Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Tra 2019

Rastu potpore iz EU fondova za mlade poljoprivrednike

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Rastu potpore iz EU fondova za mlade poljoprivrednike

Izravna plaćanja pomažu u očuvanju poljoprivrede jamčeći poljoprivrednicima minimalnu stabilnost dohotka, uz osiguranje dugoročne održivosti, odnosno otpornosti na fluktuacije cijena. Na razini EU-a prosječno čine 30 % poljoprivrednog dohotka, a u RH je taj postotak znatno viši – čak i 40 %.“Riječ je o naknadi za sve aspekte rada poljoprivrednika koje tržište ne uzima u obzir, dakle riječ je o javnim uslugama bitnim svim stanovnicima naše zemlje. Naime, reforma iz 2013. godine uvjetuje isplate izravnih plaćanja poštovanjem poljoprivrednih praksi koje imaju učinaka na očuvanje bioraznolikosti, kvalitete tla, okoliša općenito”, navodi potpredsjednik Vlade RH i resorni ministar Tomislav Tolušić te dodaje: “Poljoprivrednici danas, da bi dobili izravna plaćanja, vode računa o diversifikaciji kultura, održavanju trajnih pašnjaka, ekoloških zona, strogim normama u području zaštite okoliša, sigurnosti hrane, dobrobiti životinja, svemu onome što mi nazivamo višestruka sukladnost. Upravo zbog toga Hrvatska se itekako zalaže za održavanje tog dijela proračuna u budućem okviru Zajedničke poljoprivredne politike – riječ je o potrebi odgovarajućeg vrednovanja doprinosa poljoprivrednika budućnosti zemlje i života.”
Najvećim dijelom izravna plaćanja financiraju se iz sredstava Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, a preostalim dijelom iz državnog proračuna.
Struktura hrvatskog programa izravnih plaćanja utvrđena je u dokumentu Hrvatski model izravnih plaćanja u programsko-financijskom razdoblju 2015. - 2020. a provedba programa izravnih plaćanja uređena je Zakonom o poljoprivredi i pravilnicima o provedbi izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja, koji se donose za svaku proizvodnu godinu prije početka podnošenja zahtjeva za potporu (zahtjevi se podnose uglavnom u razdoblju od 1. ožujka do 15. svibnja). Osnovna struktura obuhvaća mjere potpore po površini, tj. proizvodno nevezane potpore, proizvodno vezane potpore i potpore za male poljoprivrednike.
Vrste intervencija u obliku izravnih plaćanja za razdoblje 2021. - 2027. godine, prema prijedlogu Europske komisije u Uredbi o utvrđivanju pravila o potpori za ZPP strateške planove, sudeći prema prijedlogu, bit će slične sadašnjoj omotnici te će i dalje obuhvaćati proizvodno nevezana i proizvodno vezana plaćanja. Isplate iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda postupno se povećavaju, pa je tako u 2015. godini iznos plaćanja iz spomenutog fonda bio 183,7 milijuna eura, a u 2019. predviđeni je iznos iz EU-a 317,6 milijuna eura.

Osuvremenjivanje
Što se očekuje od spajanja izravnih plaćanja i mjera ruralnog razvoja u jedan strateški plan?

Tomislav Tolušić kaže: “Izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja čvrsto su povezane – u prvom je slučaju riječ o omogućivanju redovitog, bar minimalnog, dohotka poljoprivredniku i dobivanju naknade za određene isporučene javne usluge poput zaštite okoliša, a u drugom slučaju, kod ruralnog razvoja, radi se o osuvremenjivanju gospodarstva uz poticanje razvoja nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima. Jedno bez drugog ne ide. Zajednička poljoprivredna politika mora biti relevantna i prilagodljiva, svijet i izazovi brzo se mijenjaju – klimatske promjene, nestabilnost cijena, depopulacija ruralnog prostora – poljoprivrednici se neprestano prilagođavaju i smatram dobrodošlim svako pojednostavljenje zajedničke poljoprivredne politike.”
Budući ZPP, stupovi spojeni u jedan strateški plan, usredotočit će se na devet glavnih ciljeva: poticanje održivog prihoda i otpornosti gospodarstava na izazove, snažniju tržišnu orijentaciju i povećanje konkurentnosti s pomoću istraživanja, tehnologije i digitalizacije, poboljšanjem položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu, doprinos ublažavanju klimatskih promjena uz razvoj održive energije, doprinos zaštiti bioraznolikosti, privlačenje mladih poljoprivrednika, promicanje zapošljavanja, rasta i socijalne uključenosti, poboljšanje odgovora poljoprivrede EU-a na društvene zahtjeve glede hrane i zdravlja te dobrobit životinja.
Tomislav Tolušić: “U praksi, uoči usvajanja nove regulative, sve to nastojimo raditi. Prioritizirali smo određene sektore, nastojeći se, u prije prevelikom broju odabranih operacija, fokusirati i pronaći dodatna sredstva za najatraktivnije i najpotrebnije – ulaganja u modernizaciju i povećanje konkurentnosti i vitalne ruralne zajednice. Započinjemo izgradnju jedinstvene informacijske i upravljačke platforme poljoprivrede i nastojimo brže ugovoriti i isplatiti sredstva za mlade poljoprivrednike iz Programa ruralnog razvoja. Uveli smo mjeru Dobrobit životinja, a za nove financijske instrumente, tj. mikro i male kredite, bilježi se velik interes od samog početka, u provedbena tijela zaprimljeno je gotovo 150 zahtjeva, od kojih je gotovo 90 % odobreno, a dio njih već isplaćen. Iako imamo određene prijepore oko budućeg ZPP-a, smatram da je dobro što će države članice, poštujući osnovne zajedničke ciljeve, jedinstveno tržište i slobodu natjecanja na razini EU-a, moći strateški plan krojiti prema svojim konkretnim potrebama u puno većoj mjeri nego dosad.”

Veća fleksibilnost
Osim osiguranja veće fleksibilnosti državama članicama pri odabiru najprikladnijih mjera, u Ministarstvu poljoprivrede smatraju osobito važnim osiguranje učinkovitog funkcioniranja sustava upravljanja u svakoj državi članici i poticanje uvođenja novih tehnologija za pojednostavljenje rada, primjerice uspostavu sustava praćenja na temelju daljinskog promatranja umjesto tradicionalnih metoda kontrola na terenu. Poticat će se uporaba geoprostornih aplikacija i satelitskih tehnologija s pomoću kojih će poljoprivrednici iznositi točne informacije, sniziti stope pogrešaka i izbjeći sankcije.
Kad je riječ o budućnosti mladih poljoprivrednika ZPP u novom razdoblju privlačenje mladih ljudi u poljoprivredni sektor i poticanje održivosti njihovih gospodarstava smatra jednim od glavnih prioriteta.
Mladi će koristiti niz mjera, a države članice morat će rezervirati najmanje 2 % svojih nacionalnih dodijeljenih sredstava za izravna plaćanja uz posebnu potporu za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika ili preko dodatnog plaćanja ili preko strukturne potpore za pokretanje poslovanja. Najviši iznos potpore za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika bit će 100.000 eura, a svaka zemlja u sklopu svojeg strateškog plana predstavit će konkretnu strategiju za privlačenje i podupiranje mladih poljoprivrednika. Minimalni godišnji iznos koji će RH iz omotnice koja se odnosi na izravna plaćanja osigurati za privlačenje mladih poljoprivrednika u 2021. godini bit će 6,87 milijuna eura, nakon čega bi u svakoj godini do 2027. trebao biti 7,35 milijuna eura.
“Novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu osigurat će se bolji pristup zemljištu mladim poljoprivrednicima, a posebnu pozornost ćemo, osim odgovarajućem korištenju predviđenih mjera, posvetiti partnerstvima gospodarstava među naraštajima zbog prijenosa znanja i podržavanju inovativnih organizacija među mladim poljoprivrednicima. Kako se mladi suočavaju sa znatnim teškoćama u prikupljanju financijskih sredstava s obzirom na niske prinose u početnoj fazi poslovanja, financijskim instrumentima premostit ćemo takav jaz”, kazao je ministar Tolušić.


Komentari članka

Vezani članci

Otvoren natječaj za dodjelu potpore za ulaganja u akvakulturu vrijedan 15,9 milijuna eura

07.08.2020.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je novi natječaj u okviru mjere "Produktivna ulaganja u akvakulturi", namijenjen marikulturi i slatkovodnom ribarstvu.

U Varaždinskoj županiji otvoreno 12 novih obrta

30.07.2020.

Zahvaljujući nepovratnim novčanim potporama za poticanje samozapošljavanja u sklopu europskog projekta LEPEZA, u Varaždinskoj županiji otvoreno je 12 novih obrta.

Objavljeno koliko je poslodavaca dobilo potpore za očuvanje radnih mjesta za travanj

23.07.2020.

"Povećanje iznosa potpora za očuvanje radnih mjesta koje su dobili subjekti koji prema javno dostupnim informacijama Ministarstva financija ne isplaćuju plaće od otprilike 36 posto (s 1,77 na 2,4 milijuna kuna) ukazuje na potrebu za efikasnijim ograničenj

Država za minimalac dosad dala 5,62 milijardi: Prednjače ove tri tvrtke

09.07.2020.

U odnosu na potpore za travanjske plaće, u isplatama za svibanjske na HZZ-ovoj listi je 1,7 tisuće poslodavaca manje pa je manji i ukupan iznos uplaćenih potpora.

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Tag cloud

  1. 2029 članka imaju tag hrvatska
  2. 2100 članka imaju tag turizam
  3. 1579 članka imaju tag financije
  4. 1308 članka imaju tag izvoz
  5. 1087 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1025 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 742 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 957 članka imaju tag ict
  12. 1008 članka imaju tag EU
  13. 699 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 897 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 616 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 274 članka imaju tag koronavirus
  25. 368 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 361 članka imaju tag eu fondovi
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 428 članka imaju tag dzs
  33. 314 članka imaju tag osijek
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici