Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Tra 2020

Provjerili smo kako će ministar Marić zakrpati proračunsku rupu od 45 milijardi kuna: Tri mjeseca bez većih potresa, a onda...

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Provjerili smo kako će ministar Marić zakrpati proračunsku rupu od 45 milijardi kuna: Tri mjeseca bez većih potresa, a onda...

Predviđene mjere pomoći trebale bi građanima i gospodarstvu osigurati oko 60 milijardi kuna za preživljavanje u iduća tri mjeseca. Pritom glavninu novca treba osigurati državni budžet, u kojem nema ni približno dovoljno sredstava za tako opsežnu intervenciju.

Ministar Zdravko Marić za sljedeća tri mjeseca predviđa proračunsku rupu od 45 milijardi kuna što će nastati uslijed smanjenja poreznih prihoda s jedne strane i povećanih izdataka za zdravstvene potrebe i pomoć gospodarstvu s druge. Tome treba dodati 20 milijardi kuna potrebnih za podmirenje dospjelih obveza iz prijašnjih razdoblja.

Kako bi se pokrile sve potrebe, ministar Marić najavio je opsežno zaduživanje. U financiranju deficita u prvom kriznom valu država će se u najvećoj mjeri osloniti na domaće izvore financiranja.

Krediti domaćih banaka
U prvi mah Vladi se nude veliki financijski kapaciteti domaćih banaka, a one su u kriznim vremenima ionako sklonije financirati državu nego gospodarstvo. Pritom treba naglasiti da je bankarska likvidnost povećana nedavnom monetarnom intervencijom HNB-a kojom je smanjena stopa obvezne pričuve s 12 na devet posto. Time je bankama oslobođeno dodatnih 6,33 milijarde kuna, već angažiranih.

Prema riječima ministra financija Zdravka Marića, s bankama je potpisano šest ugovora u iznosu od šest milijardi kuna.

Uz komercijalne banke, državi su na raspolaganju veliki institucionalni investitori, među kojima najveću financijsku snagu imaju mirovinski fondovi. Mirovinci su najaktivniji kupci državnih vrijednosnih papira, a njihova neto imovina krajem veljače iznosila je 112,4 milijarde kuna.

Mirovinski fondovi izrazili su i spremnost za kupnju udjela u državnim poduzećima kako bi na taj način pomogli u rasterećenju državnog proračuna i smanjenju javnog duga.

Otvorena je i mogućnost oslobađanja dodatnih financijskih kapaciteta otkupom državnih obveznica od strane Hrvatske narodne banke.

Vladine mjere pomoći gospodarstvu djelomično će se financirati iz europskih sredstava. Pristup bespovratnim europskim sredstvima ublažit će potrebe za zaduživanjem na financijskom tržištu i pritisak na rast kamatnih stopa.

Paket mjera EU-a obuhvaća preusmjeravanja sredstava iz fondova Europske unije za pomoć gospodarstvu te uspostavu instrumenta solidarnosti SURE teškog 100 milijardi eura.

Sredstva iz triju kohezijskih fondova upotrijebit će se za osiguranje minimalnih plaća zaposlenika i pomoć tvrtkama da prebrode krizu. Od ukupne vrijednosti investicijske inicijative u iznosu od 37 milijardi eura, za Hrvatsku je namijenjeno 1,16 milijardi eura.

Riječ je o neiskorištenim sredstvima za pretfinanciranje projekata iz strukturnih fondova koja bi se inače morala vratiti u europski proračun, a sada će ih države članice moći zadržati.

Inicijativom SURE podupirat će se programi skraćenog radnog vremena i slične mjere za pomoć državama članicama da očuvaju radna mjesta, a zaposlenike i samozaposlene osobe zaštite od rizika otpuštanja i gubitka prihoda.

Prema svemu sudeći, spomenuti izvori bit će dovoljni za krpanje proračunske rupe u iduća tri mjeseca. Međutim ako se kriza produlji, morat će se posegnuti i za drugim opcijama, počevši od ozbiljnijih proračunskih rezova do financijskih aranžmana s međunarodnim financijskim institucijama (MMF, Svjetska banka, EBRD).


Komentari članka

Vezani članci

Vlada: Proizvođačima tovne junadi, svinja, janjadi i klaonicama 9 milijuna kuna pomoći

22.05.2020.

To je jedna u nizu mjera kojom se pokušava pomoći poljoprivrednim prozvođačima, posebice u stočarskoj proizvodnji, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek.

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

Potpora poduzetnicima kasni zbog snažnijih kontrola, bilo je pokušaja prevare

20.05.2020.

Većina poduzetnika koji su aplicirali za pomoć države poštuje pravila igre. Državi kao alat za nadzor sada stoje uvezane evidencije HZZ-a, HZZO-a, HZMO-a i Porezne uprave.

Poruka iz Vlade: Novca za pomoć radnicima bit će i za svibanj

19.05.2020.

Za razliku od prvog kruga, rade se provjere preko Zavoda za mirovinsko osiguranje i Porezne uprave, pa zato duže traje.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2042 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1060 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 699 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 887 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 280 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija