Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lip 2018

Rast bez investicija i državnih poduzeća: financijski rezultati poduzetnika 2017.

Izvor: arhivanalitika.hr · Autor: Ekonomski lab  

Rast bez investicija i državnih poduzeća: financijski rezultati poduzetnika 2017.

FINA je danas objavila detaljne financijske rezultate poduzetnika za 2017. Izgledaju mnogo bolje od rezultata po obračunu BDP-a.

Broj poduzetnika koji su dostavili financijska izvješća povećao se za 5,629 u odnosu na 2016. i prešao je brojku od 120 tisuća (120,081). Kao i prošle godine, u ovoj skupini iz poznatih razloga nema poduzeća iz koncerna Agrokor tako da su rezultati iskazani bez njih.

Najviše se povećao broj poduzetnika u ugostiteljstvu i turizmu (1,153), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (965), administrativnim, pomoćnim i uslužnim djelatnostima (650), građevinarstvu (622) i prerađivačkoj industriji (437). Od ukupnog broja poduzetnika 18,532 ili 15,4% ostvarilo je prihod i na stranom tržištu. Prihod od izvoza je rastao za izvrsnih 16,6%, ali taj podatak treba uzeti s rezervom ako se želi tumačiti kao indikator izvoza roba i usluga. Prema obračunu BDP-a, realan rast ove komponente je iznosio 6,4%.

Međutim, relativno mali broj (12,193 ili 10,2% poduzetnika) je investirao u prošloj godini. Iako su investicije bile nešto veće nego 2016., rast za 0,6% je vrlo skroman. To je ujedno i jedina doista loša vijest, iako ona zapravo i nije vijest, jer tu informaciju otprije znamo – prema obračunu BDP-a, investicije su 2017. u odnosu na 2016. rasle svega 3,8%. To je sporije nego 2016. i još uvijek nedovoljno za pokretanje bržeg i kvalitetnijeg gospodarskog rasta.

Zaposlenost, prihodi i rashodi rastu, a neto dobit je u padu

Poduzetnici su zato investirali u radna mjesta, u ljude. Ukupan broj zaposlenih kod poduzetnika se povećao s 834,217 na bazi prosječnih sati rada 2016. na 882,884 2017., ili za 48,667 osoba, odnosno za 5,3% u odnosu na 2016. To je veliko povećanje, osobito ako se ima u vidu rast prosječnih plaća za 4,3%, što je realno više od 3%. Ukupan trošak rada je povećan za visokih 8,5%, a masa isplaćenih neto plaća za čak 10,4%.

Ukupan prihod poduzetnika rastao je po visokoj stopi od 9,5%. Najbrži rast prema djelatnostima zabilježen je u umjetnosti i rekreaciji (23,4%), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (17,6%) te opskrbi energentima (17,4%). Prošle godine je solidan rast prihoda zabilježen i u prerađivačkoj industriji (8,1% naspram 1,5% 2016.). Pad prihoda je zabilježen samo u poslovanju nekretninama (-0,3%).

Rashodi poduzetnika rasli su brže od prihoda (10,4%). Zbog toga je neto rezultat korporativnog sektora pogoršan za 9,5% u usporedbi s 2016.: toliko je iznosio pad neto zbira dobiti i gubitaka – s 24,2 milijardi 2016. na 21,9 milijardi kuna 2017. Do tog rezultata se došlo na sljedeći način: (1) poduzetnici koji ostvaruju dobit povećali su bruto dobit s 45 na 48,3 milijardi kuna ili za 7,5%; (2) poduzetnici koji ostvaruju gubitak povećali su ukupnu sumu gubitaka s 13,9 na 19,7 milijardi kuna ili 42,1%; (3) kada se ukupni gubici oduzmu od bruto dobiti, te se izuzme obračunati porez na dobit, dolazi se do ranije spomenutog neto rezultata.

Mikro poduzetnici, kojih je najveći broj (gotovo 90%), prednjače prema svim pokazateljima. Rast prihoda za 28,5% znatno je veći od rasta u ostalim razredima. I apsolutni prirast prihoda mikro poduzetnika (gotovo 21 milijarda kuna ili 28,5%) veći je od rasta prihoda velikih poduzetnika (rasli su za malo manje od 20 milijardi kuna ili 7,6%). Mikro poduzetnici su jedini segment koji je imao i osjetan rast bruto dobiti (više od 50%). Prednjačili su i prema rastu troškova osoblja i zapošljavanju (21,1% odnosno 14,9%). Može se postaviti teza da iza takvih rezultata stoji i značajno smanjenje stope poreza na dobit koja se smanjila s 20% na 12% za poduzeća do 3 milijuna kuna godišnjeg prihoda od 1.1.2017.

Podaci na prvoj slici pokazuju i da su dobit i investicije u padu zbog velikih poduzeća (među kojima, podsjećamo, nema poduzeća iz sastava koncerna Agrokor). Korporativne investicije zapravo solidno rastu u tri segmenta, ali stagnacija investicijskih izdataka uzrokovana je isključivo ponašanjem velikih poduzeća. Što stoji iza tog podatka?

Privatni sektor investira više, državni manje

Može li se, kao i 2016., slabija profitabilnost i ulaganje velikih poduzetnika pripisati državnim poduzećima koja vuku prema dolje?

Gospodarski dinamizam je uglavnom vezan uz privatna poduzeća čiji su prihodi rasli po stopi od 10,4%, dakle iznad zbira za sve poduzetnike. Dinamika je solidna i za poduzeća u mješovitom vlasništvu. U skladu s time su rasli dobit i troškovi osoblja. Međutim, u državnim poduzećima, kojih je ukupno oko 1,000, prihodi su rasli za skromnih 1,7%, a bruto dobit prije oporezivanja smanjila se za gotovo četvrtinu. U isto vrijeme, troškovi rada rasli su brže od prihoda (2,7%). Uzmu li se u obzir i podaci koji pokazuju da se pad korporativnih investicija može u potpunosti objasniti smanjenjem ulaganja državnih poduzeća (dok u drugim sektorima vlasništva investicije bilježe osjetan oporavak), može se zaključiti da bi gospodarski oporavak bio mnogo brži uz dinamičnija, restrukturirana i dijelom privatizirana državna poduzeća.

Nema ničeg apriori lošeg u tome što ukupan prihod državnih poduzeća raste sporije nego u drugim vlasničkim segmentima. Mnoga od tih poduzeća ostvaruju prihode mimo klasičnih tržišnih odnosa, na bazi različitih zakona, pravilnika i drugih instrumenata koji osiguravaju poseban položaj naspram kupaca. Zbog toga sporiji rast prihoda državnih poduzeća može značiti manje prebacivanja tereta unutarnjih neefikasnosti na kupce, a to je pozitivno.

Isto se jednim dijelom odnosi i na investicije. Državna poduzeća u Hrvatskoj poznata su po lošim investicijskim odlukama. S te strane, prikazani odnosi mogu značiti znatno poboljšanu alokaciju investicija, iako investicije u državnom segmentu padaju. S druge strane, slabe investicije (nekih) državnih poduzeća mogu značiti slabljenje infrastrukture, pa u tom pogledu situacija nije crno-bijela.

Rezultat prikazanih promjena je da su državna poduzeća smanjila udjel u ukupnom prihodu svih poduzetnika s 9,2% 2016. na 8,6% 2017., a udjel u investicijama s 23,9% na 20,3%. Udjel u ukupnom broju zaposlenih je smanjen s 11,4% na 10,9% (premda se broj zaposlenih u državnim poduzećima povećao za 1,2% – drugdje zaposlenost brže raste). Kako su u državnom segmentu plaće i dalje znatno veće od prosjeka gospodarstva, udjel državnih poduzeća u ukupnom trošku rada znatno je veći i smanjen je tek s 14,6% na 13,8%.

Sve to ukazuje da u segmentu državnih poduzeća postoje ozbiljne rezerve rasta. One su jednim dijelom izravne – postoji prostor za povećanje investicija. Drugim dijelom su neizravne – postoji prostor za efikasnije upravljanje i optimalizaciju angažmana rada. Brojnost zaposlenih i natprosječne plaće znače da bi se boljim upravljanjem (npr. tehnološki napredak i digitalizacija) i djelomičnom privatizacijom, dio radne snage iz javnog sektora oslobodio za angažman u privatnom sektoru gdje nedostaje radnika. U tom slučaju bi u privatnom sektoru došlo do još bržeg rasta plaća radi privlačenja najkvalitetnijih radnika iz javnog sektora. Naravno, to vrijedi samo dok se gospodarstvo nalazi u povoljnoj fazi ekonomskog ciklusa kao što je trenutačno slučaj.

Kako su radili 1000 najvećih

Podaci u tablici 1 koji se odnose na 1000 najvećih, među kojima je 78 velikih državnih poduzeća, zapravo repliciraju sve što je do sada rečeno na suženom uzorku. Rastu prihod i zaposlenost, ali rastu i troškovi, zbog čega je dobit u padu. Među državnima je ovo još izraženije: prihod raste mnogo sporije, zaposlenost isto tako, a dobit brže pada.

Tablica 1. 1000 najvećih i 78 najvećih državnih*
Milijuni HRK Ukupan prihod Broj zaposlenih Dobit**
2016. 2017. Rast 2016. 2017. Rast 2016. 2017. Rast
1000 najvećih 387.801 422.497 8,9% 340.184 352.273 3,6% 28.829 23.797 -17,5%
Najveći državni 56.801 58.058 2,2% 75.060 75.597 0,7% 5.786 4.213 -27,2%

*Prema FINA-inom šifarniku vlasništva 11, 13 i 42 uz autorovu reklasifikaciju 2 poduzeća. **Zbir svih bruto dobiti i gubitaka
Izvor: vlastita obrada na temelju podataka FINA-e.

Stoga se može zaključiti da je u 2017., kao i 2016., vidljiv novi gospodarski dinamizam koji se prošle godine proširio i na velika privatna i poduzeća u mješovitom vlasništvu. Ona su u prvim godinama oporavka zaostajala za mikro i malim poduzetnicima koji su prvi povukli na izlazu iz krize, potkraj 2014. i 2015. Međutim, i dalje nema osobitih tragova oporavka u segmentu državnih poduzeća. To se osobito odnosi na veća državna poduzeća i investicije.

Korporativne investicije su osobito zanimljive jer se mijenja njihova struktura: solidno rastu u privatnom sektoru, ali državni korporativni sektor vuče unazad – tamo su investicije 2017. čak smanjene u odnosu na 2016.

Ohrabruje što u ovom dijelu poslovnog ciklusa još uvijek postoje solidne rezerve za ubrzanje korporativnih investicija. Kapital 1000 najvećih je rastao po stopi od 3,1% 2017., dok su kratkoročne obveze smanjene za 1,8%, a dugoročne za 1,4%. Rast bez značajnijeg povećanja duga znači da su bilance zdravije strukturirane. Hoće li taj kapacitet za povećanje ulaganja biti iskorišten? Osim o ingenioznosti samih poduzetnika to zavisi i o kvaliteti vladinih politika. Analiza je pokazala da bi se značajan napredak mogao postići boljim upravljanjem – depolitizacijom, profesionalizacijom i privatizacijom u sektoru državnih poduzeća. Opet se potvrdilo da je privatni sektor i sektor manjih poduzeća dinamičniji, profitabilniji i više zapošljava.


Komentari članka

Vezani članci

Želite povući novac iz EU fondova? Spremaju se velike promjene, a neke od njih neće vam se svidjeti

20.02.2019.

Europska komisija predložila je dosta radikalan zaokret u sufinanciranju projekata za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Tako će projekti u manje razvijenim regijama moći dobiti maksimalno 70 posto europskog novca, a do sada su mogli dobiti čak 85 posto

Profesor milijunaš: Savjet da slijedite svoju strast je totalno pogrešan, dvije su tajne presudne za uspjeh

20.02.2019.

Serijski poduzetnik Scott Galloway naveo je da umjesto toga postoje dvije tajne presudne za uspjeh

Hrvati razvijaju cyber-oružje za borbu protiv hakera. O čemu se točno radi?

18.02.2019.

Radimo cyber-oružje kojim se mogu služiti sigurnosni stručnjaci kako bi otkrili ranjivosti u aplikacijama, popravili ih i spriječili zloupotrebe. Maliciozni hakeri ne miruju, vrlo su inovativni, uporni i povezani. I oni izrađuju i koriste alate kako bi ol

Dogus grupa dovodi Hyatt u Zadar

18.02.2019.

Dogus Grupa u Hrvatskoj ima hotel, vilu, tri marine - i velike planove. Ako se pruži prilika, kupili bi ACI, a uskoro planiraju početi gradnju hotela u bivšoj zgradi Maraske u Zadru

Tehno park za razvoj poduzetništva u Garešnici

18.02.2019.

Gradnja Tehno parka u Poduzetničkoj zoni Kapelica najveća je investicija koja se u Garešnici financira europskim novcem

Tag cloud

  1. 1856 članka imaju tag hrvatska
  2. 1880 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1195 članka imaju tag izvoz
  5. 808 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 670 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 889 članka imaju tag svijet
  11. 942 članka imaju tag EU
  12. 858 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 477 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 532 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 325 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 324 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi