Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Velj 2020

Prosječna plaća u posljednje četiri godine porasla 16,1%

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Jutarnji list  

Prosječna plaća u posljednje četiri godine porasla 16,1%

No, treba napomenuti kako zbog pravila DZS-a da ne objavljuje najveću plaću, jer je to “individualni podatak”, ne postoje podaci o rasponu najvećih deset posto plaća, pa je onda nemoguće pratiti povećanje tog razreda plaća. Sukladno usporedivim podacima DZS-a, prosječna mjesečna plaća je u periodu od siječnja 2016. do prosinca 2019. narasla s 5646 kuna na 6559 kuna, odnosno za 913 kuna ili 16,1 posto (bez uračunate inflacije). U tom periodu je median plaća narasla s 4945 kuna na 5664 kune, odnosno za 719 kuna ili za 14,5 posto. Median plaća znači da 50 posto zaposlenih prima taj ili manji iznos, a 50 posto prima taj ili veći iznos kao mjesečnu plaću.

Nadalje, podaci DZS-a pokazuju kako je u prošloj godini zabilježeno blago usporavanje rasta plaća u odnosu na rast ostvaren u 2018., za oko jedan postotni bod kod nominalne neto i bruto plaće.

Iva Tomić, znanstvena suradnica Ekonomskog instituta u Zagrebu, tim povodom za Jutarnji list napominje kako je “zanimljivo da ekonomska teorija uz nedostatak radne snage na tržištu rada - o kojem se u kontekstu hrvatskog tržišta rada naveliko diskutira već jedno dulje vrijeme - vezuje znatno izraženiji rast plaća od onoga kojem svjedočimo”.

“Ipak, ovo usporavanje rasta plaća u 2019. je u skladu s općom dinamikom kretanja na tržištu rada, odnosno usporavanjem potražnje za radom i općenito stanjem ekonomskog ciklusa. Naime, bruto plaće su u nominalnom iznosu u 2019. rasle po prosječnoj međugodišnjoj stopi od 3,8 posto. Uz prosječnu stopu inflacije od 0,8 posto u istom razdoblju, proizlazi da je rast plaća u realnim iznosima bio usklađen s rastom ukupne gospodarske aktivnosti”, govori Tomić.

Prema njenim riječima, u 2020. se očekuje nastavak rasta plaća, vjerojatno izraženiji nego u 2019., i to najvećim dijelom zbog povećanja plaća u javnom sektoru. Ali, i privatni sektor će morati dodatno povećati plaće ako misli zadržati postojeće radnike ili zaposliti nove. Posljednje porezne izmjene će također utjecati na rast neto plaća, međutim, ne očekuje se njihov značajniji učinak na povećanje zaposlenosti”, smatra Tomić.

Kada je rast zaposlenosti u pitanju, prema podacima DZS-a, koji nisu konačni, u 2019. u odnosu na 2018. prosječan godišnji broj zaposlenih porastao je za 14.989 osoba (u 2018. u odnosu na 2017. za 40.748) ili za znatno nižih jedan posto u odnosu na 2,8 posto rasta u 2018. Prema podacima HZMO-a, međutim, prosječni broj osiguranika se povećao u 2019. za 36.785 ili za 2,4 posto u odnosu na godinu prije, što je brže od godišnje dinamike iz 2018.

Analitičari HGK pritom tvrde kako se može očekivati da će i nakon korekcije broja zaposlenih, prema DZS-u broj zaposlenih rasti manjom stopom nego 2018. U DZS-u su nam kazali kako nisu oni odgovorni za to što novi podaci o broju zaposlenih temeljenim na podacima Porezne uprave nisu konačni, ali nije odgovorna ni Porezna uprava. Naime, ističu, pravila dozvoljavaju poslodavcima da naknadno mijenjaju te podatke i stoga se sukladno tim naknadnim izmjenama mijenjaju i konačni podaci.

Iva Tomić pritom podsjeća kako DZS svake godine u ožujku revidira podatke o broju zaposlenih za prethodnu godinu, te da se ta razlika zna penjati i do 20.000 ljudi na mjesečnoj razini.

“U rujnu prošle godine DZS je u potpunosti revidirao podatke o broju zaposlenih, što je povećalo ukupnu brojku zaposlenih za preko 100.000 osoba tako da je sad gotovo nemoguće predvidjeti za koliko će se ta brojka promijeniti nakon revizije”, ističe Tomić, dodajući kako se radi o velikom problemu službene statistike.

“Stoga nije ni čudo da se razni analitičari, mediji, ali i druga zainteresirana javnost često oslanjaju na druge izvore podataka, kao što su oni HZMO-a, o broju osiguranika. Ipak, ono što je vidljivo i iz nekih drugih pokazatelja upućuje na usporavanje dinamike na tržištu rada u Hrvatskoj tijekom 2019.”, tvrdi znanstvena suradnica EIZ-a.

Primjerice, navodi, prema podacima Ankete o radnoj snazi u prva tri tromjesečja 2019., broj zaposlenih je porastao tek za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2018., dok je dinamika kretanja broja zaposlenih u istom razdoblju 2018. (u odnosu na 2017.) bila na razini 2,3 posto.

“Nadalje, potražnja za radom je tijekom 2019., i prema indeksu online oglasa slobodnih radnih mjesta (OVI indeksu EIZ-a) i prema podacima HZZ-a, osjetno pala u odnosu na 2018. Ovakva vidljiva dinamika usporavanja je potencijalno signal da je nakon izlaska iz recesije tržište rada na određeni način dosegnulo svoj vrhunac. U 2020. se očekuje nastavak trendova započetih tijekom 2019., odnosno usporeni rast novog zapošljavanja. Pitanje je samo koliko je u takvoj situaciji realno očekivati značajniji rast gospodarstva”, naglašava Iva Tomić.


Komentari članka

Vezani članci

Provjerili smo kako će ministar Marić zakrpati proračunsku rupu od 45 milijardi kuna: Tri mjeseca bez većih potresa, a onda...

09.04.2020.

Troškovi Vladinih opsežnih mjera pomoći gospodarstvu i građanima u cilju borbe protiv negativnih posljedica epidemije koronavirusa neminovno će staviti državne financije na veliku kušnju. Provjerili smo koliko će koštati Vladine mjere pomoći i kako će drž

Šef Pevexa smanjio si plaću na 4000 kuna

07.04.2020.

"Jasno je da navedeno smanjenje neće imati značajne financijske učinke za tvrtku, nego je, prije svega, simbolična poruka kako su interesi tvrtke ispred vlastitih interesa. Ovim potezom solidarnosti želim pokazati kako tvrtka PEVEX, pogotovo u ovim krizni

Ekonomisti: Oprostom poreza i doprinosa država mora osigurati da kompanije prežive

01.04.2020.

Ako lockdown u Hrvatskoj potraje ‘samo’ do početka lipnja, kako se sada najavljuje iz Vladinih krugova, Hrvatska u ovoj godini može očekivati pad gospodarske aktivnosti između pet i 10 posto, procjene su dijela ekonomskih stručnjaka.

Plenković najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu za idući tjedan

27.03.2020.

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu koje bi po njegovim riječima trebale biti predstavljene idući tjedan.

Porezni stručnjak o mjerama: Zašto konobar vrijedi manje od državnog službenika?

26.03.2020.

Zašto u ovoj krizi nema otpuštanja u državnoj upravi i u nekim drugim dijelovima javnog sektora? Zašto je jedan konobar, jedan zubar ili jedan cvjećar iz privatnog sektora manje vrijedan od bilo kojeg službenika iz državne uprave? Na žalost, zbog izuzetno

Tag cloud

  1. 1984 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1564 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1043 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1031 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 685 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 561 članka imaju tag marketing
  19. 390 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 276 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija