Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Sij 2010

Raste broj postrojenja za generiranje »besplatne« energije

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Vanja Majetić  

Raste broj postrojenja za generiranje »besplatne« energije

Kapaciteti vjetroelektrana u svijetu u 2009. godini porasli su za 30 posto, zahvaljujući ponajviše njihovu naglom širenju u SAD-u, koji je Njemačku svrgnuo s mjesta najvećega svjetskog proizvođača električne energije iz energije vjetra.

Svjetski kapaciteti vjetroelektrana dosegnuli su potkraj 2008. godine 120.791 megavat, a potkraj 2007. iznosili su 93.823 MW, prema Svjetskom vijeću za energiju vjetra (GWEC). Europa sama posjeduje više od polovice svjetskih kapaciteta sa 65.946 MW.
Najveći napredak ostvarili su Kina, gdje su se kapaciteti udvostručili i iznose 12.200 MW, i SAD, gdje su porasli za 50 posto i iznose 25.100 MW. Kina bi zbog naglog rasta tržišta mogla postati drugi po veličini svjetski proizvođač do 2010., predviđaju sudionici istraživanja.

Uvidjevši mogućnosti vjetroelektrana širom svijeta, u njihovu masovnu gradnju nedavno su krenuli i Amerikanci, koji će uskoro na Istočnoj obali SAD-a početi s gradnjom čak 130 vjetroelektrana na farmi Nantucket Sound u saveznoj državi Massachusetts. Projekt Cape Wind vrijedan je 900 milijuna dolara te će se rasprostirati na 40 četvornih kilometara. Visina tornjeva koji će proizvoditi električnu energiju iz vjetra je 78,6 metara, a stupovi su zabijeni 24,4 metra duboko u morsko dno. U Cape Windu generirat će se 420 megavata snage, što je više od 75 posto potreba za tu regiju. Inače, u SAD-u se trenutačno proizvodi 28.206 megavata energije putem vjetroelektrana, što je oko jedan posto ukupne proizvedene električne energije. Većina vjetroelektrana nalazi se u državama Teksas, Iowa, Kalifornija, Minnesota i Washington.

Trenutačno se postavljaju i vjetroelektrane i na najsurovijem mjestu na svijetu, na Antarktici, gdje temperature mogu doseći i do minus 57 stupnjeva Celzijevih. Valja napomenuti neke od prednosti vjetroelektrana. Vjetroelektrane ne troše gorivo, točnije energija vjetra je uvjetno rečeno »besplatna«, a poželjan su oblik alternativnog izvora nasuprot elektranama na fosilna goriva, jer kemijski i biološki ne zagađuju okolinu. Farma vjetroelektrana može imati umjeren pozitivan utjecaj na smanjenje snage vjetra u područjima koja su inače izložena jakim vjetrovima.

No, postoje i neki nedostaci vjetroelektrana, a to su povremenost pogona, zavisno o meteorološkim karakteristikama područja primjene. Osim toga nije riješeno učinkovito akumuliranje većih količina energije za razdoblje bez vjetra, pa bi se stoga vjetroelektrane trebale vezati uz elektroenergetski sustav regije i s njim razmjenjivati energiju. Prikladnim se čini kombinacija hidroelektrana i vjetroelektrana, koja u razdoblju jačeg vjetra štedi hidroakumulaciju, a u razdoblju bez vjetra energiju daje hidroelektrana.

Kod sitnih vjetroelektrana akumulaciju mogu osiguravati jedino akumulatori, koji ne mogu zadovoljiti potrebe u područjima s manje vjetrovitih dana, ali mogu štedjeti klasičnu energiju u vjetrovitom razdoblju. Jake varijacije u snazi vjetra relativno su teže tehnički savladive. Tehnička rješenja moraju spriječiti oštećenje vjetrenjače pri olujnoj snazi i izvlačiti maksimalnu snagu pri slabom vjetru, što komplicira i poskupljuje ta rješenja.

Za usklađivanje broja okretaja vjetroturbine s brojem okretaja ugrađenoga generatora potreban je multiplikator s automatskom regulacijom brzina generatora, što također poskupljuje tehničku izvedbu. Troškovi održavanja znaju činiti važnu stavku u cijeni dobivene energije vjetra, jer je u slučaju »farme« vjetroelektrana broj uređaja relativno velik, tj. snaga po jednom uređaju je daleko manja nego kod klasičnih elektrana na fosilna goriva. Prisutno je izvjesno »estetsko zagađenje« u slučaju »farmi« vjetroturbina, što, međutim, nema veću važnost ako se takva farma (skup velikog broja vjetroturbina na relativno malom prostoru) instalira na nenapučenim prostorima.

Iz spomenutih nedostataka i prednosti proizlazi da je gradnja vjetroelektrana smislena u područjima sa stalnim i ujednačenim vjetrom te za osiguranje manjih količina energije na lokacijama bez priključka na druge izvore energije. Stručnjaci smatraju da bi sustavi »farme« vjetroelektrana trebali biti vezani uz regionalni elektroenergetski sustav, kome bi elastičnost kapaciteta trebale osigurati priključene hidroelektrane ili energija iz međunarodne razmjene. No, budući da je energija vjetra besplatna, sve te prepreke, mane i nedostaci čine se savladivim.


Komentari članka

Vezani članci

Walt Disney za 52,4 milijarde dolara kupio Murdochov 21st Century Fox

15.12.2017.

Ovom prodajom završava više od pola stoljeća medijske ekspanzije vlasnika Foxa - Ruperta Murdocha, koji ima 86 godina.

U SAD-u je danas ukinuta neutralnost interneta, stručnjak je za Index objasnio što to znači

15.12.2017.

"Neutralnost interneta" je temeljno načelo koje zabranjuje internetskim pružateljima usluga da ubrzavaju, usporavaju, blokiraju ili naplaćuju bilo koji sadržaj, aplikaciju ili web stranicu kojoj potrošač želi prići.

Terorizam je utjecao na turističku sliku Hrvatske

14.12.2017.

Devastacija infrastrukture, usporavanje gospodarskog rasta, smanjenje potražnje za određenim proizvodima, restrikcije u trgovini, povišeni troškovi osiguranja, samo su neke od glavnih posljedica terorističkih aktivnosti

Apple kupuje Shazam za 400 milijuna dolara

13.12.2017.

Shazam je kompanija osnovana u Velikoj Britaniji 1999. godine, a korisnicima omogućuje prepoznavanje i kupnju glazbe putem pametnih telefona ili računala na temelju isječka glazbenog zapisa.

Disney želi za 60 milijardi dolara preuzeti Murdochovo medijsko carstvo

10.12.2017.

Američki mediji objavili su da bi Disney i Fox ovih dana mogli objaviti transakciju vrijednu desetke milijardi dolara kojom bi Walt Disney Co. preuzeo značajan dio kompanije 21st Century Fox, koja se nalazi u rukama poznatog australskog milijardera Rupert

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 739 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 323 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija