 300-tinjak kuna.

Oni koji su se zadužili za veće iznose i, recimo, otplaćuju kredit od 100 tisuća eura na 30 godina otplate uz kamatu od oko pet posto, imali su ratu otprilike 3977 kn. Ako im je kamata tijekom prošle godine pala oko pola postotnog boda, rata se spustila za 200-tinjak kuna, na 3754 kn, a dodatni niži postotni bod koji bi se mogao očekivati u sljedećih godinu dana smanjio bi je na 3331 kn – razlika u odnosu na početak otplate iznosila bi 646 kn. Konkurenciju na tržištu stambenih kredita u drugoj polovici godine dodatno bi mogao zaoštriti početak poslovanja etične banke koja do tada očekuje licencu.

U etičnoj će banci maksimalna kamata za sve kredite biti četiri posto, a na stambene kunske kredite fiksna kamata između 2 i 2,5 posto – obećava pokretač njezina osnivanja Goran Jeras, no dodaje i da će zauzvrat zahtijevati da se u stambenim i svim drugim objektima koje kreditiraju primjenjuju najviši standardi energetske učinkovitosti. Poticat će, otkriva, stvaranje stambenih zadruga s urbanim vrtovima i sadržajima poput zajedničkih prostora za „coworking“, smještaj gostiju, vrtiće i igraonice po uzoru na takve modele u Švicarskoj, Austriji i Nizozemskoj.


Komentari članka

Vezani članci

HPB postao vlasnik Jadranske banke

06.07.2018.

Namjera HPB-a je provesti dokapitalizaciju Jadranske banke u iznosu od 110 milijuna za koja će, kako je rekao Vuić, koristiti vlastita sredstva. Hrebac je kazala da je ovim ugovorom završena dvogodišna sanacija

Banke zaradile 1,43 mlrd. kuna – milijardu kuna više nego lani

08.06.2018.

Ovo mogla biti jedna od rekordnih godina za banke, posebno imajući u vidu oporavak novoodobrenih kredita.

Banke ipak smiju koristiti HROK

05.06.2018.

Agenciji za zaštitu osobnih podataka nisu se javili ni Hrvatska udruga banaka ni HROK iako su od donošenja GDPR-a prošle dvije godine

Građani oročeni novac masovno prebacuju na tekuće i žiroračune; Evo zašto, računica je jednostavna

25.05.2018.

Prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB). Obje stope su ispod jedan posto zaronile tijekom 2016. godine.

Sberbank se povlači iz niza europskih zemalja

24.05.2018.

U Europi Sberbank je prisutan u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji i nizu zemalja srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku

Tag cloud

  1. 1774 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 943 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 641 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 515 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 320 članka imaju tag poticaji
  21. 393 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 393 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 235 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 312 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 303 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 356 članka imaju tag BDP