Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Stu 2014

Putin je voćarima iz doline Neretve napravio uslugu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

Putin je voćarima iz doline Neretve napravio uslugu

Kalvarija s mandarinama i navodno povijesno visokim urodom razotkrila je svu nepripremljenost hrvatske poljoprivrede za tržišnu utakmicu.

Utihnula je višetjedna buka oko mandarina, izazvana ruskim embargom i zabranom uvoza hrane iz članica Europske unije. Putinova je odluka dovela do usijanja problematiku voćara iz doline Neretve. Bučno su danima sijali nezadovoljstvo i zbog mnoštva formulara obveznih za potvrdu transparentnosti doniranja mandarina u dobrotvorne svrhe. Žestokim tonovima obrušili su se i na resornog ministra Tihomira Jakovinu i njegove suradnike što nisu pružili punu logistiku u projektu doniranja mandarina. Zbog toga su ostali bez 3,97 kuna odštete koju je iz zajedničke blagajne nudila europska birokracija za svaki kilogram mandarina darovanih Crvenom križu, Merhametu, bolnicama, učeničkim domovima, socijalnim ustanovama...

Više od 20 mil. kn vraćaju EU

Sami, kažu, nisu ni znali ni mogli pronaći ugrožene skupine?! I umjesto da Neretljani ovih dana troše novac namijenjen ublažavanju posljedica ruskog embarga, Hrvatska će u europsku blagajnu opet vratiti više od 20 milijuna kuna jer u donacijama nije završila kvota od 7900 tona mandarina nego tek 18 posto od te količine.

Upravo je ovogodišnja kalvarija s mandarinama i navodno povijesno nezapamćenim urodom, procijenjenim na 80 tisuća tona, razotkrila svu nepripremljenost hrvatske poljoprivrede za tržišnu utakmicu, u kojoj više nema podilaženja i politikantske sućuti, nego isključivo konkurentnost ruši sve barijere i trasira put do kupca.

Od 2004. država je novcem poreznih obveznika po otkupljenom kilogramu mandarina davala subvenciju od pola kune, trajalo je to do srpnja 2013. Ulaskom u EU ta je praksa ukinuta. Nije se baš u dugom pretpristupnom razdoblju resorno ministarstvo trsilo poučiti ne samo proizvođače mandarina nego i sva ostala poljoprivredna gospodarstva na kakvu vjetrometinu zajedničkog europskog tržišta ulaze. A nisu se odviše umorili ni sami poljoprivrednici istražujući s kojim modelom i kakvom inicijativom mogu osigurati kvalitetnu budućnost.

Mandarine proizvodi više od 2000 gospodarstava i gotovo svi na tržištu nastupaju kao solisti. Ništa neobično, to je pravilo na razini ukupne poljoprivrede.

Uljuljani u komociju

Višegodišnja odlična cijena mandarine, koja je i domaćim kupcima i za izvoz mahom nuđena u rinfuzi, nesortirana u neatraktivnim drvenim sanducima, sve je uljuljala u komociju. Nije se proteklih godina ni razmišljalo, a kamo li dogovaralo, o udruživanju, zajedničkom investiranju u strojeve za pakiranje mandarina u mrežice, možda i celofan, što traže zahtjevni zapadni kupci. Da se ulaganja u preradu i ne spominju.

Kapital je u Hrvatskoj skup, znano je to svima. No, bilo je opcija kroz europske pretpristupne fondove SAPARD i IPARD, iz kojih su milijuni neutrošenih eura vraćeni u Bruxelles. Kod voćara je nedostajalo inicijative i volje za rizik, dok je resorno ministarstvo s kriterijima, kakve nisu primjenjivale ostale tranzicijske članice EU, lomilo volju za moguće investicijske pustolovine.

Zašto u dolini Neretve uz plantaže mandarina nema i malih pogona u kojima bi se proizvodili sokovi, marmelade, kandirane i ostale delicije čija je lista duga? Na izravan upit čuje se samo šutnja.

Umjesto udruživanja i investiranja u novu dodanu vrijednost koja bi, ako ne odmah, onda svakako za dvije-tri godine, donijela profit, Neretljani su proteklih dana ignorirali tu vlastitu odluku. Gromoglasno su uzvikivali kako su zbog Europske komisije i Vladimira Putina izgubili tržište na koje su izvozili i polovicu uroda, u prosjeku 25 tisuća tona. A te su tvrdnje daleko od istine. Konkretno, za 2012. godinu, za koju kažu da su u Rusiju prodali čak 40 posto cjelogodišnjeg uroda, službeni podaci otkrivaju da su Rusima od ukupno 36 tisuća tona izvoza prodali tek 9766 tona. Tijekom 2013. godine na ruskom tržištu završilo je tek nešto malo više od tri tisuće tona mandarina.

Uostalom, kvota od 7900 tona za koju je dobivena odšteta od EK prosjek je trogodišnjeg izvoza u koji nije uvršten podatak iz 2013.

Jesu li mandarinari iz ovogodišnjeg gorkog iskustva konačno izvukli pouku da je udruživanje i investiranje u novu dodanu vrijednost model održive budućnosti te kvalitetan odgovor za dugoročno suočavanje s bahatim otkupljivačima i trgovcima? Neki među njima uvjeravaju me da bi takav rasplet doista mogao biti moguć.

Tišinu iz pravca pitomih neretvanskih plantaža rado bih iščitala upravo u takvim, optimističnim tonovima, koji će već dogodine u dolini Neretve donijeti nove investicije u preradi i nova radna mjesta. A ona neće biti samo sezonski berači mandarina.


Komentari članka

Vezani članci

Miroslav Mataušić: Frelimo čvarke vole u Bruxellesu i u Kini

18.03.2019.

Staro je vjerovanje da ćete, sanjate li da radite čvarke, živjeti dugo i sretno. Samoborac Mataušić je svoje snove pretvorio u stvarnost. Najveći je specijalizirani proizvođač čvaraka u Hrvatskoj, njegov obrt uz članove obitelji broji četrnaest zaposlenih

Goranska aronija, Karlin melem, džem - kreativnost na djelu mladog OPG-a Krepenc

12.03.2019.

Prvotna ideja bili su nasadi lavande. Supruga je po struci cvjećar-aranžer te gaji veliku ljubav prema bilju i voću. Njeno znanje odlučili smo iskoristiti i upustiti se u poljoprivrednu priču s aronijom, najprije u vidu hobija, a sada je to već postao pra

Žene su kamen temeljac poljoprivrede i zaslužuju veću podršku

07.03.2019.

U Europskom je parlamentu, uoči Međunarodnog dana žena, održana konferencija s koje je upućen poziv Europskoj uniji i državama članicama na bolje prepoznavanje i podršku velikog doprinosa žena ruralnoj Europi

Hrvatski agrar u 2019: u veljači isplata prvog dijela izravnog plaćanja

11.02.2019.

Što očekuje hrvatsku poljoprivredu u 2019. godini?

Ruralni razvoj: Sva preostala sredstva stavljaju se poljoprivrednicima na raspolaganje

07.02.2019.

U 2019. nastavlja se podrška rastu i razvoju poljoprivrednog, prerađivačkog i šumarskog sektora putem financijskih instrumenata – novog oblik financiranja uvedenog u 2018., namijenjenog subjektima malog gospodarstva u poljoprivrednom, prerađivačkom i šuma

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1892 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 533 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 345 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 247 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 367 članka imaju tag BDP
  39. 328 članka imaju tag porezi
  40. 266 članka imaju tag investicija