Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Tra 2009

Puževi sve više na trpezama zamjenuju ribu

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Damir Herceg  

Puževi sve više na trpezama zamjenuju ribu

Puževi su vjerojatno bili prvi čovjekov mesni obrok, o čemu svjedoče i crteži u špilji Altamira u Španjolskoj, a njihov drugi veliki povratak na ljudsku trpezu uslijedio je 1814. kad su u Parizu puževe servirali ruskom caru Aleksandru I., i to na način »bourguinonne«. Tvrtka Helicikultura iz Matulja nedaleko Opatije prva je u Hrvatskoj započela sa uzgojem gastronomskih puževa 1990., a danas ima 79 kooperanata - uzgajivača puževa diljem Hrvatske.

U protekle tri godine Helicikultura je otkupila isključivo od svojih kooperanata 85 tona puževa, koje je preradila, te plasirala na hrvatsko tržište, iako bi cjelokupnu proizvodnju mogla izvesti.

Vlasnica Helicikulture Alma Cvjetković naglašava kako joj izvoz puževa nije cilj, već je stvorila novu robnu marku »hram okusa«, a riječ je o paleti proizvoda od puževa, počev od čistog mesa do pasteriziranih gotovih jela do salame od puževa. Prema podacima Helicikulture najveći dio tih puževa pojede se u Zagrebu i okolici (36 posto), zatim u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji (32 posto) te u Dalmaciji i na otocima (27 posto). Očekuje se da će u ovoj godini stotinjak hrvatskih uzgajivača proizvesti 40 tona puževa, i to dvije konzumne vrste - helix pomatia (kontinentalni puž ili vinogradnjak) helix aspersa (mediteranski ili primorski puž). Usporedbe radi, Francuzi godišnje proizvedu 200 tisuća tona puževa, a Talijani 85 tisuća tona, od čega 33 tisuće uvezu, što ih košta 212 milijuna eura. Francuzi uvoze puževe prikupljene u prirodi iz Moldavije, Rumunjske, Ukrajine i Srbije, gdje puževi još uvijek nisu zakonom zaštićeni, dok je Hrvatska zakonom zabranila njihovo sakupljanje 1999., spasivši ih tako od nestanka.

Najpoznatija svjetska burza puževa je u talijanskom gradu Cherascu, nedaleko Torina, gdje se dogovara i godišnja otkupna cijena za Europu, koja se kreće, ovisno o godini, između 2,20 do 3,50 eura za kilogram živih kontinentalnih puževa, odnosno od 2,80 do 4,20 eura za mediteranskog puža.

Gospođa Cvjetković je prošle godine vodila burzu u Cherascu, gdje je i međunarodni institut za pužarstvo, a napominje kako prema dogovorenim cijenama i ona plaća svojim kooperantima puževe, što govori da nam je pužarstvo već u EU. Najviše uzgajivača - kooperanata puževa Helicikultura ima u Istarskoj županiji (13), zatim u Primorsko-goranskoj (12), Vukovarsko-srijemskoj (10), Zagrebačkoj (9)..., s tim da je trenutno u Hrvatskoj u postupku registracije još 30-tak novih farmi puževa. Gospođa Cvjetković naglašava kako Hrvatska u Europi ima najuredniji sustav registracije farmi za uzgoj puževa, dok, su, primjerice, Talijani tek prošle godine počeli registrirati svoje pužogojske farme. Hrvatska bi prije ulaska u EU htjela imati katastar površina za uzgoj puževa, kao što je to slučaj sa maslinicima i vinogradima. Što se tiče isplativosti uzgoja puževa, primjerice, uzgoj kontinentalnog puža na površini od tri tisuće četvornih metara zahtijeva ulaganje između 15 i 20 tisuća eura, s tim da je pritom godišnja oporezovana dobit oko šest tisuća eura. Pripreme za uzgoja puževa počinju u proljeće, a moraju biti okončane do polovice lipnja, ovisno o vrsti puževa i podneblju. U uzgajalištima, dimenzija 45×3,80 metara, ograđenim posebnom mrežom, te u zemlju ukopanim plastičnim pločama, puž se hrani raznim biljem, od djeteline, uljane repice i blitve, te salate do raznog aromatičnog bilja, zbog čega mu je meso kvalitetnije nego kod puža iz prirode, koji često nema prevelikog izbora prilikom biranja hrane, pa zna jesti i otrovno bilje, što mu kao hladnokrvnoj životinji ne može naškoditi, ali zato može čovjeku koji ga konzumira.

Treba reći da puž kao mekušac sve više zamjenjuje na trpezama ribu. Ponuda puževa u našim restoranima još uvijek je turistička atrakcija, a to je najbolji način njihovog izvoza. Treba reći da Hrvati sve više puževe konzumiraju iz zdravstvenih razloga, jer riječ je o mesu koje ima vrlo malo masti (1,7 posto), dok, primjerice, teletina ima 15,4 posto masti. Do konzumne veličine pužu treba i do tri godine, odnosno od osam do devet mjeseci intenzivne paše. U europskim dućanima, uz pomenutog europskog puža vrste helix, mogu se naći i azijski puževi vrste ahat, koji se uglavnom uvoze sa Tajlanda, a ponajviše prerađuju u Austriji.

Jedan otkucaj srca u minuti
Puž prespava zimu, a ulaz u svoju kućicu prethodno zatvori opnom od kalcija i sline. Dok spava srce mu otkucava jednom u minuti, a kad je aktivan kuca mu 32 puta u minuti. Puž za sat vremena prijeđe dužinu od 1,18 metara. Puž se budi iz zimskog sna tek nakon što se temperatura zraka 15-tak dana kreće između 14 i 18 stupnjeva Celzijusa.

Slinom puža protiv bora
Rimljani su slinom puža djeci mazali oči da budu zdravija i ljepša, a danas kozmetička industrija tu slinu upotrebljava kod izrade kreme protiv bora.


Komentari članka

Vezani članci

Spar Hrvatska ove godine investirao 50 milijuna eura

23.11.2017.

Spar je u Zagrebu otvorio novi supermarket koji se prostire na 1100 četvornih metara, a u njemu je zaposleno 45 radnika. Time je Spar Hrvatska svoju prodajnu mrežu povećao na 103 poslovnice u kojima je više od 4.300 zaposlenih

Maloprodaja u rujnu porasla ispod očekivanja

31.10.2017.

U rujnu je tako nastavljen pozitivni trend, s obzirom da potrošnja raste već 36 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

Todorića je zaustavilo tržište, a ne “uhljebi”: osvrt na prošli i uvod u novi tjedan

23.10.2017.

Danas se ipak uglavnom razumije da Agrokorovi financijski problemi nisu nastali u oblacima jer su imali realno utemeljenje u operativnoj neefikasnosti maloprodajne grane koju je konkurencija pomela. I to izgleda ne samo zbog kamata

Razorni grom online tržišta pogodio i H&M

09.10.2017.

Popularni švedski lanac odjeće ponovno je na prijelomnici. Dobit prije oporezivanja u trećem tromjesečju pala mu je za čak 20 posto. Pritišću ga goleme zalihe neprodane odjeće i val digitalizacije.

Lidl u Njemačkoj znatno jeftiniji nego u Hrvatskoj

25.09.2017.

Posljednjih se dana, otkako je završeno veliko istraživanje o kvaliteti hrane u Hrvatskoj i Njemačkoj, vode rasprave oko toga tko su glavni krivci što je u Hrvatskoj se značajno skuplje - proizvođači, trgovci ili distributeri.

Tag cloud

  1. 1690 članka imaju tag hrvatska
  2. 1722 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1118 članka imaju tag izvoz
  5. 712 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 867 članka imaju tag trgovina
  9. 888 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 813 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 377 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 315 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 288 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja