Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lip 2018

Rast bez investicija i državnih poduzeća: financijski rezultati poduzetnika 2017.

Izvor: arhivanalitika.hr · Autor: Ekonomski lab  

Rast bez investicija i državnih poduzeća: financijski rezultati poduzetnika 2017.

FINA je danas objavila detaljne financijske rezultate poduzetnika za 2017. Izgledaju mnogo bolje od rezultata po obračunu BDP-a.

Broj poduzetnika koji su dostavili financijska izvješća povećao se za 5,629 u odnosu na 2016. i prešao je brojku od 120 tisuća (120,081). Kao i prošle godine, u ovoj skupini iz poznatih razloga nema poduzeća iz koncerna Agrokor tako da su rezultati iskazani bez njih.

Najviše se povećao broj poduzetnika u ugostiteljstvu i turizmu (1,153), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (965), administrativnim, pomoćnim i uslužnim djelatnostima (650), građevinarstvu (622) i prerađivačkoj industriji (437). Od ukupnog broja poduzetnika 18,532 ili 15,4% ostvarilo je prihod i na stranom tržištu. Prihod od izvoza je rastao za izvrsnih 16,6%, ali taj podatak treba uzeti s rezervom ako se želi tumačiti kao indikator izvoza roba i usluga. Prema obračunu BDP-a, realan rast ove komponente je iznosio 6,4%.

Međutim, relativno mali broj (12,193 ili 10,2% poduzetnika) je investirao u prošloj godini. Iako su investicije bile nešto veće nego 2016., rast za 0,6% je vrlo skroman. To je ujedno i jedina doista loša vijest, iako ona zapravo i nije vijest, jer tu informaciju otprije znamo – prema obračunu BDP-a, investicije su 2017. u odnosu na 2016. rasle svega 3,8%. To je sporije nego 2016. i još uvijek nedovoljno za pokretanje bržeg i kvalitetnijeg gospodarskog rasta.

Zaposlenost, prihodi i rashodi rastu, a neto dobit je u padu

Poduzetnici su zato investirali u radna mjesta, u ljude. Ukupan broj zaposlenih kod poduzetnika se povećao s 834,217 na bazi prosječnih sati rada 2016. na 882,884 2017., ili za 48,667 osoba, odnosno za 5,3% u odnosu na 2016. To je veliko povećanje, osobito ako se ima u vidu rast prosječnih plaća za 4,3%, što je realno više od 3%. Ukupan trošak rada je povećan za visokih 8,5%, a masa isplaćenih neto plaća za čak 10,4%.

Ukupan prihod poduzetnika rastao je po visokoj stopi od 9,5%. Najbrži rast prema djelatnostima zabilježen je u umjetnosti i rekreaciji (23,4%), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (17,6%) te opskrbi energentima (17,4%). Prošle godine je solidan rast prihoda zabilježen i u prerađivačkoj industriji (8,1% naspram 1,5% 2016.). Pad prihoda je zabilježen samo u poslovanju nekretninama (-0,3%).

Rashodi poduzetnika rasli su brže od prihoda (10,4%). Zbog toga je neto rezultat korporativnog sektora pogoršan za 9,5% u usporedbi s 2016.: toliko je iznosio pad neto zbira dobiti i gubitaka – s 24,2 milijardi 2016. na 21,9 milijardi kuna 2017. Do tog rezultata se došlo na sljedeći način: (1) poduzetnici koji ostvaruju dobit povećali su bruto dobit s 45 na 48,3 milijardi kuna ili za 7,5%; (2) poduzetnici koji ostvaruju gubitak povećali su ukupnu sumu gubitaka s 13,9 na 19,7 milijardi kuna ili 42,1%; (3) kada se ukupni gubici oduzmu od bruto dobiti, te se izuzme obračunati porez na dobit, dolazi se do ranije spomenutog neto rezultata.

Mikro poduzetnici, kojih je najveći broj (gotovo 90%), prednjače prema svim pokazateljima. Rast prihoda za 28,5% znatno je veći od rasta u ostalim razredima. I apsolutni prirast prihoda mikro poduzetnika (gotovo 21 milijarda kuna ili 28,5%) veći je od rasta prihoda velikih poduzetnika (rasli su za malo manje od 20 milijardi kuna ili 7,6%). Mikro poduzetnici su jedini segment koji je imao i osjetan rast bruto dobiti (više od 50%). Prednjačili su i prema rastu troškova osoblja i zapošljavanju (21,1% odnosno 14,9%). Može se postaviti teza da iza takvih rezultata stoji i značajno smanjenje stope poreza na dobit koja se smanjila s 20% na 12% za poduzeća do 3 milijuna kuna godišnjeg prihoda od 1.1.2017.

Podaci na prvoj slici pokazuju i da su dobit i investicije u padu zbog velikih poduzeća (među kojima, podsjećamo, nema poduzeća iz sastava koncerna Agrokor). Korporativne investicije zapravo solidno rastu u tri segmenta, ali stagnacija investicijskih izdataka uzrokovana je isključivo ponašanjem velikih poduzeća. Što stoji iza tog podatka?

Privatni sektor investira više, državni manje

Može li se, kao i 2016., slabija profitabilnost i ulaganje velikih poduzetnika pripisati državnim poduzećima koja vuku prema dolje?

Gospodarski dinamizam je uglavnom vezan uz privatna poduzeća čiji su prihodi rasli po stopi od 10,4%, dakle iznad zbira za sve poduzetnike. Dinamika je solidna i za poduzeća u mješovitom vlasništvu. U skladu s time su rasli dobit i troškovi osoblja. Međutim, u državnim poduzećima, kojih je ukupno oko 1,000, prihodi su rasli za skromnih 1,7%, a bruto dobit prije oporezivanja smanjila se za gotovo četvrtinu. U isto vrijeme, troškovi rada rasli su brže od prihoda (2,7%). Uzmu li se u obzir i podaci koji pokazuju da se pad korporativnih investicija može u potpunosti objasniti smanjenjem ulaganja državnih poduzeća (dok u drugim sektorima vlasništva investicije bilježe osjetan oporavak), može se zaključiti da bi gospodarski oporavak bio mnogo brži uz dinamičnija, restrukturirana i dijelom privatizirana državna poduzeća.

Nema ničeg apriori lošeg u tome što ukupan prihod državnih poduzeća raste sporije nego u drugim vlasničkim segmentima. Mnoga od tih poduzeća ostvaruju prihode mimo klasičnih tržišnih odnosa, na bazi različitih zakona, pravilnika i drugih instrumenata koji osiguravaju poseban položaj naspram kupaca. Zbog toga sporiji rast prihoda državnih poduzeća može značiti manje prebacivanja tereta unutarnjih neefikasnosti na kupce, a to je pozitivno.

Isto se jednim dijelom odnosi i na investicije. Državna poduzeća u Hrvatskoj poznata su po lošim investicijskim odlukama. S te strane, prikazani odnosi mogu značiti znatno poboljšanu alokaciju investicija, iako investicije u državnom segmentu padaju. S druge strane, slabe investicije (nekih) državnih poduzeća mogu značiti slabljenje infrastrukture, pa u tom pogledu situacija nije crno-bijela.

Rezultat prikazanih promjena je da su državna poduzeća smanjila udjel u ukupnom prihodu svih poduzetnika s 9,2% 2016. na 8,6% 2017., a udjel u investicijama s 23,9% na 20,3%. Udjel u ukupnom broju zaposlenih je smanjen s 11,4% na 10,9% (premda se broj zaposlenih u državnim poduzećima povećao za 1,2% – drugdje zaposlenost brže raste). Kako su u državnom segmentu plaće i dalje znatno veće od prosjeka gospodarstva, udjel državnih poduzeća u ukupnom trošku rada znatno je veći i smanjen je tek s 14,6% na 13,8%.

Sve to ukazuje da u segmentu državnih poduzeća postoje ozbiljne rezerve rasta. One su jednim dijelom izravne – postoji prostor za povećanje investicija. Drugim dijelom su neizravne – postoji prostor za efikasnije upravljanje i optimalizaciju angažmana rada. Brojnost zaposlenih i natprosječne plaće znače da bi se boljim upravljanjem (npr. tehnološki napredak i digitalizacija) i djelomičnom privatizacijom, dio radne snage iz javnog sektora oslobodio za angažman u privatnom sektoru gdje nedostaje radnika. U tom slučaju bi u privatnom sektoru došlo do još bržeg rasta plaća radi privlačenja najkvalitetnijih radnika iz javnog sektora. Naravno, to vrijedi samo dok se gospodarstvo nalazi u povoljnoj fazi ekonomskog ciklusa kao što je trenutačno slučaj.

Kako su radili 1000 najvećih

Podaci u tablici 1 koji se odnose na 1000 najvećih, među kojima je 78 velikih državnih poduzeća, zapravo repliciraju sve što je do sada rečeno na suženom uzorku. Rastu prihod i zaposlenost, ali rastu i troškovi, zbog čega je dobit u padu. Među državnima je ovo još izraženije: prihod raste mnogo sporije, zaposlenost isto tako, a dobit brže pada.

Tablica 1. 1000 najvećih i 78 najvećih državnih*
Milijuni HRK Ukupan prihod Broj zaposlenih Dobit**
2016. 2017. Rast 2016. 2017. Rast 2016. 2017. Rast
1000 najvećih 387.801 422.497 8,9% 340.184 352.273 3,6% 28.829 23.797 -17,5%
Najveći državni 56.801 58.058 2,2% 75.060 75.597 0,7% 5.786 4.213 -27,2%

*Prema FINA-inom šifarniku vlasništva 11, 13 i 42 uz autorovu reklasifikaciju 2 poduzeća. **Zbir svih bruto dobiti i gubitaka
Izvor: vlastita obrada na temelju podataka FINA-e.

Stoga se može zaključiti da je u 2017., kao i 2016., vidljiv novi gospodarski dinamizam koji se prošle godine proširio i na velika privatna i poduzeća u mješovitom vlasništvu. Ona su u prvim godinama oporavka zaostajala za mikro i malim poduzetnicima koji su prvi povukli na izlazu iz krize, potkraj 2014. i 2015. Međutim, i dalje nema osobitih tragova oporavka u segmentu državnih poduzeća. To se osobito odnosi na veća državna poduzeća i investicije.

Korporativne investicije su osobito zanimljive jer se mijenja njihova struktura: solidno rastu u privatnom sektoru, ali državni korporativni sektor vuče unazad – tamo su investicije 2017. čak smanjene u odnosu na 2016.

Ohrabruje što u ovom dijelu poslovnog ciklusa još uvijek postoje solidne rezerve za ubrzanje korporativnih investicija. Kapital 1000 najvećih je rastao po stopi od 3,1% 2017., dok su kratkoročne obveze smanjene za 1,8%, a dugoročne za 1,4%. Rast bez značajnijeg povećanja duga znači da su bilance zdravije strukturirane. Hoće li taj kapacitet za povećanje ulaganja biti iskorišten? Osim o ingenioznosti samih poduzetnika to zavisi i o kvaliteti vladinih politika. Analiza je pokazala da bi se značajan napredak mogao postići boljim upravljanjem – depolitizacijom, profesionalizacijom i privatizacijom u sektoru državnih poduzeća. Opet se potvrdilo da je privatni sektor i sektor manjih poduzeća dinamičniji, profitabilniji i više zapošljava.


Komentari članka

Vezani članci

Englez u Dubrovniku: Privatne firme ovdje izumiru. Pohlepa države ubija Hrvatsku

13.11.2018.

A u slučaju da se pitate koliko bi vas zaposlenik s plaćom od 7000 kuna koštao u Velikoj Britaniji - ako ste hrvatski poduzetnik, zatvorite oči - odgovor je ukupno 7600 kuna. Ovo je srž problema. Kao što Shakespeare kaže: 'Nešto je trulo u državi Danskoj.

Malim i mikro poduzetnicima u Osječko-baranjskoj županiji bespovratna sredstva

13.11.2018.

Zadovoljni smo jer su se poduzetnici prijavili u kraćem roku nego što je bilo predviđeno. Time su za ovu godinu iskorištena sva sredstva koja smo predvidjeli za tu namjenu i natječaj je zatvoren

Tek im je 20 i koja, a već su uspješni diljem svijeta

13.11.2018.

Prvi nam je posao bio oglasima pronaći zaposlenike za call centar u Las Vegasu i tako smo krenuli. Danas naši oglasi pomažu ljudima diljem svijeta u potrazi za poslom, a pomoću web-stranice justjobs.io i istoimene mobilne aplikacije uskoro ćemo se proširi

20-godišnji Gajšak oborio rekord za najuspješniju crowdfunding kampanju godine

12.11.2018.

Kampanja na platformi Kickstarter pokrenuta je sa ciljem da se osigura dovoljan broj narudžbi MAKERphonea. Prikupljeni novac nije profit, već prihod koji će biti uložen kako bi prototip MAKERphonea usavršili za masovnu proizvodnju.

Dva života u jednom: Bio je pravnik u Sloveniji, a sad u Istri radi vrhunski sir

11.11.2018.

Živimo ovdje oko deset godina. Par godina prije preseljenja smo pripremali, uređivali i nakon toga se konačno preselili. Ovo je super kraj, super su uvjeti za koze. Istra je stvorena za to. Koze više vole brstiti grmlje nego jesti travu, a Istra je puna g

Tag cloud

  1. 1821 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1505 članka imaju tag financije
  4. 1185 članka imaju tag izvoz
  5. 783 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 964 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 658 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag EU
  11. 856 članka imaju tag svijet
  12. 836 članka imaju tag industrija
  13. 838 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 524 članka imaju tag marketing
  18. 479 članka imaju tag krediti
  19. 443 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 332 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 320 članka imaju tag agrokor
  30. 314 članka imaju tag eu fondovi
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 317 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP