Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Sij 2009

Privatna poduzeća najteže do novca

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Branko Podgornik  

Privatna poduzeća najteže do novca

Godinama se upozoravalo da Hrvatska posuđuje previše novca i da je »dužna kao Grčka«. Ta se usporedba iz prošlih vremena ovih dana konačno obistinila jer vanjski dug Grčke iznosi gotovo 94 posto njezinog BDP-a, a prema procjeni dr. Željka Lovrinčevića, inozemni dug Hrvatske popeo se na 93 posto BDP-a.

Koncem listopada iznosio je gotovo 38 milijardi eura, ali kad se objave službeni podaci za cijelu godinu, taj će se broj možda približiti broju od 40 milijardi. U normalnim godinama, kada se gospodarstvo širilo, taj dug mogao bi se nekako otplaćivati. No, nevolja je što najveća tranša vanjskoga duga stiže na naplatu upravo ove godine, kada cijeli svijet zapljuskuje ekonomska kriza. Kola idu nizbrdo i hrvatskoj ekonomiji, koja najvećim dijelom ovisi o gospodarskim kretanjima u eurozoni. Ona u 2009. očekuje stezanje BDP-a za oko dva posto.

Prema službenim projekcijama HNB-a, Hrvatska mora 2009. vratiti gotovo 9,5 milijardi eura kredita, glavnice i kamata - dvostruko više nego prošle godine. To će biti najveća godišnja rata za otplatu kredita u hrvatskoj povijesti. Prema HNB-u, već sljedeće godine taj teret otplate trebao bi pasti na 5,5 milijardi eura, naravno, s kamatama.

Sve više blokiranih tvrtki

Samo u prvom tromjesečju ove godine Hrvatskoj na naplatu dolaze rate od 2,2 milijarde eura plus 332 milijuna eura kamata. Da bi se shvatilo o čemu se radi, dovoljno je reći da otprilike toliko novca treba za isplatu mirovina svim hrvatskim umirovljenicima tijekom prve polovice ove godine.

Država od toga mora vratiti 582 milijuna eura glavnice duga, banke 366 milijuna, a najveći teret imat će gospodarstvo, koje je i nazaduženije. Ono će u prvom tromjesečju morati vratiti gotovo milijardu eura, pri čemu kamate nisu uračunane.
Taj teret pritišće hrvatska poduzeća u trenutku dok ekonomska aktivnost naglo pada, a njome i likvidnost države te poduzeća. Novac sve slabije kola, što potvrđuje podatak da je broj blokiranih pravnih osoba za godinu dana porastao za trećinu, dok su nepodmirene obveze u trajanju do 60 dana skočile za 66 posto.

Dobro bi bilo kad bi država na vrijeme plaćala svoje obveze gospodarstvu. Ali nevolja je što se državni proračun od početka siječnja neočekivano loše puni zato što dramatično podbacuju prihodi od PDV-a, kao najizdašnijeg proračunskog prihoda. Potrošnja se očito smanjuje, što povratno utječe na dodatno padanje proizvodnje i izvoza - i tako se krug zatvara, tonjenje u krizu nastavlja, a slobodni kapital na tržištu presušuje.

Kako u takvoj situaciji doći do novca, osobito do deviza za otplatu golemoga duga? Pitanje je koje ovih dana muči sve glavne aktere u ekonomiji - privatne tvrtke, državu i banke. Država će se nekako snaći jer je i bankama prva na listi prioriteta kada treba posuditi novac. Ni bankama neće biti jako teško jer iza njih stoje njihove »majke« u inozemstvu. Nekako će se provući i poduzeća koja su dijelom u stranome vlasništvu, ali najteže će do novca doći hrvatska privatna poduzeća jer njihova leđa gotovo nitko ne štiti.

Poslodavci pritišću Vladu

Da bi vratila kredite, poduzeća su od početka godine počela masovnije kupovati eure, što je dovelo do rasta njegova tečaja i pada vrijednosti kune od četiri posto. Da bi očuvao tečaj kune, HNB je posegnuo u devizne rezerve i prošli tjedan prodao 328 milijuna eura. Banke pritišću HNB da olabavi monetarne uzde da bi mogle nastaviti normalno davati kunske kredite, koji se obračunavaju u eurima, jer im blagi pad kune smanjuje dopuštenu godišnju kreditnu kvotu. Poslodavci pak pritišću Vladu da podigne novi kredit u inozemstvu, kako bi u bankama u Hrvatskoj ostalo više novca za potrebe gospodarstva. No, novi krediti u inozemstvu za Hrvatsku su sve skuplji, kao i na domaćem tržištu.

- Ove godine bit će najvažnije da država redovito podmiruje svoje obveze prema inozemstvu i da time održi međunarodni kreditni rejting Hrvatske, nedavno je rekao guverner Željko Rohatinski misleći na vanjski dug. Ako država ne bude mogla redovito vraćati kredite, morat će zatražiti pomoć MMF-a, koji je zbog toga nedavno intervenirao u Mađarskoj, Ukrajini, Srbiji i Latviji.

Dr. Branko Grčić, gospodarski stručnjak koji je i član Vladinog Ekonomskog vijeća, kaže da će ove godine biti »najvažnije zadržati stabilnost monetarnog, odnosno bankarskog sustava te stabilnost tečaja«. Na pitanje što za njega znači stabilnost tečaja, Grčić odgovara da je to »prihvatljivi raspon volatilnosti«, odnosno kretanje tečaja kune u granicama od pet posto naviše, ili naniže. Sve ostalo, kaže, imalo bi teže posljedice za kreditima opterećene građane, poduzeća i državu. »Važno je zadržati i likvidnost u sustavu«, upozorava Grčić.

Tu će najviše posla imati Hrvatska narodna banka, ali i Vlada, koja je prošloga petka konačno najavila donošenje antirecesijskog paketa mjera za pomoć gospodarstvu. Što će biti od tih najava, valja pričekati nekoliko tjedana. Pitanje je sada kako u Hrvatskoj potaknuti aktivnost gospodarstva i očuvati tečaj kune u granicama prihvatljivosti. Jer, kako je rekao Lovrinčević, ako kuna oslabi samo pet posto, vanjski dug Hrvatske automatski će se popeti na gotovo sto posto njezina BDP-a.


Komentari članka

Vezani članci

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

Hrvatski javni dug veći je od 287 milijardi kuna

05.06.2019.

U odnosu na kraj 2018. dug opće države bio je veći za gotovo tri milijarde kuna ili jedan posto, pri čemu su navedena kretanja posljedica povećanja unutarnje komponente javnog duga, kažu analitičari Raiffeisen banke (RBA).

Je li impresivni rast BDP-a zasluga Plenkovićeve vlade? Ni blizu, evo zašto

31.05.2019.

Poslovati i investirati u Hrvatskoj i dalje je teško. Vuče nas ono malo privatnog sektora koji još uvijek uspijeva preživjeti u neprijateljskom okruženju i tako ćemo se vući do sljedeće globalne recesije, koja će nas opet utopiti u višegodišnju lokalnu re

Rast gospodarstva u prvom tromjesečju ubrzao na 3,9%

30.05.2019.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju ove godine za 3,9% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najbrži rast od kraja 2007., a ponajviše se zahvaljuje rastu investicija i osobne potrošnje.

Američki veleposlanik pohvalio Hrvatsku ali i otkrio koje stvari ne valjaju: "Pogrešno je što nemate porez na nekretnine"

28.05.2019.

Kohorst ocjenjuje da postoji dosta sličnosti između Hrvatske i SAD-a, a iako je kapitalistički sustav u SAD-u razvijeniji, Kohorst ocjenjuje da Hrvatska ide dobrim smjerom.

Tag cloud

  1. 1913 članka imaju tag hrvatska
  2. 1925 članka imaju tag turizam
  3. 1531 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 956 članka imaju tag trgovina
  8. 827 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 574 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija