Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Sij 2010

Raste broj postrojenja za generiranje »besplatne« energije

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Vanja Majetić  

Raste broj postrojenja za generiranje »besplatne« energije

Kapaciteti vjetroelektrana u svijetu u 2009. godini porasli su za 30 posto, zahvaljujući ponajviše njihovu naglom širenju u SAD-u, koji je Njemačku svrgnuo s mjesta najvećega svjetskog proizvođača električne energije iz energije vjetra.

Svjetski kapaciteti vjetroelektrana dosegnuli su potkraj 2008. godine 120.791 megavat, a potkraj 2007. iznosili su 93.823 MW, prema Svjetskom vijeću za energiju vjetra (GWEC). Europa sama posjeduje više od polovice svjetskih kapaciteta sa 65.946 MW.
Najveći napredak ostvarili su Kina, gdje su se kapaciteti udvostručili i iznose 12.200 MW, i SAD, gdje su porasli za 50 posto i iznose 25.100 MW. Kina bi zbog naglog rasta tržišta mogla postati drugi po veličini svjetski proizvođač do 2010., predviđaju sudionici istraživanja.

Uvidjevši mogućnosti vjetroelektrana širom svijeta, u njihovu masovnu gradnju nedavno su krenuli i Amerikanci, koji će uskoro na Istočnoj obali SAD-a početi s gradnjom čak 130 vjetroelektrana na farmi Nantucket Sound u saveznoj državi Massachusetts. Projekt Cape Wind vrijedan je 900 milijuna dolara te će se rasprostirati na 40 četvornih kilometara. Visina tornjeva koji će proizvoditi električnu energiju iz vjetra je 78,6 metara, a stupovi su zabijeni 24,4 metra duboko u morsko dno. U Cape Windu generirat će se 420 megavata snage, što je više od 75 posto potreba za tu regiju. Inače, u SAD-u se trenutačno proizvodi 28.206 megavata energije putem vjetroelektrana, što je oko jedan posto ukupne proizvedene električne energije. Većina vjetroelektrana nalazi se u državama Teksas, Iowa, Kalifornija, Minnesota i Washington.

Trenutačno se postavljaju i vjetroelektrane i na najsurovijem mjestu na svijetu, na Antarktici, gdje temperature mogu doseći i do minus 57 stupnjeva Celzijevih. Valja napomenuti neke od prednosti vjetroelektrana. Vjetroelektrane ne troše gorivo, točnije energija vjetra je uvjetno rečeno »besplatna«, a poželjan su oblik alternativnog izvora nasuprot elektranama na fosilna goriva, jer kemijski i biološki ne zagađuju okolinu. Farma vjetroelektrana može imati umjeren pozitivan utjecaj na smanjenje snage vjetra u područjima koja su inače izložena jakim vjetrovima.

No, postoje i neki nedostaci vjetroelektrana, a to su povremenost pogona, zavisno o meteorološkim karakteristikama područja primjene. Osim toga nije riješeno učinkovito akumuliranje većih količina energije za razdoblje bez vjetra, pa bi se stoga vjetroelektrane trebale vezati uz elektroenergetski sustav regije i s njim razmjenjivati energiju. Prikladnim se čini kombinacija hidroelektrana i vjetroelektrana, koja u razdoblju jačeg vjetra štedi hidroakumulaciju, a u razdoblju bez vjetra energiju daje hidroelektrana.

Kod sitnih vjetroelektrana akumulaciju mogu osiguravati jedino akumulatori, koji ne mogu zadovoljiti potrebe u područjima s manje vjetrovitih dana, ali mogu štedjeti klasičnu energiju u vjetrovitom razdoblju. Jake varijacije u snazi vjetra relativno su teže tehnički savladive. Tehnička rješenja moraju spriječiti oštećenje vjetrenjače pri olujnoj snazi i izvlačiti maksimalnu snagu pri slabom vjetru, što komplicira i poskupljuje ta rješenja.

Za usklađivanje broja okretaja vjetroturbine s brojem okretaja ugrađenoga generatora potreban je multiplikator s automatskom regulacijom brzina generatora, što također poskupljuje tehničku izvedbu. Troškovi održavanja znaju činiti važnu stavku u cijeni dobivene energije vjetra, jer je u slučaju »farme« vjetroelektrana broj uređaja relativno velik, tj. snaga po jednom uređaju je daleko manja nego kod klasičnih elektrana na fosilna goriva. Prisutno je izvjesno »estetsko zagađenje« u slučaju »farmi« vjetroturbina, što, međutim, nema veću važnost ako se takva farma (skup velikog broja vjetroturbina na relativno malom prostoru) instalira na nenapučenim prostorima.

Iz spomenutih nedostataka i prednosti proizlazi da je gradnja vjetroelektrana smislena u područjima sa stalnim i ujednačenim vjetrom te za osiguranje manjih količina energije na lokacijama bez priključka na druge izvore energije. Stručnjaci smatraju da bi sustavi »farme« vjetroelektrana trebali biti vezani uz regionalni elektroenergetski sustav, kome bi elastičnost kapaciteta trebale osigurati priključene hidroelektrane ili energija iz međunarodne razmjene. No, budući da je energija vjetra besplatna, sve te prepreke, mane i nedostaci čine se savladivim.


Komentari članka

Vezani članci

Orqa FPV naočale u dvije minute ostvarile cilj na Kickstarteru

16.06.2019.

Naočale za upravljanje dronovima domaćeg startupa Orqa ove subote u 20 sati su dobile svoju Kickstarter kampanju. U 20:02 ista je premašila zacrtani cilj

Posjetili smo TCL-ovu tvornicu televizora u Shenzhenu i saznali daju li prednost QLED-u ili OLED-u

16.06.2019.

Početkom lipnja posjetili smo pogone za proizvodnju LCD panela i sastavljanje televizora kineske kompanije TCL, drugog najvećeg proizvođača televizora u svijetu koji i u Europi u posljednje vrijeme bilježi značajan rast

Istražujemo: Otvaranje novog radnog mjesta stoji od 100.000 kuna do tri milijuna

13.06.2019.

Da bi se otvorilo 300 novih radnih mjesta u luksuznom hotelu, potrebna je investicija od 700 milijuna kuna, odnosno 2,3 milijuna kuna po radnom mjestu. Još je skuplje novootvoreno radno mjesto na farmi purana, čak 3,3 milijuna kuna, a u tehnološki napredn

Legalni trik s ukrajinskim pilećim prsima

13.06.2019.

Zbog kontroverznih metoda izvoza ukrajinskog proizvođača peradi, EU mijenja kvote za bescarinski uvoz pilećeg mesa iz te zemlje. A slijede i dalje konzekvence.

Najvrjednija američka kompanija: Microsoft prešao vrijednost od tisuću milijardi dolara

11.06.2019.

Nakon što su dionice Microsofta ponovno porasle, tehnološki je div prešao tržišnu vrijednost od bilijun dolara (eng. trillion) čime je i više nego zaslužio titulu najvrjednije američke kompanije.

Tag cloud

  1. 1914 članka imaju tag hrvatska
  2. 1927 članka imaju tag turizam
  3. 1532 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 957 članka imaju tag trgovina
  8. 828 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 575 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija