Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Svi 2017

Prva u Osijeku, ali i u Hrvatskoj

Izvor: www.czposijek.hr · Autor: Nora Petrović  

Prva u Osijeku, ali i u Hrvatskoj

Biti prvi u nečemu nije mala stvar. Pogotovo zato što reakcija (često) neupućenih zna biti - „new age gluposti“, „to ništa ne valja“, „bolje ću otići na more“ i slično. Srećom postoje oni koji se ne obaziru na to što ljudi govore i vjerom u ono što rade otvaraju nove horizonte pa tako i poslovne pothvate koji u ovom slučaju, traju već skoro cijelo desetljeće.

Zdravlje je nešto što svi olako shvaćamo i kada se suočimo s nekim problemima i klasična medicina ne da rezultate koji priželjkujemo, tek tada smo otvoreni za alternativna rješenja.

Kao jedna od osoba koja se sa svojim zdravstvenim problemima željela „ozbiljnije“ uhvatiti u koštac, Sunčana Petrić se nakon pročitanog članka u novinama zainteresirala za „slanu sobu“. Nakon što je posjetila jednu takvu sobu i uvjerila se u njene blagodati, odlučila je stupiti u kontakt s ljudima u Skandinaviji koji se bave haloterapijom i sagraditi prvu slanu sobu u Hrvatskoj. Obrt je osnovala krajem 2007. godine, a slana soba je počela s radom 2008. Godinu dana kasnije u rad je puštena još jedna slana soba.
Što je zapravo „slana soba“?

Ljekovito djelovanje soli na dišne i kožne probleme bilo je poznato još u antička vremena starim Grcima, ali i srednjovjekovnim redovnicima. Godine 1843. poljski liječnik F. Bochkowski primjećuje da rudari u rudnicima soli ne obolijevaju od plućnih bolesti. Dapače, nemaju nikakvih zdravstvenih problema. Na temelju tog zapažanja njegov nasljednik M. Poljakowski osniva prvo kliničko lječilište za plućne bolesnike u blizini Krakowa, koje i danas djeluje na toj lokaciji. Kasnije su otvorene klinike na bazi prirodnih špilja u mnogim drugim zemljama. Sve te klinike primjenjuju u terapiji plućnih bolesti zrak špilje zasićen česticama kamene soli. Premda je efikasnost speleoterapije znanstveno dokazana, ona ima svoja ograničenja i zato se dalje razvijala sve do današnje haloterapije ili terapije solju.

Haloterapija postiže mikroklimatsko okruženje u takozvanoj “slanoj sobi” čiji su zidovi, strop i pod obloženi s nekoliko slojeva prirodne kamene soli. Glavni terapijski faktor “slanih soba” je mikroklima sa suhim aerosolom natrijevog klorida uz određenu vlagu i temperaturu. Suhi aerosol stvara se pomoću posebnog uređaja tzv. halogeneratora koji drobi kristale soli i upuhuje u slanu sobu mikročestice veličine duhanskog dima (1-5 mikrometara). Sam prostor nema terapeutski učinak ako nema mikroklime odnosno halogeneratora koji je uključen za vrijeme trajanja terapije. Čestice aerosola kolaju i kada uređaj nije uključen. Suhi aerosol poboljšava kvalitetu zraka jer proizvodi negativne ione koji se nalaze samo na moru, kod slapova, te nakon oluje. Djeluje i kao prirodni ionizator - negativno ionizira zrak i zasićuje ga mineralima koji su dragocjeni za život (magnezij, kalcij, željezo, bakar, cink, litij, selen).

„Mikročestice prodiru duboko u dišni sustav, rastvaraju se i privlače nečistoće koje pacijent kasnije izbacuje iskašljavanjem ili ih organizam metaboličkim procesima razgradi. S obzirom na to da se aerosol taloži i na površini kože, blagotvorno utječe i na kožne bolesti jer zapaženo je da djeluje antiedematozno, da obnavlja stanice kože i ublažava znakove starenja. Iznimno je uspješan kod liječenja atopijskog dermatitisa i psorijaze. Tretman za odrasle traje 40 minuta, a za djecu 20. Haloterapija je potpuno prirodna i bez nuspojava. Mnogi očekuju ozdravljenje preko noći, odnosno nakon jednog do dva tretmana. Potrebno je 10 - 12 tretmana da bi se vidjeli neki konkretni rezultati. Uzmite u obzir da smo svi drugačiji i da će svako tijelo drugačije reagirati.“, naglasila je Sunčana Petrić.

Ukućani gospođe Petrić baš i nisu vjerovali u samu ideju jer si nitko nije mogao predočiti kako će to izgledati i hoće li Osječani prihvatiti ovaj oblik „liječenja“. Posebno ih je brinula kako će utjecati na samu Sunčanu jer je kao dijete imala kronični bronhitis i bilo kakva promjena vremena utjecala je na pad imuniteta i automatski je značila razbolijevanje. Česte upale srednjeg uha su se kasnije u životu znale toliko zakomplicirati da je naposljetku Sunčana trebala operaciju. „Problemi s imunitetom su nestali u prva 3 mjeseca korištenja slane sobe“, kaže Sunčana.

„Imunološki sustav se stabilizirao. Gornji dišni putevi su potpuni profunkcionirali. Preporodila sam se.“

Može li se živjeti od slane sobe? „Teško, ali može.“, odgovara Sunčana koja je zapravo sama sebi najbolja reklama, ali i mnogi drugi korisnici kojih najviše ima među dječjom populacijom.

Pošto je gospođi Petrić jako važno pomoći onima koji su životno ugroženi, Sunčana poziva sve roditelje djece oboljele od cistične fibroze da joj se jave s liječničkim nalazima kako bi besplatno koristili usluge slane sobe Vivasol u Osijeku (098 995 4517/091 502 1283). Cistična fibroza je nasljedna bolest egzokrinih žlijezda koja pogađa ponajprije probavni i dišni sustav. U većini europske populacije CF pogađa jedno od 2500 do 3500 živorođene djece. Terapija u slanoj sobi ne samo da donosi poboljšanje trenutnih simptoma nego i može prevenirati ponovne epizode simptoma. Tijekom terapije u slanoj sobi pacijenti udišu čestice soli koja ima baktericidno, mukolitičko i protuupalno djelovanje. Slana terapija smanjuje kašalj i potrebu za lijekovima te osnažuje imunološki sustav. Nakon dovoljnog broja tretmana u slanoj sobi, pacijenti se osjećaju bolje čak i 6-12 mjeseci nakon tretmana.

Centar za poduzetništvo pomogao je gospođi Petrić u pisanju prijave za potporu Osječko-baranjske županije što je rezultiralo bespovratnim sredstvima u iznosu od 10.000 kuna.

Ako i vi trebate pomoć u pisanju bilo kakvih prijava, poslovnih planova, studija izvedivosti i slično, javite nam se na besplatni broj 0800 345 345 ili na info@czposijek.hr.


Komentari članka

Vezani članci

Poduzetnici na otocima lani imali prihode od gotovo 10 milijardi kuna

23.08.2017.

U gradu Krku te u 6 općina otoka Krka, u 2016. godini, ukupno je 766 poduzetnika koji su imali 4587 zaposlenih. Iza otoka Krka prema broju poduzetnika slijedi najviši hrvatski otok – Brač sa 608 poduzetnika

Ovo je Splićanin koji je osvojio svijet i stvorio 'dalmatinski Nike'

16.08.2017.

Imati ured u Splitu, a poslovati s cijelim svijetom. Idealno, zar ne? Eto, tako radi i živi dizajner Petar Jerković, široj javnosti poznat kao tvorac Hajdukova grba pod kojim je obilježena stogodišnjica kluba.

Privredna grana koja cvjeta: U deset godina udvostručen broj turističko-ugostiteljskih poduzetnika, ali ne i prihodi

14.08.2017.

Poduzetnici smještaja u 2016. imali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat od milijarde kuna, što je 60 posto više nego 2015., dok je ukupan prihod poduzetnika u cijeloj djelatnosti iznosio blizu 15 milijardi kuna ili 11,5 posto više nego u 2015.

Kako je kupanje s konjima postalo hit na Murteru

14.08.2017.

Kad je dovela rasne arapske konje na otok rekli su joj da je ‘malo makla’. Sada Ivani Jakopović, ženi koju je Sokol volio, priznaju da je pomakla turističku ponudu

Od ideje do proizvodnje

04.08.2017.

Kad je prije tri godine osnovao tvrtku Shovel, Marko Carević nije ni sanjao da će danas to biti jako dobro uhodan posao i da će se njegovi proizvodi prodavati širom svijeta.

Tag cloud

  1. 1643 članka imaju tag hrvatska
  2. 1678 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 690 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 683 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 377 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 287 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 260 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja