Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Sij 2018

Prostor za smanjivanje PDV-a tek nakon održive racionalizacije državnih rashoda

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

Prostor za smanjivanje PDV-a tek nakon održive racionalizacije državnih rashoda

Prostor za smanjivanje standardne stope PDV-a u Hrvatskoj otvorit će se tek ako se ostvari dugoročna i održiva racionalizacija državnih rashoda, a i tada je možda mudrije snižavati oporezivanje rada i kapitala, navodi se u novom aktualnom osvrtu Instituta za javne financije (IJF) ‘Prijedlozi novih stopa PDV-a u Europskoj uniji’.

Autorica Marina Kesner-Škreb ističe da u Hrvatskoj PDV predstavlja najizdašniji proračunski prihod (45 milijardi kuna ili 63 posto poreznih prihoda državnog proračuna 2016.), pa bi i mala promjena stopa izazvala velike promjene prihoda.
Hrvatska primjenjuje jednu od najviših standardnih stopa PDV-a te je primjerice 2014. od tog poreza ubrala iznos od čak 12,5 posto BDP-a. To je znatno više od prosjeka EU-a, koji je za 2015. iznosio 7,8 posto BDP-a, te najviše od svih članica EU-a.
– Prostor za smanjivanje standardne stope PDV-a otvorit će se tek ako se ostvari dugoročna i održiva racionalizacija državnih rashoda. Ali i tada je možda mudrije snižavati ‘štetno’ oporezivanje rada i kapitala i tako poticati rast i zapošljavanje, a ‘prijateljskom’ PDV-u ostaviti da kompenzira takvo smanjenje, ocjenjuje Kesner-Škreb.

Podsjeća da je Europska komisija predložila novi sustav stopa PDV-a 18. siječnja, kojim se članicama daje više autonomije, uz istovremeno pojednostavljenje sadašnjeg sustava.

Prijedlogom novog sustava PDV-a, koji se smatra jednim od najmanje štetnih oblika oporezivanja i posebno “prijateljskim” prema gospodarskom rastu, uz standardnu stopu od minimalno 15 posto, članice bi ubuduće mogle odrediti dvije zasebne snižene stope u visini između 5 posto i standardne stope; jedno izuzeće od PDV-a (tj. nultu stopu) i jednu sniženu stopu između 0 posto i visine sniženih stopa.

Sadašnji složen popis proizvoda i usluga iz Direktive na koje se mogu primijeniti snižene stope bi se ukinuo i zamijenio novim tzv. “negativnim” popisom, koji bi sadržavao proizvode kao što su: oružje, alkoholna pića, kockanje, duhanski proizvodi i dr., na koje bi se uvijek morala primijeniti standardna stopa.

Novost je i da će ponderirana prosječna stopa PDV-a morati iznositi najmanje 12 posto kako bi se osiguralo dovoljno sredstava u proračunima država članica i Unije. Novi režim također predviđa nastavak korištenje svih stopa različitih od standardne stope.

Novi zakonski prijedlog bit će podnesen Europskom parlamentu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru na konzultacije te Vijeću na usvajanje.

Hrvatska pri vrhu EU-a po stopi i udjelu PDV-a u BDP-u

Standardne stope PDV-a u EU se kreću od 17 posto u Luksemburgu do 27 posto u Mađarskoj, pri čemu najveći broj članica koristi standardne stope u rasponu od 20 do 24 posto. Hrvatska je, zajedno s Danskom, Švedskom i Mađarskom po tome pri samom vrhu, navodi se u članku.

Snižene stope PDV-a koriste sve države članice osim Danske. Većina ih ima dvije snižene stope u rasponu od 18 posto u Mađarskoj do 2,1 posto u Francuskoj.

Snižene stope PDV-a od 5 i 13 posto Hrvatska ima na 20 skupina proizvoda i usluga, koje po visini bitno ne odstupaju od stopa primjenjivih u drugim članicama.

Hrvatska primjenjuje jednu od najviših standardnih stopa PDV-a te je primjerice 2014. od tog poreza ubrala iznos od čak 12,5 posto BDP-a. To je znatno više od prosjeka EU-a, koji je za 2015. iznosio 7,8 posto BDP-a, te najviše od svih članica EU-a.

Fleksibilnost u određivanju stopa PDV-a koju predlaže Europska komisija doprinijet će tome da se PDV u Hrvatskoj što bolje prilagodi domaćim ekonomskim prioritetima, zaključuje se u članku.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska sutra preuzima predsjedanje Vijećem Europe

17.05.2018.

Vijeće Europe koje danas broji 47 članica – sve europske zemlje osim Bjelorusije- najstarija je europska organizacija, osnovana 5. svibnja 1949. u Londonu s ciljem jačanja europskoga jedinstva te promicanja demokracij

Krajem ožujka u obrtima diljem Hrvatske radilo je preko 182.000 radnika

16.05.2018.

Broj zaposlenih u obrtu i samostalnim djelatnostima u ožujku je porastao za 2.747, ili 1,5 posto, pa je posljednjeg dana tog mjeseca u obrtu i samostalnim djelatnostima bilo ukupno 182.357 zaposlenih, pokazuju novi podaci državne statistike.

Prelazak sa kune na euro se može dogoditi u roku od pet do sedam godina

11.05.2018.

Uvođenje eura moglo bi imati malo izrazitiji učinak na građane s višom razinom dohotka, s obzirom na to da je udio dobara i usluga čije bi cijene mogle znatno porasti (primjerice ugostiteljske usluge, rekreativne i kulturne usluge) u njihovoj potrošačkoj

Pogledajte tko ima najbolje, a tko najlošije plaće u Hrvatskoj

07.05.2018.

Nakon višegodišnjeg mrtvila na tržištu rada u posljednje vrijeme svjedočimo nestašici radne snage i osjetnijem rastu plaća. Istražili smo kakva su primanja u pojedinim djelatnostima te koja su zanimanja najviše profitirala zbog sve naglašenije nestašice r

Bruto inozemni dug Hrvatske pao na 40 milijardi eura

07.05.2018.

Padu bruto inozemnog duga značajno je doprinijelo i smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora. Na kraju siječnja je bruto inozemni dug opće države iznosio 13,9 milijardi eura, što je za 820 milijuna eura ili 5,6 posto manje u odnosu na isti mjesec 2017

Tag cloud

  1. 1751 članka imaju tag hrvatska
  2. 1781 članka imaju tag turizam
  3. 1488 članka imaju tag financije
  4. 1153 članka imaju tag izvoz
  5. 755 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 938 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 898 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 763 članka imaju tag investicije
  10. 912 članka imaju tag EU
  11. 829 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 795 članka imaju tag svijet
  14. 743 članka imaju tag menadžment
  15. 912 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 469 članka imaju tag tehnologija
  20. 309 članka imaju tag poticaji
  21. 376 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 382 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 280 članka imaju tag osijek
  31. 304 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 294 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija