Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Tra 2009

Puževi sve više na trpezama zamjenuju ribu

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Damir Herceg  

Puževi sve više na trpezama zamjenuju ribu

Puževi su vjerojatno bili prvi čovjekov mesni obrok, o čemu svjedoče i crteži u špilji Altamira u Španjolskoj, a njihov drugi veliki povratak na ljudsku trpezu uslijedio je 1814. kad su u Parizu puževe servirali ruskom caru Aleksandru I., i to na način »bourguinonne«. Tvrtka Helicikultura iz Matulja nedaleko Opatije prva je u Hrvatskoj započela sa uzgojem gastronomskih puževa 1990., a danas ima 79 kooperanata - uzgajivača puževa diljem Hrvatske.

U protekle tri godine Helicikultura je otkupila isključivo od svojih kooperanata 85 tona puževa, koje je preradila, te plasirala na hrvatsko tržište, iako bi cjelokupnu proizvodnju mogla izvesti.

Vlasnica Helicikulture Alma Cvjetković naglašava kako joj izvoz puževa nije cilj, već je stvorila novu robnu marku »hram okusa«, a riječ je o paleti proizvoda od puževa, počev od čistog mesa do pasteriziranih gotovih jela do salame od puževa. Prema podacima Helicikulture najveći dio tih puževa pojede se u Zagrebu i okolici (36 posto), zatim u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji (32 posto) te u Dalmaciji i na otocima (27 posto). Očekuje se da će u ovoj godini stotinjak hrvatskih uzgajivača proizvesti 40 tona puževa, i to dvije konzumne vrste - helix pomatia (kontinentalni puž ili vinogradnjak) helix aspersa (mediteranski ili primorski puž). Usporedbe radi, Francuzi godišnje proizvedu 200 tisuća tona puževa, a Talijani 85 tisuća tona, od čega 33 tisuće uvezu, što ih košta 212 milijuna eura. Francuzi uvoze puževe prikupljene u prirodi iz Moldavije, Rumunjske, Ukrajine i Srbije, gdje puževi još uvijek nisu zakonom zaštićeni, dok je Hrvatska zakonom zabranila njihovo sakupljanje 1999., spasivši ih tako od nestanka.

Najpoznatija svjetska burza puževa je u talijanskom gradu Cherascu, nedaleko Torina, gdje se dogovara i godišnja otkupna cijena za Europu, koja se kreće, ovisno o godini, između 2,20 do 3,50 eura za kilogram živih kontinentalnih puževa, odnosno od 2,80 do 4,20 eura za mediteranskog puža.

Gospođa Cvjetković je prošle godine vodila burzu u Cherascu, gdje je i međunarodni institut za pužarstvo, a napominje kako prema dogovorenim cijenama i ona plaća svojim kooperantima puževe, što govori da nam je pužarstvo već u EU. Najviše uzgajivača - kooperanata puževa Helicikultura ima u Istarskoj županiji (13), zatim u Primorsko-goranskoj (12), Vukovarsko-srijemskoj (10), Zagrebačkoj (9)..., s tim da je trenutno u Hrvatskoj u postupku registracije još 30-tak novih farmi puževa. Gospođa Cvjetković naglašava kako Hrvatska u Europi ima najuredniji sustav registracije farmi za uzgoj puževa, dok, su, primjerice, Talijani tek prošle godine počeli registrirati svoje pužogojske farme. Hrvatska bi prije ulaska u EU htjela imati katastar površina za uzgoj puževa, kao što je to slučaj sa maslinicima i vinogradima. Što se tiče isplativosti uzgoja puževa, primjerice, uzgoj kontinentalnog puža na površini od tri tisuće četvornih metara zahtijeva ulaganje između 15 i 20 tisuća eura, s tim da je pritom godišnja oporezovana dobit oko šest tisuća eura. Pripreme za uzgoja puževa počinju u proljeće, a moraju biti okončane do polovice lipnja, ovisno o vrsti puževa i podneblju. U uzgajalištima, dimenzija 45×3,80 metara, ograđenim posebnom mrežom, te u zemlju ukopanim plastičnim pločama, puž se hrani raznim biljem, od djeteline, uljane repice i blitve, te salate do raznog aromatičnog bilja, zbog čega mu je meso kvalitetnije nego kod puža iz prirode, koji često nema prevelikog izbora prilikom biranja hrane, pa zna jesti i otrovno bilje, što mu kao hladnokrvnoj životinji ne može naškoditi, ali zato može čovjeku koji ga konzumira.

Treba reći da puž kao mekušac sve više zamjenjuje na trpezama ribu. Ponuda puževa u našim restoranima još uvijek je turistička atrakcija, a to je najbolji način njihovog izvoza. Treba reći da Hrvati sve više puževe konzumiraju iz zdravstvenih razloga, jer riječ je o mesu koje ima vrlo malo masti (1,7 posto), dok, primjerice, teletina ima 15,4 posto masti. Do konzumne veličine pužu treba i do tri godine, odnosno od osam do devet mjeseci intenzivne paše. U europskim dućanima, uz pomenutog europskog puža vrste helix, mogu se naći i azijski puževi vrste ahat, koji se uglavnom uvoze sa Tajlanda, a ponajviše prerađuju u Austriji.

Jedan otkucaj srca u minuti
Puž prespava zimu, a ulaz u svoju kućicu prethodno zatvori opnom od kalcija i sline. Dok spava srce mu otkucava jednom u minuti, a kad je aktivan kuca mu 32 puta u minuti. Puž za sat vremena prijeđe dužinu od 1,18 metara. Puž se budi iz zimskog sna tek nakon što se temperatura zraka 15-tak dana kreće između 14 i 18 stupnjeva Celzijusa.

Slinom puža protiv bora
Rimljani su slinom puža djeci mazali oči da budu zdravija i ljepša, a danas kozmetička industrija tu slinu upotrebljava kod izrade kreme protiv bora.


Komentari članka

Vezani članci

Sloga podravska rast gradi na malim trgovinama i poznatim kupcima

31.07.2017.

Danas ima 72 prodavaonice na području dvije županije i 311 zaposlenih. Raste unatoč teškoćama jer u njemu vjeruju u kvalitetu domaćih dobavljača

Potrošači sve racionalniji, vraćaju se male trgovine

21.07.2017.

Istina je kako male trgovine na svojim policama imaju manji asortiman robe, ali s druge strane ovdje do izražaja dolazi odnos s kupcima, prodavatelji gotovo da svakog kupca znaju pojedinačno

U idućih mjesec dana zatvorit će se 27 trgovina Konzuma

26.06.2017.

U sljedećih mjesec dana zatvorit će se 27 trgovina Konzuma, otkrila je Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine. Radit će se većinom o manjim trgovinama s najviše pet zaposlenika.

Goldman Sachs najavio smrt trgovačkih centara i povratak ‘lokalnih trgovina s dušom’

23.06.2017.

Kada su trgovački lanci započeli svoju ekspanziju diljem SAD-a, prvo su nastradale male obiteljske trgovine. Kako se stvari najčešće kreću u ciklusima, tako sada i velikim trgovačkim kućama u naletu internet trgovina prijeti krah

E-TRGOVINA U HRVATSKOJ JOŠ JE U POVOJIMA Čini tek 1 posto u ukupnoj maloprodaji roba

14.06.2017.

Očekujemo da će i ova godina za nas biti godina rasta, unatoč tome što je e-commerce u Hrvatskoj prilično zapostavljen i što se to tržište vrlo slabo razvija, što nas iznenađuje

Tag cloud

  1. 1652 članka imaju tag hrvatska
  2. 1692 članka imaju tag turizam
  3. 1464 članka imaju tag financije
  4. 1094 članka imaju tag izvoz
  5. 693 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 890 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 608 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 856 članka imaju tag trgovina
  9. 876 članka imaju tag EU
  10. 685 članka imaju tag investicije
  11. 809 članka imaju tag industrija
  12. 785 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 708 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 496 članka imaju tag marketing
  18. 461 članka imaju tag krediti
  19. 446 članka imaju tag tehnologija
  20. 284 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 366 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 379 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 291 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 331 članka imaju tag energetika
  32. 268 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag agrokor
  36. 267 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja