Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Svi 2009

Proizvodnja puževa raste puževim korakom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

Proizvodnja puževa raste puževim korakom

U svijetu, pogotovo u Europi, zadnjih je desetak godina porastao interes za konzumacijom puževa koji su napokon prepoznati kao zdrava hrana. Trenutačno potražnja za tom delicijom, koja se u Dalmaciji sve dosad smatrala hranom za siromašne, znatno je veća od ponude.

Iako Hrvatska ima goleme neiskorištene parcele pogodne za uzgoj puževa, može se reći da uzgoj puževa ide puževim korakom. Više je uzgajivača već na samom početku naišlo ne prepreke koje nisu znali preskočiti, a bilo je tu, kazuju nam, i prijevara, obmana, pa je najlakše bilo odustati.

Jedan od onih koji je prije tri godine debelo zagrizao u uzgoj puževa bio je Slovak sa šibenskom adresom Ernest Kuna. U polju Danilo Birnj kod Šibenika je na 2500 četvornih metara napravio farmu i nabavio sjeme puževa brdara (helix pomatia). U farmu je uložio 15.000 eura, ali prvu berbu nije dočekao. Od posla je odustao, a razlog nam nije htio otkriti. Drugi zainteresirani za uzgoj puževa sa šibenskog područja odustali su u ranijim fazama pa trenutačno na području te županije nema farme puževa.

U Hrvatskoj je danas jako malo takvih farmi. Puno je više onih poduzetnika koji su propali, posebice na području Istre, Slavonije te Dalmacije. Iako se čini da je uzgoj puževa jednostavan posao, očito postoje problemi koji su mnoge natjerali na odustajanje i okretanje sigurnijim granama kao što su to vinogradarstvo i maslinarstvo. Davorin Pamić iz Poljoprivredno-savjetodavne službe u Šibeniku kaže da Dalmacija nije pogodna za uzgoj puževa.

»Našu klimu karakteriziraju duga sušna ljeta i zato sam veliki skeptik kada je u pitanju uzgoj puževa. Da je ovo podneblje pogodno za takav, uzgoj naši bi se stari sigurno time bavili«, kaže Pamić. U Istri je situacija drukčija, jer je tamo više kišnih dana. Dok u Dalmaciji godišnje padne 780 litara kiše po četvornome metru, u Istri je ta količina veća za 200 litara. Uz to, padaline su u Dalmaciji neravnomjerno raspoređene, pa se zna dogoditi da kiša ne padne i osam mjeseci.

»Uzgoj puževa zahtijeva kišnicu, a ne vodu iz cjevovoda koja ih može ubiti. Zato Dalmatincima preporučujem uzgoj maslina, smokava, loze i lavande, tradicionalnih kultura«, zaključuje Pamić.

Ni lako ni jednostavno
Uzgoj puževa očito nije ni lagan ni jednostavan posao. Uzgojni ciklus traje oko dvije godine, kada se bere prvi urod. Stručnjaci kažu da prva berba u pravilu vrati 30-50 posto uloženog novca. Da bi se uopće krenulo u taj posao, treba napraviti analizu tla, izraditi elaborat, dobiti brojne suglasnosti, nabaviti mreže za uzgoj, sjeme i matično leglo. Farme moraju biti u blizini izvora vode.

Specijaliteti od puževa, maslina i paškog sira
Na području Zadarske županije, točnije u Briševu, na 10.000 kvadrata uzgajivačica Hana Medin ima veliku farmu puževa, a u Murvici na 4000 metara četvornih i farmu glista. »Prvu berbu očekujem dogodine, a uskoro farmu širim na 15.000 kvadrata, tako da očekujem berbu 'tešku' 15 tona primorskih puževa i oko 500 tona humusa. Sve količine puževa i humusa namjeravamo plasirati na strano tržište«, kazuje nam Hana Medin, inače bivša novinarka. Ugovore za otkup puževa potpisala je s talijanskim institutom za helicikulturu te s uvoznicima iz Rusije, a pregovara i s kupcima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U dosadašnje poslove investirala je više od 400.000 eura, a na dvjema farmama trenutačno je zaposleno desetak radnika. Najavljuje i nove poslove - na tržište planira izaći s autohtonim proizvodima mediteranskog 'štiha'.

»Meso puževa ćemo spojiti s paškim sirom, a masline ćemo puniti puževim mesom«, ističe Hana Medin, koja se odlučila za uzgoj primorskih puževa, jer su kvalitetniji i na tržištu postižu znatno višu cijenu od »brdara«. Za kilogram brdara može se dobiti najviše euro, a za primorske puževe oko pet eura, s tim da su Rusi spremni platiti i više jer cijene čistu ekološku proizvodnju.


Komentari članka

Vezani članci

AD Plastik - Novi poslovi u Rusiji vrijedni 40 milijuna eura

21.10.2019.

AD Plastik grupa, kojoj je na čelu Marinko Došen, ugovorila je 40 milijuna eura vrijedne nove poslove na ruskom tržištu, i to za proizvodnju vanjskih strugača stakla i statičkih brtvi za različite modele vozila alijanse Renault – Nissan – AvtoVAZ

Otvara butik u centru Züricha, širi se na SAD, Rusiju i Australiju

18.10.2019.

Ovo je četvrta trgovina, nakon Zagreba, Splita i Stuttgarta, a ima i web shop iz kojeg se kupljeno šalje u sve zemlje Europe i Ameriku.

AD Plastik: U tri mjeseca gotovo 158 milijuna eura novih poslova u Rusiji

11.10.2019.

Komplet statičkih brtvi za novi model vozila Lada Granta te vanjski strugači stakla za Renault Logan i Sandero proizvodit će se u ruskoj tvornici AD Plastik Togliatti

U Samoboru rade ponajbolje svjetske radare u hidrologiji, u Kini već drže 30 posto tržišta

10.10.2019.

Samoborska tvrtka Geolux odlučila je nakon nedavnih uspjeha na međunarodnim izložbama i prezentacijama pokušati daljnji prodor svojim radarima za mjerenje u hidrologiji na tržišta EU, SAD-a i Azije.

Izvoz u prvih osam mjeseci porastao 5,8 posto, uvoz 5,9 posto

09.10.2019.

Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prvih osam mjeseci ove godine iznosila je 74,1 milijardu kuna, što je 5,8 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz dosegnuo 123,5 milijardi kuna ili 5,9 posto više

Tag cloud

  1. 1945 članka imaju tag hrvatska
  2. 1972 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 571 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija