Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Stu 2014

Putin je voćarima iz doline Neretve napravio uslugu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

Putin je voćarima iz doline Neretve napravio uslugu

Kalvarija s mandarinama i navodno povijesno visokim urodom razotkrila je svu nepripremljenost hrvatske poljoprivrede za tržišnu utakmicu.

Utihnula je višetjedna buka oko mandarina, izazvana ruskim embargom i zabranom uvoza hrane iz članica Europske unije. Putinova je odluka dovela do usijanja problematiku voćara iz doline Neretve. Bučno su danima sijali nezadovoljstvo i zbog mnoštva formulara obveznih za potvrdu transparentnosti doniranja mandarina u dobrotvorne svrhe. Žestokim tonovima obrušili su se i na resornog ministra Tihomira Jakovinu i njegove suradnike što nisu pružili punu logistiku u projektu doniranja mandarina. Zbog toga su ostali bez 3,97 kuna odštete koju je iz zajedničke blagajne nudila europska birokracija za svaki kilogram mandarina darovanih Crvenom križu, Merhametu, bolnicama, učeničkim domovima, socijalnim ustanovama...

Više od 20 mil. kn vraćaju EU

Sami, kažu, nisu ni znali ni mogli pronaći ugrožene skupine?! I umjesto da Neretljani ovih dana troše novac namijenjen ublažavanju posljedica ruskog embarga, Hrvatska će u europsku blagajnu opet vratiti više od 20 milijuna kuna jer u donacijama nije završila kvota od 7900 tona mandarina nego tek 18 posto od te količine.

Upravo je ovogodišnja kalvarija s mandarinama i navodno povijesno nezapamćenim urodom, procijenjenim na 80 tisuća tona, razotkrila svu nepripremljenost hrvatske poljoprivrede za tržišnu utakmicu, u kojoj više nema podilaženja i politikantske sućuti, nego isključivo konkurentnost ruši sve barijere i trasira put do kupca.

Od 2004. država je novcem poreznih obveznika po otkupljenom kilogramu mandarina davala subvenciju od pola kune, trajalo je to do srpnja 2013. Ulaskom u EU ta je praksa ukinuta. Nije se baš u dugom pretpristupnom razdoblju resorno ministarstvo trsilo poučiti ne samo proizvođače mandarina nego i sva ostala poljoprivredna gospodarstva na kakvu vjetrometinu zajedničkog europskog tržišta ulaze. A nisu se odviše umorili ni sami poljoprivrednici istražujući s kojim modelom i kakvom inicijativom mogu osigurati kvalitetnu budućnost.

Mandarine proizvodi više od 2000 gospodarstava i gotovo svi na tržištu nastupaju kao solisti. Ništa neobično, to je pravilo na razini ukupne poljoprivrede.

Uljuljani u komociju

Višegodišnja odlična cijena mandarine, koja je i domaćim kupcima i za izvoz mahom nuđena u rinfuzi, nesortirana u neatraktivnim drvenim sanducima, sve je uljuljala u komociju. Nije se proteklih godina ni razmišljalo, a kamo li dogovaralo, o udruživanju, zajedničkom investiranju u strojeve za pakiranje mandarina u mrežice, možda i celofan, što traže zahtjevni zapadni kupci. Da se ulaganja u preradu i ne spominju.

Kapital je u Hrvatskoj skup, znano je to svima. No, bilo je opcija kroz europske pretpristupne fondove SAPARD i IPARD, iz kojih su milijuni neutrošenih eura vraćeni u Bruxelles. Kod voćara je nedostajalo inicijative i volje za rizik, dok je resorno ministarstvo s kriterijima, kakve nisu primjenjivale ostale tranzicijske članice EU, lomilo volju za moguće investicijske pustolovine.

Zašto u dolini Neretve uz plantaže mandarina nema i malih pogona u kojima bi se proizvodili sokovi, marmelade, kandirane i ostale delicije čija je lista duga? Na izravan upit čuje se samo šutnja.

Umjesto udruživanja i investiranja u novu dodanu vrijednost koja bi, ako ne odmah, onda svakako za dvije-tri godine, donijela profit, Neretljani su proteklih dana ignorirali tu vlastitu odluku. Gromoglasno su uzvikivali kako su zbog Europske komisije i Vladimira Putina izgubili tržište na koje su izvozili i polovicu uroda, u prosjeku 25 tisuća tona. A te su tvrdnje daleko od istine. Konkretno, za 2012. godinu, za koju kažu da su u Rusiju prodali čak 40 posto cjelogodišnjeg uroda, službeni podaci otkrivaju da su Rusima od ukupno 36 tisuća tona izvoza prodali tek 9766 tona. Tijekom 2013. godine na ruskom tržištu završilo je tek nešto malo više od tri tisuće tona mandarina.

Uostalom, kvota od 7900 tona za koju je dobivena odšteta od EK prosjek je trogodišnjeg izvoza u koji nije uvršten podatak iz 2013.

Jesu li mandarinari iz ovogodišnjeg gorkog iskustva konačno izvukli pouku da je udruživanje i investiranje u novu dodanu vrijednost model održive budućnosti te kvalitetan odgovor za dugoročno suočavanje s bahatim otkupljivačima i trgovcima? Neki među njima uvjeravaju me da bi takav rasplet doista mogao biti moguć.

Tišinu iz pravca pitomih neretvanskih plantaža rado bih iščitala upravo u takvim, optimističnim tonovima, koji će već dogodine u dolini Neretve donijeti nove investicije u preradi i nova radna mjesta. A ona neće biti samo sezonski berači mandarina.


Komentari članka

Vezani članci

20 milijuna kuna za dolinu Neretve: Zašto Vlada subvencionira mandarine

24.05.2019.

Zapitali smo se zašto je baš mandarina godinama miljenica Vlade po pitanju davanja potpora te potražili mišljenje stručnjaka je li to opravdano.

EU donosi nova pravila o gnojivima

23.05.2019.

Novim pravilima potaknut će se proizvodnja i uporaba fosfatnih gnojiva s niskim udjelom kadmija i organskih gnojiva te će se poljoprivrednicima omogućiti veći izbor u pogledu ekološki prihvatljivije poljoprivrede

Modernizirao obiteljski OPG, otvorio vlastiti, preveo ga u obrt i - zapošljava

22.05.2019.

Mladi diplomirani inženjer poljoprivrede Ivan Jemrić prvo je obiteljsko gospodarstvo razvio u moderan OPG, potom otvorio vlastiti koji je lani prerastao u Obrt za poljoprivredu Jemrić. Daljnje poslovanje razvija i uz pomoć sredstava Programa ruralnog razv

Branini proizvodi u svim trgovačkim lancima u RH

16.05.2019.

Svoju uspješnu priču Brana je počela još 2005. godine gradnjom hladnjače za voće i povrće u Virovitici

Janešovi će, zadovoljni prinosom, površine pod šparogom udvostručiti

06.05.2019.

Najbolja je cijena u prodaji na malo, i do 40 kuna za kilogram, ali veleprodajna je cijena upola niža

Tag cloud

  1. 1900 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 929 članka imaju tag svijet
  11. 956 članka imaju tag EU
  12. 878 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 523 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija