Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Ou 2020

Prva hrvatska tvrtka koja je javno objavila plaće i opise pozicija svih radnika privlači pet puta više talenata nego prije

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić  

Prva hrvatska tvrtka koja je javno objavila plaće i opise pozicija svih radnika privlači pet puta više talenata nego prije

Jedan od najvećih strahova mnogih menadžera nije se obistinio. Nešto više od dva tjedna otkako je javno objavio plaće svih svojih zaposlenika skupa s opisom poslova za svaku poziciju i uputama kako ostvariti napredovanje, direktor i suvlasnik tvrtke Bornfight Tomislav Grubišić zadovoljniji je nego ikad.

Njegova softverska agencija, koja na popisu klijenata ima Lufthansu, Mercury Processing, Digital Assets Power Play i Mediatoolkit, prva je tvrtka u Hrvatskoj koja je javno objavila ono što sve privatne, a i većina javnih organizacija u nas, taji, štoviše, štite kao poslovnu tajnu. U hrvatskom “pay transparency” presedanu Bornfight je pretekao nekoliko drugih domaćih tvrtki, ponajviše iz IT-a ali i turizma i drugih industrija, koje se prema neslužbenim informacijama iz human resource (HR) branše, pripremaju učiniti isto.

Velik broj posjetitelja
Tomislav Grubišić kaže da su u dva tjedna od objave “Bornfight vodiča kroz razine senioriteta” na svojim internetskim stranicama, a koji je uključivao i plaće za sve pozicije, javio veliki broj zainteresiranih. “Jako je puno ljudi htjelo saznati više o razinama senioriteta tako da je samu internetsku stranicu na kojoj smo objavili vodič i javno postavili rangove plaća posjetilo skoro 25.000 ljudi, a vodič je do sada preuzet 5.000 puta”, kaže Grubišić, koji vodi tvrtku s do 100 zaposlenih.

Dodaje da su mu se osim oduševljenih pojedinaca javilo i nekoliko direktora i voditelja drugih firmi koje zanima što bi i oni trebali napraviti da bi sličan sustav implementirali u svoju kompaniju ili pak javno izašli sa svojim razinama senioriteta i rangovima plaća. Da u takvim razmišljanjima dio hrvatskih menadžera nije usamljen pokazuju HR trendovi na zapadu, gdje je “pay transparency” trend o kojem se žustro raspravlja.

Podržavatelji navode primjer SAD-a koji je 2009. godine donio federalni zakon The Lilly Ledbetter Fair Pay Act koji potiče transparentnost plaća i olakšava tužbe protiv poslodavaca u slučaju da diskriminiraju s plaćama zaposlenike po spolu ili drugim karakteristikama po kojima to zakonski ne smiju.

K tome, taj se zakon nadovezao na National Labor Relations Act iz davne 1935. godine, a koji je zabranio poslodavcima u SAD-u da se osvete zaposlenicima koji su otkrili svoju plaću. LinkedIn je pak u svom izvješću “Global Talent Trends 2019” naveo da 27 posto tvrtki u nekoj mjeri već dijeli podatke o plaćama sa zaposlenicima i s kandidatima te da njih još 22 posto to planira početi raditi u idućih pet godina.

Samo u SAD-u, prema podacima Institute for Women’s Policy Research (IWPR), gdje se transparentnost plaća povezuje i s borbom za prava žena i manjina, 17 posto privatnih tvrtki već objavljuje transparentno plaće svojih zaposlenika. Međutim, to ne znači da su svi naklonjeni takvom razvoju događaja. U LinkedInovom se istraživanju dodaje i da 51 posto organizacija u dogledno vrijeme nema nikakvu namjeru pokušati nešto slično.

Globalni trend transparentnosti
Norveška je pak otišla najdalje po pitanju “pay transparencyja”, jer je prije 19 godina zakonski propisala da su porezne kartice građana javne i da ih se može pretraživati preko interneta. Isprva je interes Norvežana da saznaju koliko zarađuju njihovi prijatelji, kolege s posla i susjedi bio toliki da su internetske stranice porezne uprave bile popularne poput Googlea. U državi s nešto više od 5 milijuna stanovnika porezna uprava je zabilježila 16,5 milijuna pretraživanja poreznih kartica.

Danas, kad im se mora pristupiti pod svojim korisničkim imenom i lozinkom te kad onaj kojeg pretražujete zna tko mu je pregledavao poreznu karticu, broj pretraživanja pao je na dva milijuna godišnje, a dio toga čine i pretrage koje vrše zaposlenici porezne uprave i drugih državnih tijela. Globalno najpoznatiji primjer za “pay transparency” je platforma za upravljanje društvenim mrežama Buffer. Od 2013. godine ta kompanija na internetu objavljuje link na Google Sheet tablicu u kojoj sve piše.

Tako najnovija verzija, za 2019. godinu, navodi da je direktor Joel imao lani osnovicu plaće od 280.500 dolara, Nicole koja radi kao People Engagement Manager imala je osnovicu od 91.928 dolara, mlađi softverski inženjer Mick imao je osnovicu od 88.434 dolara, a potpredsjednica tvrtke koja vodi softverski razvoj imala je osnovicu od 220.500 dolara. Slično se danas može vidjeti i na internetskim stranicama hrvatske tvrtke Bornfight, a tvrtka je rang plaća uz opise pozicija počela objavljivati i ispod svakog svog oglasa za posao.

Tako Android programer zna da može očekivati početnu plaću (pozicija junior level 1) brutto 1 s uključenim prijevozom od 9600 kuna (cca 6640 kuna neto), a da je najviša plaća za takav posao (pozicija senior level 3) u bruto 1 iznosu 25.000 kuna (cca 15.470 kuna neto). To vrijedi za stalno zaposlene, a Bornfight nudi odmah izračun za sve te rangove i za studente s pola i punim angažmanom. Tomislav Grubišić naglašava da ne bi imalo nikakvog smisla samo objaviti plaće, a da usto nisu i opisi poslova za svaku poziciju i rang.


Komentari članka

Vezani članci

Korona im ne može ništa: Dok drugi bilježe gubitke, njihovi prihodi prijeći će 400 mil. kn

18.05.2020.

Prihodi na hrvatskom tržištu videoigara ove bi godine, usprkos koronakrizi, mogli biti preko 400 milijuna kuna, čak 15 posto više u odnosu na godinu ranije

Njih se sjetimo tek kad nešto ‘zašteka’: Evo zašto je ova struka sada jedna od najvažnijih

06.05.2020.

Da nema IT-a, danas bi kao prvo, bilo puno više žrtava jer bi protok informacija bio spor ili nikakav. Isto tako, u slučaju izolacije ili karantene, gotovo nikakav udaljeni rad ne bi bio moguć, obrazovanje bi stalo, hitne službe ne bi mogle reagirati, kri

Putem servisa u mjesec dana razmijenjeno je oko 1,2 milijuna dokumenata, čime je spriječeno više od 2 milijuna kontakata građana

06.05.2020.

Od prvih mjera u ožujku, servis Moj-eRačun postupno je širio paket usluga kojima je olakšao poslovnim subjektima da ostanu na tržištu unatoč neizvjesnim vremenima, stavljajući naglasak na usluge koje osiguravaju njihovu likvidnost.

Pripremite se za najveću promjenu na tržištu rada u posljednja dva-tri desetljeća!

04.05.2020.

Razlog zašto se dio radnika nikad više neće vratiti u svoje uredske prostorije nije samo manji zdravstveni rizik, kao niti promjena u mindsetu menadžera, već i – ušteda. Uredi i uredsko poslovanje nisu nimalo jeftini.

Domaći developeri dobili veliko priznanje: Uvršteni u top 3 agencije u New Yorku

27.04.2020.

Zagrebačko-newyorška mobile app developerska agencija Five dobila je prestižno priznanje, uvrštena je među top tri agencije na respektabilnoj poslovnoj platformi Clutch u konkurenciji 480 agencija.

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1061 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija