Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Svi 2020

Pripremite se za najveću promjenu na tržištu rada u posljednja dva-tri desetljeća!

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić  

Pripremite se za najveću promjenu na tržištu rada u posljednja dva-tri desetljeća!

Razlog zašto se dio radnika nikad više neće vratiti u svoje uredske prostorije nije samo manji zdravstveni rizik, kao niti promjena u mindsetu menadžera, već i – ušteda. Uredi i uredsko poslovanje nisu nimalo jeftini.

Pripremite se za najveću promjenu na tržištu rada u posljednja dva-tri desetljeća: Dio radnika nikad se više neće vratiti u urede! Sporedno je pri tome i učinkovito cjepivo i tretmani protiv korone, kao i vrijeme kad će se oni pojaviti.

Sporedna je i gospodarska kriza. I ne, neće dobiti otkaz. Kako će to izgledati prvi je u jadranskoj regiji do znanja dao slovenski energetski div, GEN-I, koji uspješno posluje i u Hrvatskoj.

Gostujući na virtualnom panelu “The new beginning” što ga je organizirala IT tvrtka Adacta, Andrej Šajn, član Uprave GEN-I-ja istaknuo je da je njegova kompanija već donijela odluku da se dio zaposlenika više nikada neće vratiti u svoje urede. I ne, ne planira ih otpustiti već im samo omogućiti da nastave raditi od doma.

Šajn je pri tome otvoreno priznao da do ove pandemije nije mislio da je rad na daljinu u tolikom opsegu uopće moguć. GEN-I zapošljava više od 500 zaposlenika. No, nije jedini. Slično je CNBC-u nedavno izjavio James Gorman, izvršni direktor Morgan Stanleyja, kompanije u kojoj je diljem svijeta zaposleno više od 60.000 ljudi.

Nove mogućnosti za sve

“Da ste mi prije tri mjeseca rekli da nam 90 posto zaposlenika može raditi izvan ureda i da to u volumenima koje mi imamo, ja bih vam rekao da je vjerojatnost da se to može izvesti skoro pa nula, ali dogodilo se”, priznaje šef Morgan Stanleyja.

U Hrvatskoj je jedna od prvih tvrtki koje su pokrenule rad od kuće zbog pandemije koronavirusa bio Infobip, koji broji više od tisuću zaposlenika. Ta kompanija i inače ima vrlo fleksibilne uvjete rada.

Međutim, namjerno neću o IT kompanijama, jer one su i prije bile svjesne mogućnosti tehnologije. Činjenica da velike energetske i financijske kompanije razmišljaju o novim mogućnostima jasno ukazuje da će pandemija izmijeniti tržište rada ne samo po pitanju ponude i potražnje već i kvalitativno.

Nedavno istraživanje portala MojPosao pokazalo je da je u Hrvatskoj 69 posto zaposlenika radilo od kuće. Njih četiri posto tako je radilo i prije, 9 posto to izrazito ne želi bez obzira na to što im se može ponuditi, a 18 posto zaposlenika radi poslove koji zahtijevaju da budu na terenu ili uredu.

Do sličnih brojki došao je i GEN-I. Član uprave te kompanije Andrej Šajn kaže da je interes za radom od doma kod njih, i nakon relaksacije mjera zbog pandemije korone, iskazalo 80 posto zaposlenika.

No, razlog zašto se dio radnika nikad više neće vratiti u urede nije ni samo manji zdravstveni rizik, kao ni promjena u mindsetu menadžera već i – uštede. Uredi i uredsko poslovanje nisu jeftini. Šajn je naveo da je GEN-I zahvaljujući radu od doma smanjio ugljični otisak svoje tvrtke za čak 70 posto. To znači da se manje energije troši u uredima, ali i mnogo se manje energije troši i na put na posao.

Manje kafića i restorana oko poslovnih prostora mora raditi, manje je otpada u poslovnim prostorima. Ne putuje se ni na sastanke već se oni obavljaju preko video-konferencijskih sustava.

Manje poslovnih prostora?

Sve ovo ne znači da GEN-I i Morgan Stanley neće i dalje imati zaposlenike u uredima. No, znači da svi zaposlenici kompanija više neće raditi u njihovim poslovnim prostorima. O tome koji će biti optimalni omjeri između broja zaposlenika u uredu i onih od doma, zasad se još ne raspravlja.

Za neke će tvrtke u Hrvatskoj to postati prilika da zadrže talente koji žele otići raditi u inozemstvo. Ako radite od kuće, iz perspektive poslodavca, svejedno je gdje je vaš dom.

No, ovakva promjena imat će i svoju drugu stranu. U Kini i u SAD-u su to djelomično već osjetile banke koje financiraju poduzetnike koji grade poslovne prostore, kao i ugostitelji i drugi pružatelji usluga na područjima gdje se nalaze veliki poslovni prostori.

Potražnja im je smanjena, a uvjeti koji se postavljaju pred njih poskupljuju im poslovanje. Iz perspektive države, ova će promjena pak biti izazovna zbog mogućnosti i efikasnosti nadzora rada od doma.

Mnogo je interesa u igri, i to prilično različitih pa i oprečnih tako da će ta jedna jednostavna odluka – dio radnika nikad se više neće vratiti u urede – na kraju će imati vrlo velike posljedice.


Komentari članka

Vezani članci

Dalmatinski poduzetnici: Čeka nas crna zima! Pojedini među nama od Velike Gospe nisu inkasirali ni 10.000 kn

24.09.2020.

Prekid redovnog poslovanja, drastično smanjenje prometa i prihoda, ali i otkazi radnicima, tek su neki u moru problema s kojima su suočeni Mario Blažević, vlasnik dvorane za vjenčanja, novootvorenog restorana i tvornice za proizvodnju kolača u Kaštelima,

Iskoristili koronakrizu i na talijansko tržište plasirali e-commerce rješenje

23.09.2020.

Kod nas je ovo rješenje novost, ali ga već koriste neke ugledne tvrtke iz modne industrije i industrije građevinskog materijala.

Radić: Veliki minus Hrvatske je potrošačka moć

22.09.2020.

Poljoprivreda je pokretač gospodarstva na svim razinama, to vidimo i u ovoj krizi. Počevši od digitalizacije, očuvanja okoliša, zdravlja, nacionalne sigurnosti, različitih inovacija i tehnologija. To je ono u kojem smjeru se sve više prepoznaje u kojem sm

Zašto se Njemačka tako brzo oporavlja?

21.09.2020.

Gospodarski pad će biti velik - to je jasno. Ali za razliku od Francuske ili Italije gdje se za 2020. očekuje recesija u dvoznamenkastim iznosima, Njemačka će vrlo vjerojatno imati pad manji od deset posto.

Novi formati selekcije - I intervjui za posao postali su hibridni

21.09.2020.

Komunikacija se ubrzala, makar tekla na više kanala, sudeći po provedbi selekcijskih postupaka. No neke tajne o kandidatima ni najbolji digitalni probir ne može dokučiti

Tag cloud

  1. 2049 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1322 članka imaju tag izvoz
  5. 1103 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 763 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1061 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 302 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 326 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici