Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Sij 2009

Privatna poduzeća najteže do novca

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Branko Podgornik  

Privatna poduzeća najteže do novca

Godinama se upozoravalo da Hrvatska posuđuje previše novca i da je »dužna kao Grčka«. Ta se usporedba iz prošlih vremena ovih dana konačno obistinila jer vanjski dug Grčke iznosi gotovo 94 posto njezinog BDP-a, a prema procjeni dr. Željka Lovrinčevića, inozemni dug Hrvatske popeo se na 93 posto BDP-a.

Koncem listopada iznosio je gotovo 38 milijardi eura, ali kad se objave službeni podaci za cijelu godinu, taj će se broj možda približiti broju od 40 milijardi. U normalnim godinama, kada se gospodarstvo širilo, taj dug mogao bi se nekako otplaćivati. No, nevolja je što najveća tranša vanjskoga duga stiže na naplatu upravo ove godine, kada cijeli svijet zapljuskuje ekonomska kriza. Kola idu nizbrdo i hrvatskoj ekonomiji, koja najvećim dijelom ovisi o gospodarskim kretanjima u eurozoni. Ona u 2009. očekuje stezanje BDP-a za oko dva posto.

Prema službenim projekcijama HNB-a, Hrvatska mora 2009. vratiti gotovo 9,5 milijardi eura kredita, glavnice i kamata - dvostruko više nego prošle godine. To će biti najveća godišnja rata za otplatu kredita u hrvatskoj povijesti. Prema HNB-u, već sljedeće godine taj teret otplate trebao bi pasti na 5,5 milijardi eura, naravno, s kamatama.

Sve više blokiranih tvrtki

Samo u prvom tromjesečju ove godine Hrvatskoj na naplatu dolaze rate od 2,2 milijarde eura plus 332 milijuna eura kamata. Da bi se shvatilo o čemu se radi, dovoljno je reći da otprilike toliko novca treba za isplatu mirovina svim hrvatskim umirovljenicima tijekom prve polovice ove godine.

Država od toga mora vratiti 582 milijuna eura glavnice duga, banke 366 milijuna, a najveći teret imat će gospodarstvo, koje je i nazaduženije. Ono će u prvom tromjesečju morati vratiti gotovo milijardu eura, pri čemu kamate nisu uračunane.
Taj teret pritišće hrvatska poduzeća u trenutku dok ekonomska aktivnost naglo pada, a njome i likvidnost države te poduzeća. Novac sve slabije kola, što potvrđuje podatak da je broj blokiranih pravnih osoba za godinu dana porastao za trećinu, dok su nepodmirene obveze u trajanju do 60 dana skočile za 66 posto.

Dobro bi bilo kad bi država na vrijeme plaćala svoje obveze gospodarstvu. Ali nevolja je što se državni proračun od početka siječnja neočekivano loše puni zato što dramatično podbacuju prihodi od PDV-a, kao najizdašnijeg proračunskog prihoda. Potrošnja se očito smanjuje, što povratno utječe na dodatno padanje proizvodnje i izvoza - i tako se krug zatvara, tonjenje u krizu nastavlja, a slobodni kapital na tržištu presušuje.

Kako u takvoj situaciji doći do novca, osobito do deviza za otplatu golemoga duga? Pitanje je koje ovih dana muči sve glavne aktere u ekonomiji - privatne tvrtke, državu i banke. Država će se nekako snaći jer je i bankama prva na listi prioriteta kada treba posuditi novac. Ni bankama neće biti jako teško jer iza njih stoje njihove »majke« u inozemstvu. Nekako će se provući i poduzeća koja su dijelom u stranome vlasništvu, ali najteže će do novca doći hrvatska privatna poduzeća jer njihova leđa gotovo nitko ne štiti.

Poslodavci pritišću Vladu

Da bi vratila kredite, poduzeća su od početka godine počela masovnije kupovati eure, što je dovelo do rasta njegova tečaja i pada vrijednosti kune od četiri posto. Da bi očuvao tečaj kune, HNB je posegnuo u devizne rezerve i prošli tjedan prodao 328 milijuna eura. Banke pritišću HNB da olabavi monetarne uzde da bi mogle nastaviti normalno davati kunske kredite, koji se obračunavaju u eurima, jer im blagi pad kune smanjuje dopuštenu godišnju kreditnu kvotu. Poslodavci pak pritišću Vladu da podigne novi kredit u inozemstvu, kako bi u bankama u Hrvatskoj ostalo više novca za potrebe gospodarstva. No, novi krediti u inozemstvu za Hrvatsku su sve skuplji, kao i na domaćem tržištu.

- Ove godine bit će najvažnije da država redovito podmiruje svoje obveze prema inozemstvu i da time održi međunarodni kreditni rejting Hrvatske, nedavno je rekao guverner Željko Rohatinski misleći na vanjski dug. Ako država ne bude mogla redovito vraćati kredite, morat će zatražiti pomoć MMF-a, koji je zbog toga nedavno intervenirao u Mađarskoj, Ukrajini, Srbiji i Latviji.

Dr. Branko Grčić, gospodarski stručnjak koji je i član Vladinog Ekonomskog vijeća, kaže da će ove godine biti »najvažnije zadržati stabilnost monetarnog, odnosno bankarskog sustava te stabilnost tečaja«. Na pitanje što za njega znači stabilnost tečaja, Grčić odgovara da je to »prihvatljivi raspon volatilnosti«, odnosno kretanje tečaja kune u granicama od pet posto naviše, ili naniže. Sve ostalo, kaže, imalo bi teže posljedice za kreditima opterećene građane, poduzeća i državu. »Važno je zadržati i likvidnost u sustavu«, upozorava Grčić.

Tu će najviše posla imati Hrvatska narodna banka, ali i Vlada, koja je prošloga petka konačno najavila donošenje antirecesijskog paketa mjera za pomoć gospodarstvu. Što će biti od tih najava, valja pričekati nekoliko tjedana. Pitanje je sada kako u Hrvatskoj potaknuti aktivnost gospodarstva i očuvati tečaj kune u granicama prihvatljivosti. Jer, kako je rekao Lovrinčević, ako kuna oslabi samo pet posto, vanjski dug Hrvatske automatski će se popeti na gotovo sto posto njezina BDP-a.


Komentari članka

Vezani članci

Otkriveno što je Marićevo iznenađenje. Ima veze s nagrađivanjem radnika

12.11.2018.

Vlada će od 1. prosinca povećati neoporeziva davanja koja se odnose na nagrade zaposlenicima. Tu se radi o božićnicama, uskrsnicama, regresu, 13. plaći...

Bruxelles popravio prognozu: Hrvatski BDP se 2019. konačno vraća na razinu prije krize?

09.11.2018.

Europska komisija u četvrtak je podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,8 posto, s prethodnih 2,6 posto, ocijenivši da je iznenađujuće snažan rast u drugom tromjesečju najavio solidan rast u cijeloj godini

Od Vladinih mjera profitirali samo milijunaši, kaos tek slijedi

07.11.2018.

Vladine mjere obustavile su ovrhe dulje od tri godine na računima na kojima šest mjeseci prije stupanja zakona na snagu (4. kolovoza). Među njima je i tisuću najvećih dužnika čiji je ukupan dug iznosio 15,3 milijardi kuna ili, prosječno, oko 15 milijuna k

Na što je Uljanik potrošio 855 milijuna kuna za koje je jamčila država?

25.10.2018.

Kad se sve zbroji, Ministarstvo financija do kraja 2018. očekuje minimalna plaćanja u iznosu oko 2,35 milijardi kuna, sve uvećano za kamate i naknade. Navedeni iznos će se dodatno uvećati u slučaju daljnjih otkazivanja brodova

Država prvi put skupila više poreza nego što je potrošila

24.10.2018.

DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

Tag cloud

  1. 1822 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1505 članka imaju tag financije
  4. 1185 članka imaju tag izvoz
  5. 783 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 964 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 658 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag EU
  11. 857 članka imaju tag svijet
  12. 836 članka imaju tag industrija
  13. 838 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 524 članka imaju tag marketing
  18. 479 članka imaju tag krediti
  19. 443 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 332 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 320 članka imaju tag agrokor
  30. 314 članka imaju tag eu fondovi
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 318 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP