Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Ou 2009

Proizvodnja jaja: pobuna u kokošinjcu

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Krešimir Sočković  

Proizvodnja jaja: pobuna u kokošinjcu

Proizvodnja jaja u Hrvatskoj zadnjih godina varira - u 2002. proizvedeno je 762 milijuna komada, godinu kasnije 873 milijuna komada, pa je slijedio pad na 801 milijun u 2004. godini. U 2006. je proizvedeno 846 milijuna jaja, a godinu kasnije 804 milijuna. Lani je u Hrvatsku uvezeno 17,6 milijuna jaja, a izvezeno je samo 467.000 komada.

Tako niske izvozne razine svakako trebaju zabrinjavati. Hrvatska jaja nikako da nađu put prema tanjurima građana zemalja Europske unije iako za to ne postoje nikakva ograničenja. Hrvatski proizvođači jaja nemaju dovoljne količine ni za domaće tržište, tako da trgovci moraju tražiti jaja, posebice oko Uskrsa, i u susjednim zemljama, ponajprije u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Udruge proizvođača konzumnih jaja, 126 hrvatskih proizvođača u kavezima drže između 1,5 i 1,6 milijuna nesilica, a kapaciteti za uzgoj u kavezima iznose oko dva milijuna komada. Ako analiziramo raspon kapaciteta po proizvođačima, i on veoma varira - iznosi od 320 nesilica do čak 220.000 nesilica. Prema statistikama s početka 2008. godine najveći broj proizvođača, njih 69, ima manje od 5000 nesilica, a samo osam proizvođača na svojim farmama ima više od 100.000 nesilica. Tih osam velikih proizvođača proizvodi više od polovine konzumnih jaja na tržištu, odnosno 59 posto. Većina farmi i opreme na njima - više od 70 posto - staro je gotovo četrdeset godina. Ujedno samo 11 posto kapaciteta po površinskim gabaritima i tehničkim performansama zadovoljava uvjete propisane europskim standardima.

Poslovanje na rubu
Kako kažu proizvođači, u objekte se nije investiralo ponajprije zato što je proizvodnja mahom bila rascjepkana; većina proizvođača imala je i ima relativno male kapacitete pa se ulaganje po jedinici ne isplati. I troškovi proizvodnje nisu išli na ruku proizvođačima jer je tijekom 2007. značajno porasla cijena hrane. Veliki broj proizvođača stoga je poslovao na samom rubu isplativosti ili čak s gubitkom. Nakon porasta cijena jaja nije se ostvarila značajna dobit koja bi omogućila daljnje ulaganje u prilagodbu. Ni poslovne banke, kao niti činjenica da za tu proizvodnju ne postoje poticaji, nisu omogućili poboljšanje situacije proizvođačima. Te činjenice onemogućile su i sudjelovanje proizvođača jaja u korištenju pretpristupnih fondova EU-a (SAPARD) zbog visine raspoloživih investicijskih sredstava, ali i neispunjavanja jednog od glavnih kriterija za dobivanje europskih potpora - efikasnosti proizvodnje. Hrvatski proizvođači jaja još su uvijek znatno ispod standarda proizvodnje u EU-u.

Uz spomenute brojke na stelji se uzgaja nešto manje od 700.000 nesilica koje godišnje proizvedu oko 130 milijuna jaja, dok je u uzgoju na otvorenom u seoskim domaćinstvima oko 1,4 milijuna nesilica koje godišnje proizvedu približno 200 milijuna jaja. U toj proizvodnji izravno je zaposleno oko 1000 radnika, a indirektno i značajan broj onih koji rade u proizvodnji stočne hrane, opreme i drugih potreba u proizvodnji konzumnih jaja. Među proizvođačima je i značajan broj obiteljskih gospodarstava u kojima ta proizvodnja ostvaruje značajan dio prihoda - odnosno osigurava egzistenciju i posao cijeloj obitelji.

Nužna pomoć u kapitalnim ulaganjima
Peradari su u proteklom razdoblju pokrenuli inicijativu kojom bi se usvojio i počeo primjenjivati operativni program održivosti i razvoja ukupne peradarske proizvodnje, a koji bi, slično onima za proizvodnju mlijeka, mesa i drugih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda, osigurao budućnost uzgajivačima peradi.

Prema procjenama Udruženja peradara, nužno je osigurati pomoć u kapitalnim ulaganjima kojim bi se ojačala inicijalna sredstva samih proizvođača kako bi se ugradila oprema prema EU standardima i postigao ukupni proizvodni kapacitet od oko 2,5 milijuna nesilica.

No, postoji opasnost da do toga neće doći. Prema pristupnim obvezama, odnosno Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja, hrvatske kokice trebale bi živjeti u većim kavezima već do kraja 2011. godine, a bez 20 eura ulaganja po nesilici - ili ukupno oko 50 milijuna eura - to neće biti moguće. To bi ujedno moglo značiti i da će većina sadašnjih proizvođača, unatoč izvoznom potencijalu i otvorenim vratima Europske unije, morati zatvoriti svoje farme.


Komentari članka

Vezani članci

Brexit bez dogovora stajat će Veliku Britaniju 60 milijardi funti

19.07.2019.

Čelna osoba britanske državne riznice Philip Hammond ustvrdio je, pak, "da bi i najblaži oblik izlaska bez dogovora bio veliki udarac za britansko gospodarstvo", kritizirajući pritom vodeće ljude Brexita koji ga "žele učiniti još težim".

SAD predložio proširivanje carina na još proizvoda iz Europske unije

03.07.2019.

Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) danas je radi javnih konzultacija predložio dopunsku listu proizvoda koji bi mogli podlijegati dodatnim carinama

Svi koji rade s državom morat će od 1. srpnja imati eRačun

02.07.2019.

Po sadržaju eRačun je istovjetan papirnatom računu i sadrži sve obvezne stavke propisane važećim zakonskim propisima

Hrvati više ne peku kruh i peciva

27.06.2019.

Hrvatska je i dalje veliki uvoznik mlinarsko-pekarskih proizvoda. Samo lani vrijednost uvezenog kruha i sličnih proizvoda bila je 87 milijuna eura, što je dvostruko više u odnosu na 2013. kada smo ušli u Europsku uniju. Iako nam je u tom razdoblju, vidimo

"Zagorski mlinci" zaštićeni na razini EU-a

26.06.2019.

"Zagorski mlinci" novi su, 23. po redu, hrvatski proizvod upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla

Tag cloud

  1. 1921 članka imaju tag hrvatska
  2. 1945 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija