Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Sij 2018

Prostor za smanjivanje PDV-a tek nakon održive racionalizacije državnih rashoda

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

Prostor za smanjivanje PDV-a tek nakon održive racionalizacije državnih rashoda

Prostor za smanjivanje standardne stope PDV-a u Hrvatskoj otvorit će se tek ako se ostvari dugoročna i održiva racionalizacija državnih rashoda, a i tada je možda mudrije snižavati oporezivanje rada i kapitala, navodi se u novom aktualnom osvrtu Instituta za javne financije (IJF) ‘Prijedlozi novih stopa PDV-a u Europskoj uniji’.

Autorica Marina Kesner-Škreb ističe da u Hrvatskoj PDV predstavlja najizdašniji proračunski prihod (45 milijardi kuna ili 63 posto poreznih prihoda državnog proračuna 2016.), pa bi i mala promjena stopa izazvala velike promjene prihoda.
Hrvatska primjenjuje jednu od najviših standardnih stopa PDV-a te je primjerice 2014. od tog poreza ubrala iznos od čak 12,5 posto BDP-a. To je znatno više od prosjeka EU-a, koji je za 2015. iznosio 7,8 posto BDP-a, te najviše od svih članica EU-a.
– Prostor za smanjivanje standardne stope PDV-a otvorit će se tek ako se ostvari dugoročna i održiva racionalizacija državnih rashoda. Ali i tada je možda mudrije snižavati ‘štetno’ oporezivanje rada i kapitala i tako poticati rast i zapošljavanje, a ‘prijateljskom’ PDV-u ostaviti da kompenzira takvo smanjenje, ocjenjuje Kesner-Škreb.

Podsjeća da je Europska komisija predložila novi sustav stopa PDV-a 18. siječnja, kojim se članicama daje više autonomije, uz istovremeno pojednostavljenje sadašnjeg sustava.

Prijedlogom novog sustava PDV-a, koji se smatra jednim od najmanje štetnih oblika oporezivanja i posebno “prijateljskim” prema gospodarskom rastu, uz standardnu stopu od minimalno 15 posto, članice bi ubuduće mogle odrediti dvije zasebne snižene stope u visini između 5 posto i standardne stope; jedno izuzeće od PDV-a (tj. nultu stopu) i jednu sniženu stopu između 0 posto i visine sniženih stopa.

Sadašnji složen popis proizvoda i usluga iz Direktive na koje se mogu primijeniti snižene stope bi se ukinuo i zamijenio novim tzv. “negativnim” popisom, koji bi sadržavao proizvode kao što su: oružje, alkoholna pića, kockanje, duhanski proizvodi i dr., na koje bi se uvijek morala primijeniti standardna stopa.

Novost je i da će ponderirana prosječna stopa PDV-a morati iznositi najmanje 12 posto kako bi se osiguralo dovoljno sredstava u proračunima država članica i Unije. Novi režim također predviđa nastavak korištenje svih stopa različitih od standardne stope.

Novi zakonski prijedlog bit će podnesen Europskom parlamentu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru na konzultacije te Vijeću na usvajanje.

Hrvatska pri vrhu EU-a po stopi i udjelu PDV-a u BDP-u

Standardne stope PDV-a u EU se kreću od 17 posto u Luksemburgu do 27 posto u Mađarskoj, pri čemu najveći broj članica koristi standardne stope u rasponu od 20 do 24 posto. Hrvatska je, zajedno s Danskom, Švedskom i Mađarskom po tome pri samom vrhu, navodi se u članku.

Snižene stope PDV-a koriste sve države članice osim Danske. Većina ih ima dvije snižene stope u rasponu od 18 posto u Mađarskoj do 2,1 posto u Francuskoj.

Snižene stope PDV-a od 5 i 13 posto Hrvatska ima na 20 skupina proizvoda i usluga, koje po visini bitno ne odstupaju od stopa primjenjivih u drugim članicama.

Hrvatska primjenjuje jednu od najviših standardnih stopa PDV-a te je primjerice 2014. od tog poreza ubrala iznos od čak 12,5 posto BDP-a. To je znatno više od prosjeka EU-a, koji je za 2015. iznosio 7,8 posto BDP-a, te najviše od svih članica EU-a.

Fleksibilnost u određivanju stopa PDV-a koju predlaže Europska komisija doprinijet će tome da se PDV u Hrvatskoj što bolje prilagodi domaćim ekonomskim prioritetima, zaključuje se u članku.


Komentari članka

Vezani članci

Amazon i Netflix u SAD-u neće platiti ni dolara poreza na dobit

18.02.2019.

Zahvaljujući povoljnim zakonima, poreznim olakšicama i rupama u propisima, velike kompanije koje mnogo zarađuju u SAD-u ne moraju platiti porez na dobit

Spusti li se PDV u turizmu na 10 %, plaće ćemo povećati za 20%

14.02.2019.

Nedostatak radne snage u turizmu na prvom mjestu treba riješiti maksimalnim angažmanom domaće radne snage, uzimajući uvoz radnika kao rezervno rješenje za gašenje požara.

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

12.02.2019.

Milan Deskar-Škrbić je u prvom tekstu o ocjenama učinaka pridruživanja pronašao značajno pozitivne (kratkoročne) trgovačke učinke kao i značajno pozitivne učinke na investicije, ali nije pronašao pozitivne dugoročne učinke na strana ulaganja i produktivno

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (I dio)

12.02.2019.

Pet i pol godina nakon ulaska u EU skupilo se dovoljno iskustva za ocjenu učinaka članstva. Milan Deskar-Škrbić u dva nastavka sumira dobre i loše stvari, i podvlači crtu koja ističe dobru stranu salda nakon ulaska u EU

OGORČENI: Prka Đurašić – Poduzetnike se muze kroz poreze i kažnjava jer pune državnu blagajnu

05.02.2019.

Slijedom tekstova i reakcija koji je pokrenuo intervju Kristine Ercegović, vlasnice Business caféa, javilo nam se još mnoštvo nezadovoljnih poduzetnica i poduzetnika koji imaju osjećaj da se bore s vjetrenjačama.

Tag cloud

  1. 1854 članka imaju tag hrvatska
  2. 1878 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1194 članka imaju tag izvoz
  5. 806 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 669 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 942 članka imaju tag EU
  11. 887 članka imaju tag svijet
  12. 855 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 476 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 531 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 324 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 323 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi