Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Kol 2017

Prije tri godine bila je nezaposlena, a danas razvija biznis u SAD-u

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Luka Filipović  

Prije tri godine bila je nezaposlena, a danas razvija biznis u SAD-u

Gubitak posla i nemogućnost pronalaska novog natjerao je molekularnu biologinju Anitu Bušić iz Zagreba da prije tri godine okrene novu životnu stranicu. Otisnula se u riskantne poduzetničke vode s idejom stvaranja softverskog programa koji će na osnovi tjelesnog izgleda svakom čovjeku dati najbolji savjet za prehranu, tjelovježbu i opuštanje. Pokazalo se to punim pogotkom. Njezina ideja zainteresirala je ulagače, što je urodilo izradom prve verzije aplikacije BodyRecog

Prošle godine BodyRecog proglašen je jednim od 50 najinovativnijih proizvoda iz područja sportskih inovacija u svijetu te je predstavljen u Riju za vrijeme Olimpijade.

'Aplikacija je još u testnoj fazi. Koriste je neke klinike, sportski klubovi i fitnes centri te je na osnovi njihovih zapažanja želimo što bolje prilagoditi zahtjevima tržišta. Nadam se da ćemo s gotovim proizvodom izaći na jesen. Dosad je u aplikaciju uloženo oko 700.000 eura. Očekujem od investitora dodatna ulaganja od barem dva milijuna dolara kako bismo krenuli u pravu komercijalizaciju. Radi se o sustavu koji će se non-stop usavršavati i nuditi nove module', rekla je za tportal Bušić.

BodyRecog u svega 30 sekundi na osnovi digitalnog mjerenja tijela pomoću 3D skenera daje podatke poput indeksa tjelesne mase, postotka masnoće u tijelu, medicinski idealnog raspona tjelesne mase i slično. Na osnovi toga čovjek može detaljno planirati program tjelovježbe i prehrane.

Uz to, aplikacija procjenjuje rizik od srčano-žilnih oboljenja, dijabetesa, nekih oblika raka itd.

S razvojem ideje Bušić je krenula u travnju 2013., da bi početkom 2014. u Zagrebu njezina tvrtka Live Good krenula s radom.

'Bila sam frustrirana jer tri godine nisam mogla naći posao, a imam toliko znanja. Proučavala sam razne poslovne modele kako bih unovčila to znanje i shvatila sam da nove generacije najlakše uče preko mobilnih aplikacija. Iskoristila sam poticaje za samozapošljavanje, a pomogli su mi u početku novčano i prijatelji. Zatim sam dobila manje državne poticaje. Onda su došli poslovni anđeli i manji fondovi', prisjetila se svojih početaka Bušić.

Značajnu pomoć u promidžbi i vidljivosti njezine inovacije dobila je 2015. sudjelovanjem u natjecanju 'Ideje iz Europe' u organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Radi se o inicijativi Europske komisije kojom se želi globalno promovirati inovativne ideje koje dolaze sa Starog kontinenta.

Natjecanje je prilika za poduzetnike da prezentiraju poslovne ideje relevantnim predstavnicima gospodarstva, ulagača i institucija iz cijele Europe. Ove godine nacionalno natjecanje 'Ideje uz Europe' održat će se u listopadu u Zagrebu, a pobjednici će imati priliku prezentirati svoje inovacije u studenom u polufinalu u Tallinnu, odnosno u finalu u ožujku iduće godine u Den Haagu.

'Prije dvije godine našla sam se među nacionalnim pobjednicima, što mi je omogućilo da svoju poslovnu ideju predstavim na SME konferenciji, koju organizira Europska komisija jednom godišnje, u Luksemburgu. Svakom poduzetniku koji ima nešto inovativno preporučila bih da se obavezno prijavi na natjecanje', istaknula je Bušić.

Kako bi se što bolje pripremila za svijet biznisa, prisjeća se, krenula je s učenjem i pohađanjem mnogih seminara i edukacija o svim mogućim aspektima poduzetništva. Smatra da danas svatko besplatno i relativno brzo može doći do osnovnih znanja ako iskoristi sve što mu nude javne institucije.

'Na raspolaganju vam je Plavi ured, poduzetnički centar grada Zagreba, u kojem možete dobiti besplatnu stručnu pomoć u raznim segmentima poslovanja. Organiziraju brojne besplatne edukacije, među kojima je i Start-up akademija. U Tehnološkom parku Zagreb nude se jako povoljni prostori za male tehnološke tvrtke. Tako sam i ja krenula, kao početnik, i to mi je bila velika pomoć', naglasila je Bušić.

Danas ona svoju poslovnu priču razvija u SAD-u, točnije u Bostonu, koji se smatra svjetskim centrom medicinsko-tehnoloških start-upova. Američka podružnica nosi naziv BodyRecog Metrics. Još će, kaže, neko vrijeme živjeti na relaciji Boston - Zagreb, ali joj je u planu potpuno preseljenje u SAD.

'Mnogi domaći start-upovi prisiljeni su preseliti se u inozemstvo kako bi privukli ulagače. Razlog je vrlo jednostavan - naš pravni i porezni sustav im je nepoznanica, a ulagačima je najlakše ulagati ondje gdje su dobro upoznati sa sustavom. Primjerice, jedan od uvjeta, ako želite podršku američkih ulagača, to je da direktor tvrtke mora živjeti u SAD-u. To ne znači da ću ugasiti firmu u Hrvatskoj. Štoviše, razmišljam o povećanju broja ljudi. Sve što smo dosad dobili od ulagača vratili smo u Hrvatsku angažiranjem naših stručnjaka koji razvijaju rješenja za web, informatičara i drugih stručnjaka. Trenutno imamo šest djelatnika u Hrvatskoj, surađujemo s dvije tehnološke tvrtke iz Zagreba te s laboratorijima za antropometriju te biomehaniku zagrebačkog Kineziološkog fakulteta', rekla je Bušić.

Kao najveću razliku između SAD-a i Europe ističe drugačije gledanje na poslovni neuspjeh. U Europi se neuspjeh ne oprašta, a oni koji bankrotiraju, smatra ona, u većini slučajeva mogu zaboraviti na poduzetničku karijeru.

'U SAD-u se bankrot firme uzima pod normalno. Američki poduzetnici se čak hvale i ponose time. Štoviše, ulagači su spremniji uložiti u posao što ga vodi čovjek koji je bankrotirao jer smatraju da je iz toga naučio nešto. U Europi je to nezamislivo', mišljenja je Bušić.

A kad gleda na Hrvatsku iz Bostona, kaže kako vidi zemlju s mnogo prednosti, ali i nekoliko mana.

'Ako imate solidna primanja i niste rob kreditu, život u Hrvatskoj je jako lijep. Prije svega istaknula bih sigurnost. U Americi žena u većini gradova ne smije sama izaći na ulicu čim padne mrak jer je preopasno. Međutim kad govorimo o poduzetništvu, Amerika je daleko odmakla čak i od zapadne Europe. U nas se tek počinje razvijati startup kultura i tek trebamo izgraditi reputaciju startup zemlje, kakvu ima Izrael. I tu uvelike pomažu državne strategije. Samo za primjer uzet ću državne poticaje. U mnogim slučajevima poticaj koji biste trebali dobiti unutar 45 dana čekate deset mjeseci. To je enormno puno vremena u poslovnom svijetu, u kojem se samo u danu stvaraju i ruše poslovna carstva. Također, svaka promjena vlasti donosi sa sobom kašnjenje isplate poticaja jer sustav jednostavno stane. To se ne smije događati. Pravodobno dobivanje poticaja puno bi značilo poduzetnicima jer mogu realnije poslovno planirati i djelovati', zaključila je Bušić.


Komentari članka

Vezani članci

FlixBus širi poslovanje na američko tržište

13.11.2017.

Nakon što je Europa prepoznala FlixBus kao uspješan poslovni model koji zadovoljava potrebe za putovanjima suvremenog putnika kao i jednostavnost u planiranju putovanja, europski start-up planira širenje prema Silicijskog dolini

Infobip je i najveća IT i uvjerljivo najbržerastuća tvrtka u Hrvatskoj

06.11.2017.

Jedina hrvatska IT tvrtka nastala u suverenoj Hrvatskoj s više od tisuću zaposlenih. Trenutačno broje više od 1200 stručnjaka te i dalje rastu. Upravo po tempu rasta broja zaposlenih, od nula do više od tisuću zaposlenih u svega deset godina, Infobip je

Haker i nuklearni inženjer u lovu na 250 milijuna kuna

03.11.2017.

Osnivači najbržerastućeg hrvatskog fintech startupa, kojem je temeljno poslovanje trgovanje Bitcoinom i Etherom, i koji zadnje dvije godine posluje s deset do davdeset tisuća eura neto dobiti, nisu ni tipični hrvatski financijaši, ni tipični hrvatski podu

Ekipa iz Splita napravila aplikaciju koja želi pobijediti Instagram

29.10.2017.

TROJICA mladića iz Splita, stručnjaci za razvoj aplikacija, umjesto da su izabrali karijeru u inozemstvu poput brojnih njihovih kolega, odlučili su ostati u Hrvatskoj i pokrenuti društvenu mrežu kojom žele konkurirati Instagramu.

Jure Mikuž: Imamo 40 milijuna eura za financiranje regionalnih startupova

26.10.2017.

Mnogo je dvadesetogodišnjaka koji su zreli i znaju što trebaju napraviti da bi uspjeli, i bit će ih sve više. Danas doista svaka zemlja više nego ikad u povijesti može biti globalno konkurentna. Nisu više toliko važni ni lokacija ni prirodni resursi

Tag cloud

  1. 1687 članka imaju tag hrvatska
  2. 1721 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1116 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 376 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 312 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 287 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja