Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Sij 2010

Raste broj postrojenja za generiranje »besplatne« energije

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Vanja Majetić  

Raste broj postrojenja za generiranje »besplatne« energije

Kapaciteti vjetroelektrana u svijetu u 2009. godini porasli su za 30 posto, zahvaljujući ponajviše njihovu naglom širenju u SAD-u, koji je Njemačku svrgnuo s mjesta najvećega svjetskog proizvođača električne energije iz energije vjetra.

Svjetski kapaciteti vjetroelektrana dosegnuli su potkraj 2008. godine 120.791 megavat, a potkraj 2007. iznosili su 93.823 MW, prema Svjetskom vijeću za energiju vjetra (GWEC). Europa sama posjeduje više od polovice svjetskih kapaciteta sa 65.946 MW.
Najveći napredak ostvarili su Kina, gdje su se kapaciteti udvostručili i iznose 12.200 MW, i SAD, gdje su porasli za 50 posto i iznose 25.100 MW. Kina bi zbog naglog rasta tržišta mogla postati drugi po veličini svjetski proizvođač do 2010., predviđaju sudionici istraživanja.

Uvidjevši mogućnosti vjetroelektrana širom svijeta, u njihovu masovnu gradnju nedavno su krenuli i Amerikanci, koji će uskoro na Istočnoj obali SAD-a početi s gradnjom čak 130 vjetroelektrana na farmi Nantucket Sound u saveznoj državi Massachusetts. Projekt Cape Wind vrijedan je 900 milijuna dolara te će se rasprostirati na 40 četvornih kilometara. Visina tornjeva koji će proizvoditi električnu energiju iz vjetra je 78,6 metara, a stupovi su zabijeni 24,4 metra duboko u morsko dno. U Cape Windu generirat će se 420 megavata snage, što je više od 75 posto potreba za tu regiju. Inače, u SAD-u se trenutačno proizvodi 28.206 megavata energije putem vjetroelektrana, što je oko jedan posto ukupne proizvedene električne energije. Većina vjetroelektrana nalazi se u državama Teksas, Iowa, Kalifornija, Minnesota i Washington.

Trenutačno se postavljaju i vjetroelektrane i na najsurovijem mjestu na svijetu, na Antarktici, gdje temperature mogu doseći i do minus 57 stupnjeva Celzijevih. Valja napomenuti neke od prednosti vjetroelektrana. Vjetroelektrane ne troše gorivo, točnije energija vjetra je uvjetno rečeno »besplatna«, a poželjan su oblik alternativnog izvora nasuprot elektranama na fosilna goriva, jer kemijski i biološki ne zagađuju okolinu. Farma vjetroelektrana može imati umjeren pozitivan utjecaj na smanjenje snage vjetra u područjima koja su inače izložena jakim vjetrovima.

No, postoje i neki nedostaci vjetroelektrana, a to su povremenost pogona, zavisno o meteorološkim karakteristikama područja primjene. Osim toga nije riješeno učinkovito akumuliranje većih količina energije za razdoblje bez vjetra, pa bi se stoga vjetroelektrane trebale vezati uz elektroenergetski sustav regije i s njim razmjenjivati energiju. Prikladnim se čini kombinacija hidroelektrana i vjetroelektrana, koja u razdoblju jačeg vjetra štedi hidroakumulaciju, a u razdoblju bez vjetra energiju daje hidroelektrana.

Kod sitnih vjetroelektrana akumulaciju mogu osiguravati jedino akumulatori, koji ne mogu zadovoljiti potrebe u područjima s manje vjetrovitih dana, ali mogu štedjeti klasičnu energiju u vjetrovitom razdoblju. Jake varijacije u snazi vjetra relativno su teže tehnički savladive. Tehnička rješenja moraju spriječiti oštećenje vjetrenjače pri olujnoj snazi i izvlačiti maksimalnu snagu pri slabom vjetru, što komplicira i poskupljuje ta rješenja.

Za usklađivanje broja okretaja vjetroturbine s brojem okretaja ugrađenoga generatora potreban je multiplikator s automatskom regulacijom brzina generatora, što također poskupljuje tehničku izvedbu. Troškovi održavanja znaju činiti važnu stavku u cijeni dobivene energije vjetra, jer je u slučaju »farme« vjetroelektrana broj uređaja relativno velik, tj. snaga po jednom uređaju je daleko manja nego kod klasičnih elektrana na fosilna goriva. Prisutno je izvjesno »estetsko zagađenje« u slučaju »farmi« vjetroturbina, što, međutim, nema veću važnost ako se takva farma (skup velikog broja vjetroturbina na relativno malom prostoru) instalira na nenapučenim prostorima.

Iz spomenutih nedostataka i prednosti proizlazi da je gradnja vjetroelektrana smislena u područjima sa stalnim i ujednačenim vjetrom te za osiguranje manjih količina energije na lokacijama bez priključka na druge izvore energije. Stručnjaci smatraju da bi sustavi »farme« vjetroelektrana trebali biti vezani uz regionalni elektroenergetski sustav, kome bi elastičnost kapaciteta trebale osigurati priključene hidroelektrane ili energija iz međunarodne razmjene. No, budući da je energija vjetra besplatna, sve te prepreke, mane i nedostaci čine se savladivim.


Komentari članka

Vezani članci

Amazon dostigao novu rekordnu vrijednost, Bezos se obogatio tijekom krize

03.07.2020.

Većina milijardera s recentno najvećim dobicima također je dio tehnološkog miljea. Među njima su izvršni direktor kompanije Tesla Elon Musk, koji je svom bogatstvu od 1. siječnja ove godine dodao 25,8 milijardi dolara, te osnivač tvrtke Zoom Video Communi

Tesla sada vrijedi više nego Toyota, Disney i Coca-Cola

03.07.2020.

U prvom tromjesečju ove godine tvrtka Elona Muska je, unatoč pandemiji novog koronavirusa, kupcima isporučila 88.400 električnih vozila. Od toga, većina - 76.200 - bili su Model 3 i Model Y. Prodano je i 12.200 automobila Model S i Model X.

Rekordan pad nezaposlenosti u SAD-u u lipnju

03.07.2020.

Ekonomisti skok broja zaposlenih pripisuju vladinom programu za zaštitu radnih mjesta (PPP). Riječ je o zajmovima tvrtkama koji bi mogli djelomično biti oprošteni budu li iskorišteni za isplatu plaća. No, ta su sredstva gotovo iscrpljena, primjećuje Reute

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Airbus najavljuje znatno smanjenje proizvodnje

29.06.2020.

Špekulira se da će otkaze dobiti oko 15 tisuća radnika u odjelu za proizvodnju civilnih zrakoplova koji ukupno zapošljava 90 tisuća ljudi.

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1075 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 694 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 384 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 386 članka imaju tag vlada
  36. 238 članka imaju tag koronavirus
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici