Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Pro 2017

Rastom minimalca radnik dobija 131, a poslodavac 295 kuna više

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Gabrijela Galić  

Rastom minimalca radnik dobija 131, a poslodavac 295 kuna više

Poslodavci koji radnicima isplaćuju minimalnu plaću, i to rade u kontinuitetu 12 minulih mjeseci, moći će koristiti kompenzacijske mjere, odnosno država će ih subvencionirati na način da doprinose na plaću obračunavaju na pola iznosa minimale plaće. To, međutim, neće moći primijeniti na novozaposlene radnike. Koliko je poslodavaca u pitanju i koliko oni radnika zapošljavaju, nije poznato.

Naime, prema zadnjim raspoloživim podacima, minimalnu plaću je prije dvije godine primalo oko 75 tisuća radnika, no ne zna se koliko je njih bilo u punom radnom vremenu, a koliko u nepunom radnom vremenu, odnosno koliko je tih radnika tijekom godine povremeno radilo. Zbog ne baš preciznih podataka, kalkulira se da je na minimalnoj plaći oko 50 tisuća radnika u punom radnom vremenu.

Najave o iznosu minimalne plaće, kao i kompenzacijskim mjerama prema poslodavcima koji godinama tvrde kako ne mogu podnijeti rast minimalne plaće, koje je tijekom ponedjeljka iznio premijer Andrej Plenković te potredsjednica Vlade Martina Dalić, jučer su dobile nešto točniju sliku. Naime, sastankom socijalnih partnera – sindikata i poslodavaca – i resornog ministarstva rada zaključeni su pregovori o minimalnoj plaći.

No, teško bi se moglo reći da je pregovora bilo jer se tek jučer, i to nakon što su u javnost Banski dvori plasirali djelomične informacije, razgovaralo o konkretnim mjerama i iznosima. Odnosno, socijalni partneri su informirani o odlukama politike koje se svode na to da HDZ-ova Vlada širi krug poslodavaca koje subvencionira.
Urušavanje zdravstva

Minimalna plaća za iduću godinu raste pet posto i iznosit će 3.439,80 kuna bruto, što je u neto iznosu 2.751,84 kune. Sam radnik na ruke će primati 131 kunu više nego u ovoj godini u kojoj neto minimalac iznosi 2.620,80 kuna. Ove brojke možda će se neznatno korigirati, ako će se poštovati preporuka da se iznos minimalne plaće zaokružuje.

Poslodavcima neće biti umanjen samo doprinos za zdravstveno osiguranje, već će im ukupni doprinosi biti umanjeni. Naime, na buduću minimalnu plaću poslodavci državi trebaju platiti ukupno 591,65 kuna doprinosa za zdravstveno osiguranje, zapošljavanje i zaštitu na radu. No, poslodavac koji je cijelu ovu godinu isplaćivao minimalnu plaću, u idućoj godini doprinose neće plaćati na punu, već na pola plaće.

Drugim riječima, umjesto na 3.439,80 kuna, ukupno 16,2 posto doprinosa plaćat će na iznos od 1.719,9 kuna. U tom slučaju, trošak poslodavca za doprinose iznosi 295,82 kune. Država im oprašta 295,83 kune.

Na godišnjoj razini, po svakom radnom mjestu, riječ je o 3.549,96 kuna. Za taj iznos bit će uskraćeni zdravstveni fond, zaštita na radu, zapošljavanje. Najviše će prihoda pritom izgubiti zdravstveni fond, pa bi poslodavci ubuduće (s obzirom da već sada ne plaćaju doprinose za oko 70 tisuća radnika zbog različitih mjera poticanja zapošljavanja) prije no što kritiziraju neučinkovito zdravstvo, trebali dobro razmisliti o svom doprinosu njegovoj neučinkovitosti.
Sindikati nezadovoljni

Tko koliko dobiva rastom minimalne plaće, pokazuje i podatak da će radnik u netu primati 131 kunu više, a za taj rast neto plaće poslodavci će uštedjeti 295,82 kune. Hoće li ih upotrijebiti za razvoj i zapošljavanje? Za rast plaća zasigurno neće.

Radnici bi od iduće godine trebali osjetiti da su radili prekovremeno, noću, nedjeljom, blagdanima i državnim praznicima. Naime, zakonskim izmjenama će se propisati da se samo ti dodaci obračunavaju na iznos minimalne plaće.

Dodatne kompenzacije imat će poslodavci u turizmu za zapošljavanje sezonskih radnika. Za sezonce će poslodavci biti oslobođeni plaćanja poreza na smještaj te poreza i doprinosa na topli obrok. Još nije poznat limit neoprezivog toplog obroka, no mogao bi se kretati oko 400 kuna. Topli obrok davnih dana se utopio u plaću pa se na njega plaćaju porezi i doprinosi. No, od iduće godine on će biti vidljiv na plaćama sezonaca koji će tako imati veće neto primanje od kolege u stalnom radnom odnosu.

»To je poziv poslodavcima da ne zapošljavaju u druge oblike rada, jer im je isplativije imati sezonce«, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Sindikati su s pravom nezadovoljni Vladinim mjerama kada je riječ o minimalnoj plaći. Sever smatra da se kompenzacijama poslodavcima neće spriječiti zloporabe koje postoje u zaštitarstvu, trgovini, dijelu turizma i metalu, gdje i poslodavci koji bi mogli isplaćivati veće plaće, isplaćuju minimalnu.


Komentari članka

Vezani članci

Zbog povećanja minimalca država poduzetnicima spremila pola milijarde kuna kompenzacija

07.12.2017.

Osim Uredbe o visini minimalne plaće i prijedloga hitne izmjene Zakona o minimalnoj plaći kako bi se jasno propisalo da se dodaci za prekovremeni rad, noćni rad, kao i rad blagdanima, praznicima i drugim zakonom propisanim neradnim danima

Vlada će poslodavcima pod bor staviti bogat poklon paket

06.12.2017.

Poslodavcima u ugroženim sektorima kompenzirat će se troškovi rasta plaća, a porezne olakšice mogu očekivati i hotelijeri i ugostitelji, nezadovoljni ukidanjem povlaštene stope PDV-a

Od siječnja veći minimalac za 50 tisuća radnika?

22.11.2017.

Sindikati pritišću da se dodaci isključe iz minimalca, HUP želi maknuti javni i državni sektor iz osnovica za izračun minimalca.

Pogodnosti za radnike: Kako zadržati radnike ako se na sve plaća porez?

06.11.2017.

Omogući li poslodavac neku od pogodnosti svojim radnicima – prehranu, vrtić, rekreaciju, teambuilding i slično – to se smatra dijelom radnikove plaće, zato se na to moraju zaračunati svi propisani porezi i doprinosi.

Sve varijante doprinosa u OPG-u

03.11.2017.

Prvi korak razrješenja dileme kolike doprinose mora plaćati vaš OPG leži u odgovoru na pitanje kada ste upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Nadalje, doprinosi ovise i o tome je li vam poljoprivreda jedina djelatnost i je li poljoprivrednik pa

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 717 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 872 članka imaju tag trgovina
  9. 715 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 740 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 534 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 290 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 325 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 267 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija