Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Lip 2017

Rad od kuće poželjan, ali samo s pristankom i poslodavca i zaposlenika

Izvor: lider.media · Autor: Ana Marija Skoko  

Rad od kuće poželjan, ali samo s pristankom i poslodavca i zaposlenika

Rad od kuće u hrvatskom je zakonodavstvu je još od 2003. U sadašnjem obliku (osnova Zakon o radu iz 2014.), zakonodavac je ukinuo niz ograničenja vezanih uz rad na izdvojenom mjestu rada, u nastojanju da olakša poslodavcima sklapanje tih ugovora, odnosno u nastojanju da proširi primjenu tog instituta. Praktični razlozi za uspostavljanje tog oblika rada mogu biti raznovrsni. Nekad je rad od kuće nastojanje poslodavca da modernizira organizaciju rada, poveća produktivnost, smanji troškove, riješi problem manjka prostora.

Ponekad je riječ o ‘povlastici’ koju poslodavac daje radnicima u svrhu zadržavanja određenih kategorija radnika ili kako bi omogućio radnicima da lakše uspostave ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Specifično za tu vrstu rada je da radnik ne radi u poslovnim prostorima poslodavca; već radi od kuće ili iz neke druge lokacije. Važno je naglasiti da je riječ o obliku rada koji pretpostavlja dogovor poslodavca i radnika – poslodavac taj oblik rada ne može nametnuti radniku bez njegove suglasnosti, niti je poslodavac dužan prihvatiti zahtjev radnika da radi od kuće.
Radnici koji rade na izdvojenome mjestu rada izjednačeni su u pravima s drugim radnicima koji rade na istim ili sličnim poslovima u prostoru poslodavca. To, među ostalim, znači da im poslodavac ne smije isplatiti manju plaću.
Takav rad može se dogovoriti u pravilu za sve poslove – u praksi riječ je o poslovima koji se mogu obavljati izvan prostora poslodavca uporabom informacijske tehnologije. Iznimku od tog pravila predstavljaju poslovi na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja. Radnici koji rade na izdvojenom mjestu rada izjednačeni su u svojim pravima s drugim radnicima koji rade na istim ili sličnim poslovima u prostoru poslodavca – to, između ostalog, znači da im poslodavac ne smije isplatiti manju plaću.

Što s radnim vremenom

Budući da ta vrsta rada predstavlja svojevrsnu iznimku od pravila, isti rad mora biti izričito predviđen individualnim ugovorom o radu radnika (bilo da se za isti rad sklapa novi ugovor o radu bilo da se zaključuje aneks postojećem ugovoru o radu). Zakon o radu izričito propisuje obvezni sadržaj takvog ugovora/aneksa te određuje da on mora – uz podatke koje sadržava svaki ugovor o radu – sadržavati dodatno podatke o: radnom vremenu; strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova, koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati; uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u svezi s time; naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova te načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.

Vezano uz radno vrijeme treba naglasiti da se i na taj oblik rada primjenjuju zakonska ograničenja o prekovremenom radu, noćnom radu, stanci, rasporedu radnog vremena itd. Drugačije odredbe su moguće, ali se moraju izričito utvrditi individualnim ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, posebnim propisom itd. Dakle, moguće je dogovoriti fleksibilno radno vrijeme (radnik sam određuje svoje radno vrijeme unutar ugovorenog punog ili nepunog radnog vremena – hoće li raditi ujutro / navečer ili samo ponedjeljkom i srijedom, u razdoblju ponedjeljak – petak ili raditi četiri dana 10 sati na dan / pet dana osam sati na dan itd.).

Nadalje moguće je ugovoriti i pravo radnika da samostalno određuje svoje radno vrijeme (u kojem slučaju radnik nema pravo na povećanu plaću za eventualni prekovremeni rad, niti se na radnika primjenjuju zakonska ograničenja o trajanju tjednog radnog vremena, noćnom radu, dnevnom i tjednom odmoru) – iako ta opcija postoji samo u odnosu na određene kategorije radnika (primjerice, s radnicima koji imaju status rukovodećeg osoblja). Ono na što treba paziti jest da organizacija radnog vremena ne smije ugroziti pravo radnika na dnevni, tjedni i godišnji odmor – ako je ugovorena samostalnost u određivanju radnog vremena, važno je pridržavati se pravila o godišnjem odmoru.

Upotreba opreme i režije

Vezano uza strojeve, alate i opremu za obavljanje poslova, bitno je prije početka rada jasno regulirati prava i obveze poslodavca i radnika. U praksi će poslodavac često dati radniku na raspolaganje uredski laptop, službeni mobitel, ponekad printer, skener, papir, toner itd. Ugovorom ili aneksom točno trebati popisati stavke koje poslodavac stavlja na raspolaganje radniku, na koji ih način radnik može upotrebljavati, predvidjeti generalnu obvezu poslodavca da ih instalira te održava (ako je to tehnički potrebno).

Dodatno se mogu predvidjeti vremenski rokovi za održavanje, rok za odgovor poslodavca na zahtjev radnika za održavanje, uvjeti za pristup poslodavca (ili njegovog izvođača) domu (ili nekoj drugoj lokaciji) radnika radi održavanja itd. S druge strane, ako radnik za obavljanje radnih zadataka upotrebljava svoju opremu, sredstava i/ili resurse, ugovorom ili aneksom trebalo bi regulirati ima li radnik pravo na naknadu troškova od strane poslodavca, na naknadu kojih troškova i pod kojim uvjetima. Iako to nije izričito navedeno u zakonu, smatramo da bi radnici koji rade od kuće imali pravo na naknadu svih troškova koje poslodavac ‘plaća’ radnicima koji rade u poslovnim prostorima poslodavca.

U tom smislu mislimo da bi poslodavac trebao nadoknaditi radniku troškove izravno nastale zbog obavljanja poslova na daljinu – primjerice (proporcionalni) dio troškova opskrbe električnom energijom i telefonske linije te interneta. A prijevoz i gablec? Što se tiče drugih troškova koje bi poslodavac trebao nadoknaditi radniku – zakon i sudska praksa ne sadrže smjernice u tom pogledu.

Smatramo da se to ograničenje odnosi na mogućnost poslodavca i radnika da reguliraju naknadu nekih daljnjih troškova koje bi radnik imao u slučaju da radi u prostorima poslodavca. Primjerice, ima li radnik koji ne radi u prostoru poslodavca pravo na stvarni trošak prijevoza; ima li radnik koji radi od kuće pravo na naknadu troškova za gablec itd.? Potrebno je spomenuti da, ako je riječ o specifičnim stavkama (troškovima), koje su već regulirane posebnim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu poslodavca, one ne mogu biti regulirane individualnim ugovorom o radu na za radnika nepovoljniji način.

Poslodavac ima obvezu ugovorom o radu regulirati i način osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika. Činjenica je da u tom obliku rada radnik – bez prethodne obavijesti ili dogovora s poslodavcem – neće fizički biti prisutan na eventualnim kolegijima, seminarima ili drugim oblicima osposobljavanja i usavršavanja itd., što može ugroziti napredovanje radnika (nema pristup istim informacijama i znanjima kao i drugi radnici). Ideja iza te odredbe jest da poslodavac i radnik unaprijed ugovorom dogovore proceduru informiranja te sudjelovanja radnika u različitim oblicima osposobljavanja i usavršavanja.

Sigurnost na radu

Zakonodavac nadalje obvezuje poslodavca da radniku (koji radi izvan prostora poslodavca) također osigura sigurne uvjete rada. Radnik je s druge strane obvezan pridržavati se svih zakonom propisanih sigurnosnih i zdravstvenih mjera. Ponajprije ovdje vrijede obveze ili ograničenja u radu s računalima te druga ograničenja prema osnovi Zakona o zaštiti na radu (npr. provjera električnih instalacija, napajanja, buke, osvijetljenosti prostora, osposobljenosti radnika za gašenje požara, pružanje prve pomoći itd). Ovdje je bitno naglasiti da poslodavac i nadležne službe imaju pravo pristupa izdvojenom mjestu rada (u slučaju da radnik radi od kuće, za isti pristup potrebna je prethodna obavijest i suglasnost) radi uspostave i provjere sigurnih uvjeta rada.

Na kraju možemo zaključiti da rad na izdvojenom mjestu rada može imati niz prednosti, kako za radnika, tako i za poslodavca. Kako bi se omogućila još veća fleksibilnost u primjeni tog instituta, potrebno je zakonodavni okvir koji ga regulira poboljšati. Za sada poslodavci i radnici moraju paziti na dvije okolnosti: u pravnom smislu je potrebno da, prije početka takvog rada, radnik i poslodavac zaključe ugovor o radu ili aneks postojećem ugovoru, kojim će regulirati zakonom propisane stavke. Praktično je bitno da ugovorom budu jasno definirana prava i obveze obiju stranaka, kako ne bi nastali nepotrebni nesporazumi.


Komentari članka

Vezani članci

I MVEP zapošljava, broj zaposlenih u državnoj administraciji raste na 50.000

16.10.2017.

Novi val zapošljavanja u ministarstvima u kojem će posao naći oko 850 administrativaca, nije mimoišao ni Ministarstvo vanjskih poslova koje je ovaj tjedan primalo molbe za nova 32 radna mjesta

Ekonomski bum u Švedskoj, fali im 78 tisuća radnika

16.10.2017.

Prije nekoliko mjeseci švedski zavod za zapošljavanje objavio je kako će se u 2017. i 2018. godini u zemlji otvoriti 149 tisuća novih radnih mjesta te da će na njih čak osam od deset raditi stranci

Kinezi imaju veće plaće od Hrvata

12.10.2017.

Plaće u Šangaju nisu mnogo niže ni od onih u Poljskoj, gdje median iznosi 1569 dolara. Tu negdje je i Češka, gdje plaća u najbogatijem Pragu iznosi 1400 dolara.

Na ugovorima kraćim od mjesec dana čak 1.3 milijun radnika u Europi

11.10.2017.

Posljednjih 20 godina u cijeloj Europi povećao se udio nestandardnih oblika rada, poput rada na poziv ili putem vaučera, što za posljedicu ima nesigurnost radnog mjesta, potplaćenost i krajnje upitnu socijalnu sigurnost radnika

Ove su hrvatske tvrtke još prije 22 godine bile mega poduzeća

05.10.2017.

Podravka je 1995. bila šesto najveće poduzeće u Hrvatskoj, a danas je pala na 23. poziciju

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1704 članka imaju tag turizam
  3. 1470 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 861 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 880 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 811 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 715 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 277 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja