Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Svi 2009

Proizvodnja puževa raste puževim korakom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

Proizvodnja puževa raste puževim korakom

U svijetu, pogotovo u Europi, zadnjih je desetak godina porastao interes za konzumacijom puževa koji su napokon prepoznati kao zdrava hrana. Trenutačno potražnja za tom delicijom, koja se u Dalmaciji sve dosad smatrala hranom za siromašne, znatno je veća od ponude.

Iako Hrvatska ima goleme neiskorištene parcele pogodne za uzgoj puževa, može se reći da uzgoj puževa ide puževim korakom. Više je uzgajivača već na samom početku naišlo ne prepreke koje nisu znali preskočiti, a bilo je tu, kazuju nam, i prijevara, obmana, pa je najlakše bilo odustati.

Jedan od onih koji je prije tri godine debelo zagrizao u uzgoj puževa bio je Slovak sa šibenskom adresom Ernest Kuna. U polju Danilo Birnj kod Šibenika je na 2500 četvornih metara napravio farmu i nabavio sjeme puževa brdara (helix pomatia). U farmu je uložio 15.000 eura, ali prvu berbu nije dočekao. Od posla je odustao, a razlog nam nije htio otkriti. Drugi zainteresirani za uzgoj puževa sa šibenskog područja odustali su u ranijim fazama pa trenutačno na području te županije nema farme puževa.

U Hrvatskoj je danas jako malo takvih farmi. Puno je više onih poduzetnika koji su propali, posebice na području Istre, Slavonije te Dalmacije. Iako se čini da je uzgoj puževa jednostavan posao, očito postoje problemi koji su mnoge natjerali na odustajanje i okretanje sigurnijim granama kao što su to vinogradarstvo i maslinarstvo. Davorin Pamić iz Poljoprivredno-savjetodavne službe u Šibeniku kaže da Dalmacija nije pogodna za uzgoj puževa.

»Našu klimu karakteriziraju duga sušna ljeta i zato sam veliki skeptik kada je u pitanju uzgoj puževa. Da je ovo podneblje pogodno za takav, uzgoj naši bi se stari sigurno time bavili«, kaže Pamić. U Istri je situacija drukčija, jer je tamo više kišnih dana. Dok u Dalmaciji godišnje padne 780 litara kiše po četvornome metru, u Istri je ta količina veća za 200 litara. Uz to, padaline su u Dalmaciji neravnomjerno raspoređene, pa se zna dogoditi da kiša ne padne i osam mjeseci.

»Uzgoj puževa zahtijeva kišnicu, a ne vodu iz cjevovoda koja ih može ubiti. Zato Dalmatincima preporučujem uzgoj maslina, smokava, loze i lavande, tradicionalnih kultura«, zaključuje Pamić.

Ni lako ni jednostavno
Uzgoj puževa očito nije ni lagan ni jednostavan posao. Uzgojni ciklus traje oko dvije godine, kada se bere prvi urod. Stručnjaci kažu da prva berba u pravilu vrati 30-50 posto uloženog novca. Da bi se uopće krenulo u taj posao, treba napraviti analizu tla, izraditi elaborat, dobiti brojne suglasnosti, nabaviti mreže za uzgoj, sjeme i matično leglo. Farme moraju biti u blizini izvora vode.

Specijaliteti od puževa, maslina i paškog sira
Na području Zadarske županije, točnije u Briševu, na 10.000 kvadrata uzgajivačica Hana Medin ima veliku farmu puževa, a u Murvici na 4000 metara četvornih i farmu glista. »Prvu berbu očekujem dogodine, a uskoro farmu širim na 15.000 kvadrata, tako da očekujem berbu 'tešku' 15 tona primorskih puževa i oko 500 tona humusa. Sve količine puževa i humusa namjeravamo plasirati na strano tržište«, kazuje nam Hana Medin, inače bivša novinarka. Ugovore za otkup puževa potpisala je s talijanskim institutom za helicikulturu te s uvoznicima iz Rusije, a pregovara i s kupcima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U dosadašnje poslove investirala je više od 400.000 eura, a na dvjema farmama trenutačno je zaposleno desetak radnika. Najavljuje i nove poslove - na tržište planira izaći s autohtonim proizvodima mediteranskog 'štiha'.

»Meso puževa ćemo spojiti s paškim sirom, a masline ćemo puniti puževim mesom«, ističe Hana Medin, koja se odlučila za uzgoj primorskih puževa, jer su kvalitetniji i na tržištu postižu znatno višu cijenu od »brdara«. Za kilogram brdara može se dobiti najviše euro, a za primorske puževe oko pet eura, s tim da su Rusi spremni platiti i više jer cijene čistu ekološku proizvodnju.


Komentari članka

Vezani članci

Škojo otvorio najveći Mlinar Caffe na pet etaža u Pakistanu

12.06.2018.

Tvrtka Mlinar je krajem prošlog tjedna u pakistanskom gradu Lahoreu otvorila dosad najveći Mlinar Caffe, na prostoru većem od 300 četvornih metara na pet etaža

Dijelovi za nuklearke sa zagrebačkog Jankomira odlaze u Ameriku

11.06.2018.

Dijelovi iz Jedinstva, proizvedeni na zagrebačkom Jankomiru, ugrađuju se u nuklearne elektrane u Sjedinjenim Državama, Švedskoj i Francuskoj.

Đuro Đaković Specijalna vozila - dva ugovora vrijedna 87 milijuna kuna

08.06.2018.

Đuro Đaković Specijalna vozila će tijekom 2018. godine projektirati oba modela vagona, potom izraditi prototipove te provesti TSI ispitivanje i certifikaciju vagona

TAKRAD: Hrvatski radiouređaj koji čuva vojnike nova je izvozna nada

07.06.2018.

TAKRAD je napredni taktički radio iza kojeg u potpunosti stoji hrvatska pamet i proizvodnja, a rezultat je rada dviju domaćih tvrtki, RIZ Profesionalna Elektronika i Impel Group

Rade odličan i za zajednicu koristan posao, ali nitko ih ne želi za susjede

07.06.2018.

Kemis-Termoclean jedna je od vodećih tvrtki za sanaciju opasnog otpada, zaštitu okoliša i industrijsko čišćenje. Obavio je neke od ‘najopakijih’ poslova kod nas, posjeduje najveće kapacitete za skladištenje otpada u Hrvatskoj i najveći je izvoznik opasnog

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 941 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 802 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 384 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 390 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 281 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija