Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Ruj 2017

Prije pet godina predviđali su mu propast, a danas je euro valuta bez koje svijet ne može

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Karlo Vajdić  

Prije pet godina predviđali su mu propast, a danas je euro valuta bez koje svijet ne može

U jeku najjače krize u Grčkoj prije gotovo šest godina, mnogi su euru i eurozoni odbrojavali zadnje dane, a takva se predviđanja u manjoj mjeri nastavljaju sve do danas, no u međuvremenu europski novac i dalje je jedna od najpopularnijih svjetskih valuta – što je pošlo... krivo?

'Eurozoni je preostalo još najviše 10 dana.' Zaključak je to jednog od komentara koji je prije gotovo šest godina objavljen na stranicama uglednog londonskog dnevnika Financial Times. Sam komentar obiluje crnim očekivanjima i pretpostavkama oko toga što bi trebalo učiniti kako bi se spasila zajednička europska valuta i kako je svakim danom sve bliži trenutak kad će monetarni eksperiment otići u poslovičnu povijest.

A to je bio samo jedan od stotina i stotina takvih komentara i predviđanja, možda tek nešto oštriji po tome koliko je malo vremena ostavljao euru prije nego njegove višejezične novčanice i kovanice postanu tek suveniri, a na scenu se vrate marke, drahme, franci, lire i guldeni. Naslov u tjedniku The Economist pitao je tada 'Je li ovo stvarno kraj?' s predviđanjima da bi propast eura 'uzrokovala globalnu krizu čak i goru od one u 2008. i 2009.'.

U Sjedinjenim Američkim Državama također nisu skrivali pesimizam oko sudbine eura i eurozone. Nobelovac Paul Krugman je sredinom svibnja 2012. predviđao da će Grčka izaći iz eurozone 'vrlo vjerojatno idući mjesec', da će deponenti iz talijanskih i španjolskih banaka novac prebacivati u njemačke što će sve, uz još par međukoraka, dovesti do 'kraja eura'. Uz završni dodatak: 'I tu govorimo da će se ovo odigrati u nekoliko mjeseci, a ne godina.'

Nouriel Roubini, još jedan poznati ekonomist i profesor na sveučilištu u New Yorku, je prije šest godina procjenjivao da postoji '50 posto šanse da će se eurozona raspasti u idućih tri do pet godina'. Grčka je, prema njegovim procjenama, trebala napustiti eurozonu u roku od 12 mjeseci, dok je Portugalu za to ostavio nešto više vremena.

No pet godina kasnije, euro i eurozona još su tu. A nije da im se i dalje ne predviđa spektakularan kraj. Njemački ekonomist Otmar Issing, prvi glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB, European Central Bank) i time jedan od ključnih ljudi u razdoblju stvaranja eura, prije nepunih godinu dana izjavio je da je monetarna unija 'kuća od karata' koja će se jednog dana samo urušiti.

Kad se krajem prošlog milenija stvarao euro i kad ga se 2002. godine uvodilo u svakodnevnu upotrebu kao gotovinsko sredstvo plaćanja, euro je slavljen kao jedan veliki skupni korak naprijed koji će pridonijeti dodatnom ujedinjavanju europskih država i čvršćoj Europskoj uniji. Niti deset godina nakon toga euro se proglašavalo jednim od glavnih razloga za razjedinjavanje i antagonizam među europskim državama, a takve optužbe nastavljaju se sve do danas.

A ideja je bila tako jednostavna: ako SAD može imati pedeset saveznih država i jedinstvenu valutu, zašto ne bi i Europa? Ako SAD ima sustav u kojem funkcionira 12 regionalnih središnjih banaka, s Federal Reserveom kao krovnom institucijom zaduženom za monetarnu politiku, zašto ne bi i EU? No, kao i anegdotalna prepisivanja prilikom testiranja u školama kad prepisivači prepišu i točne i pogrešne odgovore, a ponekad čak i ime onoga od koga prepisuju, izravno kopiranje nije uvijek baš najbolje rješenje.

Već i same osnove su bitno drukčije. Američki dolar je od samih početaka, još i puno prije stvaranja Saveznih rezervi i određivanja da će se one baviti vođenjem aktivne monetarne politike, bio jedinstvena valuta za cijele SAD. Euro je došao kao zamjena za nacionalne valute, a zasebne monetarne politike zamijenjene su jedinstvenom što je dovelo do negativnih reakcija radi gubitka monetarnog suvereniteta u pojedinim državama.

Upravo taj gubitak mogućnosti da se utječe na monetarnu politiku, posebno na razine tečaja, postao je redovnim krivcem za sve ekonomske tegobe koje su zadesile države koje su prihvatile euro. Kad god bi se neka država našla u financijskim problemima, fokus medija i javnosti uvijek je išao u smjeru okrivljavanja jedinstvene valute kao jedinog krivca i razloga za probleme, dok je istovremeno izostajala bilo kakva ozbiljnija analiza ili diskusija oko toga bi li se pojedina država našla u problemima bez obzira na euro.

U takvom su okruženju nastale i prognoze i predviđanja o propasti eurozone i eura koje smo naveli na početku. Kad je nakon financijsko-ekonomske krize 2008. i 2009. isplivalo na vidjelo u kolikim se dugovima nalazi Grčka, a na tapeti su uz nju bile i druge države poput Portugala, Španjolske, Italije i Irske, nije nedostajalo ekonomista i stručnjaka koji su bili spremni zauvijek zatvoriti trezor u kojem se nalazi euro.

Kao što je vrlo često slučaj s financijskim nepogodama, panika u medijima i u javnosti značili su samo dodatno dolijevanje ulja na vatru i u takvom okruženju je inflacija katastrofalnih očekivanja bila logična. Naravno, situacija u spomenutim državama, a posebno u Grčkoj, jest bila ozbiljna, no sve je ipak prije ličilo na neku formu samoispunjujućeg proročanstva u kojem panika postane glavnim razlogom neke propasti iako razloga za stvarnu paniku možda prvotno nije ni bilo.

Pet godina nakon svega euro i dalje funkcionira te se čak polako približava svojem 20. rođendanu. Eurozona je tu, čak se i proširila u međuvremenu, a financijske stihije na tržištima više nema. Kratkoročne prognoze o izlasku Grčke ili nekih drugih država iz eurozone i o potpunom raspadu europskog monetarnog sustava nisu se ostvarile. Kombinacija političko-financijskih poteza, najviše pod okriljem Njemačke i ECB-a, donijela je kakvu takvu stabilizaciju za euro mada sve zajedno nije nikakva utjeha za Grčku koja se i dalje nalazi u opasnom ekonomsko-socijalnom procjepu. Dnevni život s atenskih ulica vrlo se slabo vidi iz Frankfurta i Berlina, a ništa bolje niti iz Bruxellesa.

Situacija se, dapače, čini saniranom u dovoljnoj mjeri da se u posljednje vrijeme sve više čuju procjene da je krajnje vrijeme da se pristup prema Grčkoj malo olabavi i da se konačno razmisli o otpisu barem dijela dugova kako bi se tamošnju ekonomiju konačno skinulo s aparata. Takav bi potez zasigurno bio razuman iako se rijetki nadaju da će biti i ostvaren.

I iako je europski financijski požar lokaliziran, vatra i dalje tinja, odnosno problemi koje zajednička valuta u ovakvom obliku donosi nisu riješeni. Očito je da bi se oni trebali rješavati u sferama puno širim od monetarne politike, a malo tko ima hrabrosti za to iako se u posljednje vrijeme sve više spominju ideje o Europi u 'dvije brzine' koja bi možda trebala manje razvijenim državama donijeti više mogućnosti za lakši i brži ekonomski razvoj.

Problem je u tome što su takve inicijative upravo dijametralno suprotne osnovnoj ideji jedinstvene Europe i djelovale bi u smjeru razjedinjavanja na bogate i siromašne. I dok se iz svega toga ne izrodi neka odlučnija ideja i smjer, ili dok neka od država koje dijele euro opet iz tko zna kakvih razloga ne upadne u gadne probleme zbog kojih će se euru opet svirati posmrtni marš, EU je su osuđena na svojevrstan status quo. Euro će nastaviti biti i željen i neželjen, i sredstvo ujedinjavanja i sredstvo razjedinjavanja, i razlog ekonomskog napretka i razlog ekonomskog nazadovanja. Istovremeno i problem i rješenje.

Bliži se 20. rođendan

Kao valuta euro je stvoren 1. siječnja 1999. godine kad je zamijenio dotadašnju tzv. obračunsku valutu ECU (European Currency Unit). U gotovini je zaživio tri godine kasnije kad ga je umjesto vlastitih valuta počelo koristiti 12 država članica Europske unije, a u međuvremenu se njihov broj povećao na 19 dok je 'eurozona' zajedničko ime za sve njih. Danas je, uz američki dolar, jedna od dvije najvažnije valute u svijetu u kojoj mnoge države čuvaju svoje devizne rezerve.


Komentari članka

Vezani članci

Ruski trgovci od navijača su ubrali do pet milijardi dolara

16.07.2018.

Mundijal dao mali, ali važan poticaj ruskoj ekonomiji, kažu analitičari

Kako su dva brata uspjela zaraditi stotine milijuna dolara samo na optimizmu

11.07.2018.

Pokušali su prodavati majice s apstraktnim dizajnom, ali to im nije baš išlo. Onda je braći Bertu i Johnu Jacobsu palo na pamet da, zbog svakodnevne poplave u negativnih vijesti svuda oko njih, iskušaju tržište nudeći mu pozitivne poruke.

Beckham: Što poslije nogometa? Vino i viski!

11.07.2018.

David Beckham, nekadašnji kapetan Engleske, odabrao je nakon nogometne karijere novac uložiti u vinograd, a proizvodi i škotski viski, koji se pije i u Južnoj Africi.

Počeo je najveći trgovinski rat u povijesti. Što to znači za Hrvatsku?

09.07.2018.

SAD je započeo "najveći trgovinski rat u povijesti" koji će naštetiti svjetskom lancu vrijednosti, uzdrmati tržišta i pogoditi svjetski gospodarski rast

Malta - primjer da i vrlo male zemlje mogu biti uspješne

09.07.2018.

Do sredine šezdesetih godina bila je pod britanskom vlašću i glavnina ekonomija bazirala joj se na pružanju usluga britanskoj vojsci koja je tamo bila smještena. Nakon odlaska Britanaca, nova neovisna država morala je izgraditi ekonomiju praktički od nule

Tag cloud

  1. 1778 članka imaju tag hrvatska
  2. 1802 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1165 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 918 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP