Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lip 2018

Rast bez investicija i državnih poduzeća: financijski rezultati poduzetnika 2017.

Izvor: arhivanalitika.hr · Autor: Ekonomski lab  

Rast bez investicija i državnih poduzeća: financijski rezultati poduzetnika 2017.

FINA je danas objavila detaljne financijske rezultate poduzetnika za 2017. Izgledaju mnogo bolje od rezultata po obračunu BDP-a.

Broj poduzetnika koji su dostavili financijska izvješća povećao se za 5,629 u odnosu na 2016. i prešao je brojku od 120 tisuća (120,081). Kao i prošle godine, u ovoj skupini iz poznatih razloga nema poduzeća iz koncerna Agrokor tako da su rezultati iskazani bez njih.

Najviše se povećao broj poduzetnika u ugostiteljstvu i turizmu (1,153), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (965), administrativnim, pomoćnim i uslužnim djelatnostima (650), građevinarstvu (622) i prerađivačkoj industriji (437). Od ukupnog broja poduzetnika 18,532 ili 15,4% ostvarilo je prihod i na stranom tržištu. Prihod od izvoza je rastao za izvrsnih 16,6%, ali taj podatak treba uzeti s rezervom ako se želi tumačiti kao indikator izvoza roba i usluga. Prema obračunu BDP-a, realan rast ove komponente je iznosio 6,4%.

Međutim, relativno mali broj (12,193 ili 10,2% poduzetnika) je investirao u prošloj godini. Iako su investicije bile nešto veće nego 2016., rast za 0,6% je vrlo skroman. To je ujedno i jedina doista loša vijest, iako ona zapravo i nije vijest, jer tu informaciju otprije znamo – prema obračunu BDP-a, investicije su 2017. u odnosu na 2016. rasle svega 3,8%. To je sporije nego 2016. i još uvijek nedovoljno za pokretanje bržeg i kvalitetnijeg gospodarskog rasta.

Zaposlenost, prihodi i rashodi rastu, a neto dobit je u padu

Poduzetnici su zato investirali u radna mjesta, u ljude. Ukupan broj zaposlenih kod poduzetnika se povećao s 834,217 na bazi prosječnih sati rada 2016. na 882,884 2017., ili za 48,667 osoba, odnosno za 5,3% u odnosu na 2016. To je veliko povećanje, osobito ako se ima u vidu rast prosječnih plaća za 4,3%, što je realno više od 3%. Ukupan trošak rada je povećan za visokih 8,5%, a masa isplaćenih neto plaća za čak 10,4%.

Ukupan prihod poduzetnika rastao je po visokoj stopi od 9,5%. Najbrži rast prema djelatnostima zabilježen je u umjetnosti i rekreaciji (23,4%), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (17,6%) te opskrbi energentima (17,4%). Prošle godine je solidan rast prihoda zabilježen i u prerađivačkoj industriji (8,1% naspram 1,5% 2016.). Pad prihoda je zabilježen samo u poslovanju nekretninama (-0,3%).

Rashodi poduzetnika rasli su brže od prihoda (10,4%). Zbog toga je neto rezultat korporativnog sektora pogoršan za 9,5% u usporedbi s 2016.: toliko je iznosio pad neto zbira dobiti i gubitaka – s 24,2 milijardi 2016. na 21,9 milijardi kuna 2017. Do tog rezultata se došlo na sljedeći način: (1) poduzetnici koji ostvaruju dobit povećali su bruto dobit s 45 na 48,3 milijardi kuna ili za 7,5%; (2) poduzetnici koji ostvaruju gubitak povećali su ukupnu sumu gubitaka s 13,9 na 19,7 milijardi kuna ili 42,1%; (3) kada se ukupni gubici oduzmu od bruto dobiti, te se izuzme obračunati porez na dobit, dolazi se do ranije spomenutog neto rezultata.

Mikro poduzetnici, kojih je najveći broj (gotovo 90%), prednjače prema svim pokazateljima. Rast prihoda za 28,5% znatno je veći od rasta u ostalim razredima. I apsolutni prirast prihoda mikro poduzetnika (gotovo 21 milijarda kuna ili 28,5%) veći je od rasta prihoda velikih poduzetnika (rasli su za malo manje od 20 milijardi kuna ili 7,6%). Mikro poduzetnici su jedini segment koji je imao i osjetan rast bruto dobiti (više od 50%). Prednjačili su i prema rastu troškova osoblja i zapošljavanju (21,1% odnosno 14,9%). Može se postaviti teza da iza takvih rezultata stoji i značajno smanjenje stope poreza na dobit koja se smanjila s 20% na 12% za poduzeća do 3 milijuna kuna godišnjeg prihoda od 1.1.2017.

Podaci na prvoj slici pokazuju i da su dobit i investicije u padu zbog velikih poduzeća (među kojima, podsjećamo, nema poduzeća iz sastava koncerna Agrokor). Korporativne investicije zapravo solidno rastu u tri segmenta, ali stagnacija investicijskih izdataka uzrokovana je isključivo ponašanjem velikih poduzeća. Što stoji iza tog podatka?

Privatni sektor investira više, državni manje

Može li se, kao i 2016., slabija profitabilnost i ulaganje velikih poduzetnika pripisati državnim poduzećima koja vuku prema dolje?

Gospodarski dinamizam je uglavnom vezan uz privatna poduzeća čiji su prihodi rasli po stopi od 10,4%, dakle iznad zbira za sve poduzetnike. Dinamika je solidna i za poduzeća u mješovitom vlasništvu. U skladu s time su rasli dobit i troškovi osoblja. Međutim, u državnim poduzećima, kojih je ukupno oko 1,000, prihodi su rasli za skromnih 1,7%, a bruto dobit prije oporezivanja smanjila se za gotovo četvrtinu. U isto vrijeme, troškovi rada rasli su brže od prihoda (2,7%). Uzmu li se u obzir i podaci koji pokazuju da se pad korporativnih investicija može u potpunosti objasniti smanjenjem ulaganja državnih poduzeća (dok u drugim sektorima vlasništva investicije bilježe osjetan oporavak), može se zaključiti da bi gospodarski oporavak bio mnogo brži uz dinamičnija, restrukturirana i dijelom privatizirana državna poduzeća.

Nema ničeg apriori lošeg u tome što ukupan prihod državnih poduzeća raste sporije nego u drugim vlasničkim segmentima. Mnoga od tih poduzeća ostvaruju prihode mimo klasičnih tržišnih odnosa, na bazi različitih zakona, pravilnika i drugih instrumenata koji osiguravaju poseban položaj naspram kupaca. Zbog toga sporiji rast prihoda državnih poduzeća može značiti manje prebacivanja tereta unutarnjih neefikasnosti na kupce, a to je pozitivno.

Isto se jednim dijelom odnosi i na investicije. Državna poduzeća u Hrvatskoj poznata su po lošim investicijskim odlukama. S te strane, prikazani odnosi mogu značiti znatno poboljšanu alokaciju investicija, iako investicije u državnom segmentu padaju. S druge strane, slabe investicije (nekih) državnih poduzeća mogu značiti slabljenje infrastrukture, pa u tom pogledu situacija nije crno-bijela.

Rezultat prikazanih promjena je da su državna poduzeća smanjila udjel u ukupnom prihodu svih poduzetnika s 9,2% 2016. na 8,6% 2017., a udjel u investicijama s 23,9% na 20,3%. Udjel u ukupnom broju zaposlenih je smanjen s 11,4% na 10,9% (premda se broj zaposlenih u državnim poduzećima povećao za 1,2% – drugdje zaposlenost brže raste). Kako su u državnom segmentu plaće i dalje znatno veće od prosjeka gospodarstva, udjel državnih poduzeća u ukupnom trošku rada znatno je veći i smanjen je tek s 14,6% na 13,8%.

Sve to ukazuje da u segmentu državnih poduzeća postoje ozbiljne rezerve rasta. One su jednim dijelom izravne – postoji prostor za povećanje investicija. Drugim dijelom su neizravne – postoji prostor za efikasnije upravljanje i optimalizaciju angažmana rada. Brojnost zaposlenih i natprosječne plaće znače da bi se boljim upravljanjem (npr. tehnološki napredak i digitalizacija) i djelomičnom privatizacijom, dio radne snage iz javnog sektora oslobodio za angažman u privatnom sektoru gdje nedostaje radnika. U tom slučaju bi u privatnom sektoru došlo do još bržeg rasta plaća radi privlačenja najkvalitetnijih radnika iz javnog sektora. Naravno, to vrijedi samo dok se gospodarstvo nalazi u povoljnoj fazi ekonomskog ciklusa kao što je trenutačno slučaj.

Kako su radili 1000 najvećih

Podaci u tablici 1 koji se odnose na 1000 najvećih, među kojima je 78 velikih državnih poduzeća, zapravo repliciraju sve što je do sada rečeno na suženom uzorku. Rastu prihod i zaposlenost, ali rastu i troškovi, zbog čega je dobit u padu. Među državnima je ovo još izraženije: prihod raste mnogo sporije, zaposlenost isto tako, a dobit brže pada.

Tablica 1. 1000 najvećih i 78 najvećih državnih*
Milijuni HRK Ukupan prihod Broj zaposlenih Dobit**
2016. 2017. Rast 2016. 2017. Rast 2016. 2017. Rast
1000 najvećih 387.801 422.497 8,9% 340.184 352.273 3,6% 28.829 23.797 -17,5%
Najveći državni 56.801 58.058 2,2% 75.060 75.597 0,7% 5.786 4.213 -27,2%

*Prema FINA-inom šifarniku vlasništva 11, 13 i 42 uz autorovu reklasifikaciju 2 poduzeća. **Zbir svih bruto dobiti i gubitaka
Izvor: vlastita obrada na temelju podataka FINA-e.

Stoga se može zaključiti da je u 2017., kao i 2016., vidljiv novi gospodarski dinamizam koji se prošle godine proširio i na velika privatna i poduzeća u mješovitom vlasništvu. Ona su u prvim godinama oporavka zaostajala za mikro i malim poduzetnicima koji su prvi povukli na izlazu iz krize, potkraj 2014. i 2015. Međutim, i dalje nema osobitih tragova oporavka u segmentu državnih poduzeća. To se osobito odnosi na veća državna poduzeća i investicije.

Korporativne investicije su osobito zanimljive jer se mijenja njihova struktura: solidno rastu u privatnom sektoru, ali državni korporativni sektor vuče unazad – tamo su investicije 2017. čak smanjene u odnosu na 2016.

Ohrabruje što u ovom dijelu poslovnog ciklusa još uvijek postoje solidne rezerve za ubrzanje korporativnih investicija. Kapital 1000 najvećih je rastao po stopi od 3,1% 2017., dok su kratkoročne obveze smanjene za 1,8%, a dugoročne za 1,4%. Rast bez značajnijeg povećanja duga znači da su bilance zdravije strukturirane. Hoće li taj kapacitet za povećanje ulaganja biti iskorišten? Osim o ingenioznosti samih poduzetnika to zavisi i o kvaliteti vladinih politika. Analiza je pokazala da bi se značajan napredak mogao postići boljim upravljanjem – depolitizacijom, profesionalizacijom i privatizacijom u sektoru državnih poduzeća. Opet se potvrdilo da je privatni sektor i sektor manjih poduzeća dinamičniji, profitabilniji i više zapošljava.


Komentari članka

Vezani članci

Kako se skromni irski pub na zagrebačkoj Savskoj cesti našao među 10 najboljih na svijetu

19.09.2018.

Događa se i to. Iako ne prečesto - ne odlaze samo Hrvati živjeti u Irsku, nego i Irci u Hrvatsku. Doduše, većina Hrvata u Irsku ide trbuhom za kruhom, a Irac iz naše priče - Adrian Sheridan - u Hrvatsku se doselio zbog ljubavi

Zatvorio kafić i otišao u Irsku: "Radim i uživam, a svaki tjedan sjedne 500€"

18.09.2018.

"Bila je to stalna borba s uvjetima poslovanja kod nas. Na plaću dvaput plaćaš porez, pa ide porez na dobit, pa porez na potrošnju, pa su PDV digli s 13 na 25 posto, pa je tu ZAMP... Odustao sam", priča Nedjeljko.

U više od 30 tvrtki radi približno 150 djelatnika

17.09.2018.

U BIC-u su smješteni mali i srednji poduzetnici, kao i manje inovativne tvrtke

Hrvatski poduzetnici ‘zdušno’ navijaju za ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena

14.09.2018.

Gotovo 90 posto hrvatskih poduzetnika se u anketi Hrvatske gospodarske komore (HGK) izjasnilo za ukidanje pomicanja sata, a 60 posto anketiranih se odlučilo za ljetno računanje vremena.

Zagorski poduzetnici prvi u Hrvatskoj iskoristili program Kreditom do uspjeha

13.09.2018.

Korisnici su, dodala je, imali subvenciju na kamate 2 posto za prerađivačku industriju te jedan posto za uslužne djelatnosti

Tag cloud

  1. 1800 članka imaju tag hrvatska
  2. 1835 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 954 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 835 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 520 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 419 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 325 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 237 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP