Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Sij 2010

Raste broj postrojenja za generiranje »besplatne« energije

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Vanja Majetić  

Raste broj postrojenja za generiranje »besplatne« energije

Kapaciteti vjetroelektrana u svijetu u 2009. godini porasli su za 30 posto, zahvaljujući ponajviše njihovu naglom širenju u SAD-u, koji je Njemačku svrgnuo s mjesta najvećega svjetskog proizvođača električne energije iz energije vjetra.

Svjetski kapaciteti vjetroelektrana dosegnuli su potkraj 2008. godine 120.791 megavat, a potkraj 2007. iznosili su 93.823 MW, prema Svjetskom vijeću za energiju vjetra (GWEC). Europa sama posjeduje više od polovice svjetskih kapaciteta sa 65.946 MW.
Najveći napredak ostvarili su Kina, gdje su se kapaciteti udvostručili i iznose 12.200 MW, i SAD, gdje su porasli za 50 posto i iznose 25.100 MW. Kina bi zbog naglog rasta tržišta mogla postati drugi po veličini svjetski proizvođač do 2010., predviđaju sudionici istraživanja.

Uvidjevši mogućnosti vjetroelektrana širom svijeta, u njihovu masovnu gradnju nedavno su krenuli i Amerikanci, koji će uskoro na Istočnoj obali SAD-a početi s gradnjom čak 130 vjetroelektrana na farmi Nantucket Sound u saveznoj državi Massachusetts. Projekt Cape Wind vrijedan je 900 milijuna dolara te će se rasprostirati na 40 četvornih kilometara. Visina tornjeva koji će proizvoditi električnu energiju iz vjetra je 78,6 metara, a stupovi su zabijeni 24,4 metra duboko u morsko dno. U Cape Windu generirat će se 420 megavata snage, što je više od 75 posto potreba za tu regiju. Inače, u SAD-u se trenutačno proizvodi 28.206 megavata energije putem vjetroelektrana, što je oko jedan posto ukupne proizvedene električne energije. Većina vjetroelektrana nalazi se u državama Teksas, Iowa, Kalifornija, Minnesota i Washington.

Trenutačno se postavljaju i vjetroelektrane i na najsurovijem mjestu na svijetu, na Antarktici, gdje temperature mogu doseći i do minus 57 stupnjeva Celzijevih. Valja napomenuti neke od prednosti vjetroelektrana. Vjetroelektrane ne troše gorivo, točnije energija vjetra je uvjetno rečeno »besplatna«, a poželjan su oblik alternativnog izvora nasuprot elektranama na fosilna goriva, jer kemijski i biološki ne zagađuju okolinu. Farma vjetroelektrana može imati umjeren pozitivan utjecaj na smanjenje snage vjetra u područjima koja su inače izložena jakim vjetrovima.

No, postoje i neki nedostaci vjetroelektrana, a to su povremenost pogona, zavisno o meteorološkim karakteristikama područja primjene. Osim toga nije riješeno učinkovito akumuliranje većih količina energije za razdoblje bez vjetra, pa bi se stoga vjetroelektrane trebale vezati uz elektroenergetski sustav regije i s njim razmjenjivati energiju. Prikladnim se čini kombinacija hidroelektrana i vjetroelektrana, koja u razdoblju jačeg vjetra štedi hidroakumulaciju, a u razdoblju bez vjetra energiju daje hidroelektrana.

Kod sitnih vjetroelektrana akumulaciju mogu osiguravati jedino akumulatori, koji ne mogu zadovoljiti potrebe u područjima s manje vjetrovitih dana, ali mogu štedjeti klasičnu energiju u vjetrovitom razdoblju. Jake varijacije u snazi vjetra relativno su teže tehnički savladive. Tehnička rješenja moraju spriječiti oštećenje vjetrenjače pri olujnoj snazi i izvlačiti maksimalnu snagu pri slabom vjetru, što komplicira i poskupljuje ta rješenja.

Za usklađivanje broja okretaja vjetroturbine s brojem okretaja ugrađenoga generatora potreban je multiplikator s automatskom regulacijom brzina generatora, što također poskupljuje tehničku izvedbu. Troškovi održavanja znaju činiti važnu stavku u cijeni dobivene energije vjetra, jer je u slučaju »farme« vjetroelektrana broj uređaja relativno velik, tj. snaga po jednom uređaju je daleko manja nego kod klasičnih elektrana na fosilna goriva. Prisutno je izvjesno »estetsko zagađenje« u slučaju »farmi« vjetroturbina, što, međutim, nema veću važnost ako se takva farma (skup velikog broja vjetroturbina na relativno malom prostoru) instalira na nenapučenim prostorima.

Iz spomenutih nedostataka i prednosti proizlazi da je gradnja vjetroelektrana smislena u područjima sa stalnim i ujednačenim vjetrom te za osiguranje manjih količina energije na lokacijama bez priključka na druge izvore energije. Stručnjaci smatraju da bi sustavi »farme« vjetroelektrana trebali biti vezani uz regionalni elektroenergetski sustav, kome bi elastičnost kapaciteta trebale osigurati priključene hidroelektrane ili energija iz međunarodne razmjene. No, budući da je energija vjetra besplatna, sve te prepreke, mane i nedostaci čine se savladivim.


Komentari članka

Vezani članci

Zašto nekad kupujete na akciji, a nekad ne? On je to objasnio i dobio Nobela

18.10.2017.

Američki ekonomist dobio je prestižnu nagradu zahvaljujući istraživanjima koja objašnjavaju zašto istu stvar cijenimo više kad je prodajemo nego kad je kupujemo, zašto nismo spremni kupovati kod pohlepnih trgovaca ili zašto jednom prilikom iskoristimo pop

Na ugovorima kraćim od mjesec dana čak 1.3 milijun radnika u Europi

11.10.2017.

Posljednjih 20 godina u cijeloj Europi povećao se udio nestandardnih oblika rada, poput rada na poziv ili putem vaučera, što za posljedicu ima nesigurnost radnog mjesta, potplaćenost i krajnje upitnu socijalnu sigurnost radnika

Tvrtke vrijedne 73 milijarde eura napuštaju Kataloniju

10.10.2017.

Mogućnost daljnje eskalacije krize zabrinjava korporativni sektor

Ruski naftni div kupio trećinu najvećeg nalazišta plina na Mediteranu

10.10.2017.

Ruski naftni div Rosneft objavio je u ponedjeljak da je od talijanskog Enija za 1,13 milijardi dolara kupio 30 posto udjela u plinskom polju Zohr, najvećem ležištu plina na Mediteranu

Cijene nafte na svjetskim tržištima pale nakon pet tjedana rasta

09.10.2017.

Cijene su se našle pod pritiskom i zbog podatka da je prethodnoga tjedna američki izvoz sirove nafte dosegnuo rekordnih gotovo dva milijuna barela dnevno, a cijena barela na američkom tržištu niža je nego na londonskom

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1705 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 862 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 278 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja