Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Kol 2009

Prodaja HEP-a srušit će standard građana

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: VEDRAN MARJANOVIĆ, NENAD MEDELIĆ  

Prodaja HEP-a srušit će standard građana

Na pisanje londonskog Independenta i tršćanskog Il Piccola da će Hrvatska spas od sloma državnih financija potražiti u prodaji otočja Brijuni i još neke imovine, u Vladi jučer nisu imali potrebu reagirati. Glasnogovornik potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, dežurnog operativca Banskih dvora u ovim danima dok se premijerka Jadranka Kosor i drugi ministri odmaraju, poručio nam je kako će se Vlada o tim napisima u svjetskom tisku možda očitovati tijekom ovoga tjedna.

Nije tajna da se hrvatski proračun nalazi u velikim problemima, stoga teza u Il Piccolu i Independentu da će Vlada Jadranke Kosor ići na prodaju državne imovine ne dolazi, najblaže rečeno, kao grom iz vedra neba.

Samo nagađanja
Međutim, bez osnove su, prema svemu sudeći, nagađanja kako će Vlada najveći prihod od prodaje imovine namaknuti prodajom otočja Brijuni za 1,2 milijarde eura (Il Piccolo), odnosno za 2,5 milijardi eura kako spekulira Independent. Takvu ideju, primjerice, istarski župan Ivan Jakovčić naziva potpunom glupošću, dok iz Ureda predsjednika države Stjepana Mesića podsjećaju da su Brijuni nacionalni park i stoga ne mogu biti predmet privatizacije.

S druge strane, navode Independenta da će se željeni prihod od prodaje državne imovine pokušati postići prodajom Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih željeznica i Croatije osiguranja, valja shvatiti puno ozbiljnije, jer se proračun svih ovih godina krpao i prodajom državne imovine, za što kao primjer može poslužiti prodaja Ine mađarskom MOL-u prije šest godina.

- Priželjkujem daljnju fiskalnu konsolidaciju i odgovornu politiku Vlade, a ne prodaju državnih poduzeća - komentira za Slobodnu Dalmaciju Branko Grčić, saborski zastupnik SDP-a i profesor na splitskom Ekonomskom fakultetu, koji posebno problematičnim ocjenjuje možebitnu prodaju HEP-a. Prodajom strateški važnih tvrtki poput HEP-a, kazao nam je Grčić, moglo bi doći do bitne korekcije cijena što bi utjecalo na standard građana pa bi takvo nešto, zaključuje, bilo pametno izbjeći što je moguće duže.

Pričekati dok kriza prođe
Od javnih poduzeća koje spominje Independent najdalje su u pripremama za privatizaciju otišle Hrvatske željeznice, čiji su pojedini, manji dijelovi već bili ponuđeni za prodaju, ali je zabilježen vrlo slab interes. Uz to, značajnija privatizacija HŽ-a teško da bi zadovoljila apetite države u situaciji kad je proračunski deficit preko deset milijardi kuna. Croatia osiguranje i HEP prema jednodušnoj procjeni stručne javnosti do kraja ove i tijekom iduće godine ne bi bilo pametno prodavati i zbog činjenice da bi se zbog financijske krize u svijetu postigla cijena zasigurno niža od one koja se može postići kad kriza prođe.


Komentari članka

Vezani članci

Naspavani radnik je najbolji radnik: Uvode sobe za spavanje na radnom mjestu

11.01.2019.

Sobe su opremljene uređajima za blokiranje buke, krevetima i sofama.

Kako osigurati vjernost menadžera: Otpremnina kao instrument sigurnosti za tvrtku

19.12.2018.

Postoje razlike u menadžerskim ugovorima između privatnih i državnih/lokalnih tvrtki jer ‘državne tvrtke nude veću sigurnost uz manju plaću i posebice dodatne bonuse

Neprijatelji profitabilnosti: Kako ih pobijediti i od jedne kune stvoriti dvije?

13.12.2018.

Istina je i da direktori vrlo dobro znaju što im na kraju godine ostane, kada se sve zbroji i oduzme. No čak i najboljima se događa da previde neku od komponenti koje im mogu pomoći

U blokadi su 269.582 Hrvata

12.12.2018.

Po podacima Fine, u blokadi su krajem studenoga bile 7463 pravne osobe s ukupnim dugom od 7,5 milijarda kuna, od čega se na glavnicu odnosi 5,7 milijardi, a na kamatu 1,8 milijardi kuna

Totalni fijasko liberalizacije tržišta električnom energijom

05.12.2018.

Povuklo se već sedam opskrbljivača: evo što je u pozadini i kako će se to odraziti na potrošače

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 804 članka imaju tag investicije
  9. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 881 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast