Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Sij 2019

Priručnik za buduće obrtnike

Izvor: lider.media · Autor: Tin Bašić  

Priručnik za buduće obrtnike

Mnogima često nije jasno koje su to razlike između obrta i trgovačkog društva. Vrlo često nisu jasne ni razlike unutar ‘obrtništva’. Zato smo odlučili pokušati malo pojasniti stvari i pojmove. U suradnji sa Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK) kratko smo analizirali određene pojmove.

S obzirom na vrste obrta, oni mogu biti:

• Slobodni: obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema;

• Vezani: obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit;

• Povlašteni: obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice, koju izdaje nadležno ministarstvo, ovisno o djelatnosti.

Jednom kad registrirate obrt u obrtnom registru, tada DODATNO donosite odluku da li želite POREZ plaćati paušalno, kao obveznik poreza na dohodak ili kao obveznik poreza na dobit.

Nakon toga zakonski ste obvezni prijaviti način plaćanja poreza nadležnoj Ispostavi porezne uprave u roku od osam dana. O tome koliko su obrtnici dužni plaćati, pisali smo ranije opsežno.

Prilikom odluke o načinu obračuna obveznih poreza i doprinosa za obvezna osiguranja obrtnici se mogu opredijeliti na jedan od sljedećih načina obračuna:

Porez na dohodak
– Dohodak od samostalne djelatnosti što se utvrđuje kao razlika između primitaka i izdataka na osnovi vođenja poslovnih knjiga
– Paušalno oporezivanje obrtničke djelatnost
Porez na dobit

Navedeni pojmovi često se ‘brkaju‘ i rade se nepotrebne zavrzlame u javnosti. Do ‘zavrzlama’ dolazi najčešće jer se navedeni pojmovi ne tumače i ne objašnjavaju na pravilan način obrtnicima. Tako npr. pitanje koje djelatnosti ulaze pod koju kategoriju obrta nema smisla budući da je vrlo uski krug djelatnosti koje eventualno ne mogu biti registrirane kroz obrt (npr. sudski tumači, javni bilježnici i sl.) koji se vode u evidenciji ostalih samostalnih djelatnosti.

Djelatnosti koje mogu biti registrirane pod obrtom, slobodnim ili sporednim zanimanjem određene su Zakonom o obrtu i pripadajućim pravilnicima.

Naime, ne postoji razlika u obrtima u djelatnosti koja se registrira, već u izboru načinu oporezivanja, a taj je izbor najvećim dijelom uvijek izbor samog obrtnika.

Jedini izuzetak je kad su stvorene zakonske pretpostavke (npr. iznos primitaka veći od 3 milijuna kuna na godišnjoj razini) kada obrtnik mora biti u sustavu poreza na dobit, želio on to ili ne.


Komentari članka

Vezani članci

Želite povući novac iz EU fondova? Spremaju se velike promjene, a neke od njih neće vam se svidjeti

20.02.2019.

Europska komisija predložila je dosta radikalan zaokret u sufinanciranju projekata za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Tako će projekti u manje razvijenim regijama moći dobiti maksimalno 70 posto europskog novca, a do sada su mogli dobiti čak 85 posto

Hrvati razvijaju cyber-oružje za borbu protiv hakera. O čemu se točno radi?

18.02.2019.

Radimo cyber-oružje kojim se mogu služiti sigurnosni stručnjaci kako bi otkrili ranjivosti u aplikacijama, popravili ih i spriječili zloupotrebe. Maliciozni hakeri ne miruju, vrlo su inovativni, uporni i povezani. I oni izrađuju i koriste alate kako bi ol

U prosincu u obrtima 2.500 manje ljudi, ali ima i djelatnosti koje su povećale zaposlenost

15.02.2019.

Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u prosincu prošle godine smanjio se za više od 2.500, pokazuju novi podaci državne statistike. Prema tim podacima, u obrtu i slobodnim profesijama u prosincu je radilo ukupno 182.931 zaposlenika. Mjesec rani

Otkriva tajnu svoga uspjeha: Prije sedam godina bio je nezaposlen, a danas je vlasnik tvrtke koja zarađuje milijune

14.02.2019.

Trgovac koji zarađuje milijune dolara kroz elektronsku trgovinu opisao je glavne korake na putu do uspješnog biznisa

Traže se poduzetnici početnici

13.02.2019.

U prostoru površine 200 četvornih metara pored ureda za poduzetnike opremljena je zajednička dvorana za konferencije, sastanke, druženja, zajednička recepcija, kuhinja i sanitarni čvorovi. Primarno su svi prostori u funkciji javne poduzetničke infrastrukt

Tag cloud

  1. 1856 članka imaju tag hrvatska
  2. 1880 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1195 članka imaju tag izvoz
  5. 808 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 670 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 889 članka imaju tag svijet
  11. 942 članka imaju tag EU
  12. 858 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 477 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 532 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 325 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 324 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi