Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Stu 2018

Priče iz Irske: Kako Hrvatska može i treba učiti iz irskog iskustva

Izvor: lider.media · Autor: Zvjezdan Čorbić  

Priče iz Irske: Kako Hrvatska može i treba učiti iz irskog iskustva

U posljednje vrijeme Irska se u hrvatskim medijima sve više spominje kao jedno od glavnih odredišta naših najnovijih emigranata iz Hrvatske. I autor ovih ‘Priča iz Irske’ Zvjezdan Čorbić jedan je od njih. Već godinu i pol dana živi i radi u Irskoj pa je imao priliku upoznati zemlju i njezine ljude iz prve ruke.

Želja je kroz ‘Priče iz Irske’ približiti hrvatskoj javnosti tog, kako su je jednom nazvali, Keltskog tigra. Državu koja je uspjela promijeniti svoju višestoljetnu sudbinu kao siromašne, nerazvijene, zaostale, polupismene zemlje. Državu koja se u samo nekoliko desetljeća, od 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, prometnula u jednu od najrazvijenijih država u svijetu.

U čemu je tajna ‘irskog čuda’? Kakvi su zapravo ti Irci, što ih krasi kao naciju (bez klasičnih generaliziranja i stereotipa)? Kako i što Hrvatska može naučiti iz irskog iskustva i njihove uspješne transformacije društva? O svemu tome, ali i kroz sličice iz svakodnevnog života, malih, a zapravo velikih ljudskih priča, pokušat ćemo pokazati kako su ‘čuda’ moguća.

Sličnosti Irske i Hrvatske

Irska može biti uzor Hrvatskoj jer Hrvatska i Irska imaju jako puno sličnosti. Zemlje su to:

višestoljetne kršćanke, katoličke povijesti i kulture;
narodi su to koji su se stoljećima borili, i na kraju izborili, za svoju samostalnost – Republika Irska 1922. Republika Hrvatska 1991.;
gotovo jednake po broju stanovnika (Hrvatska 4,3 milijuna; Irska 4,8 milijuna – prema zadnjim popisima stanovništva)
povijesno emigrantske zemlje iz kojih su se ljudi masovno iseljavali, a danas s brojnom i bogatom dijasporom;
lijepe države velikog kulturnog nasljeđa i prirodnih ljepota – mora, planina, prostranih dolina, rijeka i jezera.

Razlikujemo se kao dan i noć

I dok je povijest slična, danas se Irska i Hrvatska razlikuju gotovo kao dan i noć. O tome svjedoče brojne, rekli bismo po Hrvatsku, bolne činjenice:

Irci su 300 posto bogatiji Irska je po indeksu kupovne moći (GDP per capita PPP – purchasing power parity; podaci World Bank) sa 75.648 USD na 10. mjestu u svijetu, a Hrvatska s 25.264 USD na ‘izvrsnom’ 85. Prevedeno na jednostavni jezik: građani Irske su 300% bogatiji od građana Hrvatske!

Hrvatski BDP peterostruko niži Irski Bruto nacionalni dohodak po stanovniku (GDP per capita) je u 2017. bio 74.433 USD u Hrvatskoj gotovo pet puta manji ili 15.219 USD (Tradingeconomics, 2017)

Kvaliteta poslovnog okruženja Irska je na visokom 8. mjestu po kvaliteti poslovnog okruženja a Hrvatska je 51. (Best countries for business 2017; Forbes)

Oprečni migracijski valovi Irska se pretvorila u imigrantsku zemlju koja, u kombinaciji s pozitivnim prirodnim prirastom od 1,218% godišnje stalno povećava broj svojih stanovnika – samo u 2017. godini broj se povećao za gotovo 53.000 i čini najveći rast od 2008. godine. Hrvatsku je zahvatio novi val iseljavanja. Prema ozbiljnim procjenama demografskih stručnjaka i DSZ, od zadnjeg popisa stanovništva 2011. godine do danas, broj stanovnika se u Hrvatskoj smanjio za više od 300.000 i pao na manje od 4 milijuna. Najvećim dijelom kao posljedica iseljavanja, ali i negativnog prirodnog prirasta (-1,17% godišnje). Hrvatska se već suočava s problemom radne snage, a pogotovo je budućnost, uz ovakve trendove, neizvjesna.

Učiti od boljih nije sramota

Možda se možemo tješiti činjenicom da je i njima trebalo dobrih 40-50 godina, od postizanja samostalnosti 1922. pa do kasnih 60-ih godina dvadesetog stoljeća da se ‘pokrenu’. Ili bi bilo ipak bolje da mi ne čekamo tako dugo? Jesmo li dovoljno napravili u 27 godina naše samostalnosti ili da kažemo u zadnjih 20-ak godina nakon završetka Domovinskog rata? Mi vjerujemo da možemo i moramo i bolje i više i brže.

Pokazat ćemo u sljedećim ‘pričama’ što su Irci napravili, koje su bile glavne poluge njihovog razvoja i oko kojih su strateških tema razvoja postigli društveni dogovor.

Ne želimo idealizirati Irsku. Samo želimo ukazati na eventualne pouke koje iz njihovog razvoja možemo izvući za nas. I da onda pokušamo osigurati uvjete u kojima mladi, visoko educirani kadrovi, oni koji bi trebali biti nositelji budućeg razvoja Hrvatske, više ne ‘bježe’ iz države, nego da ostaju u Lijepoj Našoj i svojom energijom, talentima i inovativnošću pokrenu Hrvatsku u pravom smjeru – tamo gdje se danas nalazi Irska. Učiti od boljih od sebe nije sramota, nego mudrost.


Komentari članka

Vezani članci

2018. rekordna za filmsku industriju

24.03.2019.

"Od 2014. digitalna je potrošnja diljem svijeta uvećana 170 %", stoji u izvješću. Posebno impresivan rast bilježili su servisi za emitiranje sadržaja na Internetu na zahtjev, poput Amazon Primea i Netflixa.

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Facbook doživio najveći pad od kada postoji

16.03.2019.

Facebook je jučer doživio jedan od najvećih padova u radu sustava u svojoj povijesti. Mnogi od službeno deklariranih 2,32 milijardi aktivnih korisnika Facebooka jučer su bili vrlo frustrirani zbog prekida u radu facebook aplikacija. Korisnici širom svijet

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 815 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 901 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 865 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 486 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija