Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Tra 2018

Prodaja automobila raste, a Hrvati sve manje kupuju

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Dražen Gudić  

Prodaja automobila raste, a Hrvati sve manje kupuju

Lijepo zvuči podatak da je prošle godine prodano 50.769 novih osobnih vozila, što je 15,1 posto više nego godinu prije. Rekordan je to rezultat u postkriznom vremenu. U prva tri mjeseca ove godine trend je nastavljen. Prodano je 13.893 novih putničkih vozila, što je 27 posto, ili 2963 vozila više nego u istom razdoblju 2017. godine.

No, kad se zagrebe ispod površine i golih brojki, pokazuje se da vrijedi ona kako statistika otkriva mnogo, ali skriva najvažnije detalje. Puna istina je, naime, da prodaja raste, ali je privatnih kupaca sve manje, piše Slobodna Dalmacija.

Fizičke su osobe lani kupile samo 12.875 novih automobila (25,4% od ukupnog broja registracija novih vozila). Ostalo otpada na tvrtke. Navlas isto je i početkom ove godine. Disbalans u omjeru poslovnih i privatnih kupaca bilježi se od početka krize 2009., a onda i ulaska u Europsku uniju 2013., da bi se, do današnjih dana, dodatno zaoštrio.

Slaba kupovna moć

Jasno je, dugotrajna kriza negativno je utjecala na kupovnu moć naših građana. Osim toga, i trošarinski sustav koji je bio na snazi zadnjih pet godina izravno je utjecao na pogoršanje ovog omjera.

Trendu je dodatno “kumovalo” i iseljavanje radno sposobnog stanovništva, s jedne, te liberalizacija unosa rabljenih vozila nakon ulaska u EU, s druge strane. Zadnje tri godine oporavak ukupnog tržišta odvija se gotovo jedino kroz prodaju vozila rent-a-car kućama i iznošenja novih vozila u druge zemlje članice EU-a.

Velike količine vozila koja rent-a-car tvrtke vraćaju isporučiteljima, nakon samo šest mjeseci korištenja, izazivaju važne posljedice – utječu na slabiju prodaju novih vozila i značajno remete bilance autokuća kroz povećanje zaliha i njihovo financiranje.

Veći dio (oko 70 posto) tih vozila u konačnici završi izvan naših granica, dok ih manji dio pronađe kupce u zemlji. Nemali dio dočeka proljeće i novo razdoblje najma i traže veliki financijski angažman autokuća ili banaka.

Od ulaska u EU česta je praksa na domaćem tržištu i reizvoz vozila, odnosno prodaja novih, na samo jedan dan registriranih automobila. To nije hrvatski izum, nego poslovni model koji je intenzivno zaživio u svim zemljama CEE-a nakon pristupanja EU-a.

Procjenjuje se da na takav način godišnje nekoliko stotina tisuća vozila “emigrira” u zemlje starog EU-a. Razlozi su vrlo jednostavni: uvoznici i distributeri su pod pritiskom sve ambicioznijih ciljeva prodaje, a na domaćim tržištima nema dovoljno potencijala.

Početkom godine Ministarstvo financija donijelo je Uredbu o promjeni oporezivanja nabave novih i rabljenih vozila, prema kojoj će se od posebnog poreza na motorna vozila (PPMV) po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzeti vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150.000 kuna, što čini 65 posto svih novih prodanih vozila.

Također je moguć odbitak 50 posto pretporeza pri kupnji novog automobila čija cijena ne prelazi 400.000 kuna. Veći naglasak je na emisiji CO2 kao kriteriju za oporezivanje.

Od promjena se očekuje niže porezno opterećenje od 350 milijuna kuna. Ministar Zdravko Marić naglašava da je set mjera usmjeren na pomlađivanje voznog parka, sigurnost prometa i zaštitu okoliša.

Anti-age tretman

– Nova rješenja su bolja od onih koja smo imali u zadnjih pet godina, ali njima se neće značajno povećati prodaja vozila privatnim kupcima, najvećim gubitnicima prethodnog trošarinskog sustava. Imamo prevelika davanja na vozila uz niski standard i sve dok je tako, neće biti značajnijeg organskog rasta tržišta ni pomlađivanja voznog parka – tvrdi Agan Begić, direktor agencije Promocija plus, koja dugo istražuje hrvatsko tržište.

Istina, sada je najbolji trenutak od 2012. za kupnju novog vozila, ali ipak je riječ o premalom zahvatu za proklamirane ciljeve, među kojima posebno strši onaj o značajnijem pomlađivanju voznog parka. Porezna rasterećenja ipak ne čine atraktivnu i motivirajuću razliku i mogla bi imati efekta samo za poslovne kupce i viši segment vozila.

S druge strane, na snagu stupa novi, stroži WLTP ciklus kojim se stavlja veći naglasak na emisiju CO2 pri određivanju cijene automobila.

Vozila najnovijih tehnologija pročišćavanja ispušnih plinova mogla bi biti kažnjena prema današnjem načinu izračuna PPMV i to bi moglo poništiti pozitivne utjecaje uvedenih poreznih mjera. Ministar Marić morat će, očito, opet reagirati novim mjerama da bi se ostvarilo željeno.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska sutra preuzima predsjedanje Vijećem Europe

17.05.2018.

Vijeće Europe koje danas broji 47 članica – sve europske zemlje osim Bjelorusije- najstarija je europska organizacija, osnovana 5. svibnja 1949. u Londonu s ciljem jačanja europskoga jedinstva te promicanja demokracij

Krajem ožujka u obrtima diljem Hrvatske radilo je preko 182.000 radnika

16.05.2018.

Broj zaposlenih u obrtu i samostalnim djelatnostima u ožujku je porastao za 2.747, ili 1,5 posto, pa je posljednjeg dana tog mjeseca u obrtu i samostalnim djelatnostima bilo ukupno 182.357 zaposlenih, pokazuju novi podaci državne statistike.

Prelazak sa kune na euro se može dogoditi u roku od pet do sedam godina

11.05.2018.

Uvođenje eura moglo bi imati malo izrazitiji učinak na građane s višom razinom dohotka, s obzirom na to da je udio dobara i usluga čije bi cijene mogle znatno porasti (primjerice ugostiteljske usluge, rekreativne i kulturne usluge) u njihovoj potrošačkoj

Najveći outlet centar u Hrvatskoj otvara se 07. lipnja, najsretnije čekaju atraktivne nagrade

10.05.2018.

Investicija u Designer Outlet Croatia zajednički je pothvat tvrtke IKEA Centres i švicarskog Mutschler Outlet Holding AG, koje već surađuju u projektu Designer Outlet Algarve u Portugalu

Pogledajte tko ima najbolje, a tko najlošije plaće u Hrvatskoj

07.05.2018.

Nakon višegodišnjeg mrtvila na tržištu rada u posljednje vrijeme svjedočimo nestašici radne snage i osjetnijem rastu plaća. Istražili smo kakva su primanja u pojedinim djelatnostima te koja su zanimanja najviše profitirala zbog sve naglašenije nestašice r

Tag cloud

  1. 1751 članka imaju tag hrvatska
  2. 1781 članka imaju tag turizam
  3. 1488 članka imaju tag financije
  4. 1153 članka imaju tag izvoz
  5. 755 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 938 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 898 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 759 članka imaju tag investicije
  10. 911 članka imaju tag EU
  11. 829 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 795 članka imaju tag svijet
  14. 743 članka imaju tag menadžment
  15. 912 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 469 članka imaju tag tehnologija
  20. 309 članka imaju tag poticaji
  21. 375 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 382 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 232 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 280 članka imaju tag osijek
  31. 304 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 293 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija