Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ou 2017

Rate stambenih kredita mogle bi biti 300, 500, pa i 700 kuna niže

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Valentina Wiesner Mijić  

Rate stambenih kredita mogle bi biti 300, 500, pa i 700 kuna niže

Kamate su u pet godina pale za 2 postotna boda, a u 2017. i 2018. godini mogle bi za još jedan postotni bod, a odlučujući utjecaj u tom padu je na – konkurenciji

Ono što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo – kamate za stambene kredite koje počinju s brojem dva ili za gotovinske kredite koje počinju s brojem pet – posljednjih je nekoliko mjeseci postalo stvarnost, a po svemu sudeći – padat će još više.

U posljednjih pet godina kamate stambenih kredita spustile su se gotovo dva postotna boda, a za kratkoročne nenamjenske gotovinske kredite i više. Pad rata mjeri se u stotinama kuna. U nekim bankama smanjenje kamata bilo je i drastičnije; u Splitskoj su u odnosu na 2012. za gotovinske niže u prosjeku četiri postotna boda, a za stambene 3,5.

Čišćenje portfelja banaka

U ovoj godini očekuje se daljnje pojeftinjenje – ne samo zbog niskih kamata u Europi jer Europska središnja banka nastavlja takvu politiku, nego i zbog čišćenja portfelja banaka od loših kredita, prodajom 16 mlrd. kn potraživanja, čime se smanjila potreba da banke u Hrvatskoj izdvajaju kapital za njihovo pokriće kroz rezervacije te ga mogu plasirati u nove kredite. Usto, vjerojatni rast hrvatskog kreditnog rejtinga u 2018. automatski će se preliti i na kamatni teren. No najvažniji je faktor uvijek bio i bit će – konkurencija. Još dok su banke prijetile da će trošak konverzije, ali i brojne regulatorne pritiske prije toga, prebaciti na svoje klijente, Večernjak je napominjao da za takav scenarij – nema šanse. Borba za svakog klijenta danas se zaoštrila više nego ikad prije, a odlučujući utjecaj konkurencije otvoreno je priznao i direktor HUB-a Zdenko Adrović na brifingu za novinare prije nekoliko dana. Zanimljiv je podatak kojim barataju trgovci nekretninama – iako je njihovo tržište lani nakon dugog razdoblja suše živnulo, samo 10 posto objekata kupljeno je na kredit.

No krajem prošle godine banke su počele bitnije spuštati kamate na stambene kredite pa sada Splitska banka neke vrste nudi i po nevjerojatnih 2,89 posto, fiksnoj kamati na pet godina, a nakon tog razdoblja 3,81 posto. Za kredit od 80 tisuća eura na 25 godina otplate rata koja sad iznosi 2789 kn mogla bi, umjesto da poraste nakon isteka razdoblja fiksne kamate, ostati otprilike ista ako bi je „pojeo“ trend kamatnog pada. A smanjenje rate za jedan postotni bod na taj iznos kredita iznosi 300-tinjak kuna.

Oni koji su se zadužili za veće iznose i, recimo, otplaćuju kredit od 100 tisuća eura na 30 godina otplate uz kamatu od oko pet posto, imali su ratu otprilike 3977 kn. Ako im je kamata tijekom prošle godine pala oko pola postotnog boda, rata se spustila za 200-tinjak kuna, na 3754 kn, a dodatni niži postotni bod koji bi se mogao očekivati u sljedećih godinu dana smanjio bi je na 3331 kn – razlika u odnosu na početak otplate iznosila bi 646 kn. Konkurenciju na tržištu stambenih kredita u drugoj polovici godine dodatno bi mogao zaoštriti početak poslovanja etične banke koja do tada očekuje licencu.

U etičnoj će banci maksimalna kamata za sve kredite biti četiri posto, a na stambene kunske kredite fiksna kamata između 2 i 2,5 posto – obećava pokretač njezina osnivanja Goran Jeras, no dodaje i da će zauzvrat zahtijevati da se u stambenim i svim drugim objektima koje kreditiraju primjenjuju najviši standardi energetske učinkovitosti. Poticat će, otkriva, stvaranje stambenih zadruga s urbanim vrtovima i sadržajima poput zajedničkih prostora za „coworking“, smještaj gostiju, vrtiće i igraonice po uzoru na takve modele u Švicarskoj, Austriji i Nizozemskoj.


Komentari članka

Vezani članci

Krediti u švicarcima su ipak mogli biti povoljni

12.12.2017.

Danas bi krediti u švicarcima bili jeftiniji nego ovi konvertirani u eure jer su u startu švicarci krenuli s nižim kamatama. Što ako bi oni koji su konvertirali stambene kredite u švicarcima u konačnici ipak prošli bolje u švicarcima?

Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

21.11.2017.

Veća potražnja za stambenim kreditima bila je pod utjecajem bolje perspektive na tržištu nekretnina, kao i rasta pouzdanja potrošača

Novac radije na 'tekući' nego u oročenje

08.11.2017.

Iznos novca na tekućim i žiro-računima od 70 milijardi kuna u rujnu je bio 24 posto viši nego godinu ranije

Štedljiviji smo od Mađara, Rumunja i Srba, ali Austrijanci su nam nedostižni

31.10.2017.

Muškarci su u Hrvatskoj štedljiviji od žena i prosječno mjesečno izdvajaju 519 kuna što je 20 posto više nego žene. Hrvatski građani, pak, u prosjeku mjesečno izdvajaju 473 kune što je povećanje od deset posto u odnosu na prošlu godinu

Građani u prosjeku štede 10% više nego lani

27.10.2017.

U Hrvatskoj klasičnu štednju na štednom računu koristi gotovo 50% građana, dok ih isto toliko novac drži na tekućem računu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, investiranje u vrijednosne papire, dionice i fondove, te kupnja zlata i ostalih ple

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 739 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 323 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija