Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Stu 2018

Priče iz Irske: Kako Hrvatska može i treba učiti iz irskog iskustva

Izvor: lider.media · Autor: Zvjezdan Čorbić  

Priče iz Irske: Kako Hrvatska može i treba učiti iz irskog iskustva

U posljednje vrijeme Irska se u hrvatskim medijima sve više spominje kao jedno od glavnih odredišta naših najnovijih emigranata iz Hrvatske. I autor ovih ‘Priča iz Irske’ Zvjezdan Čorbić jedan je od njih. Već godinu i pol dana živi i radi u Irskoj pa je imao priliku upoznati zemlju i njezine ljude iz prve ruke.

Želja je kroz ‘Priče iz Irske’ približiti hrvatskoj javnosti tog, kako su je jednom nazvali, Keltskog tigra. Državu koja je uspjela promijeniti svoju višestoljetnu sudbinu kao siromašne, nerazvijene, zaostale, polupismene zemlje. Državu koja se u samo nekoliko desetljeća, od 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, prometnula u jednu od najrazvijenijih država u svijetu.

U čemu je tajna ‘irskog čuda’? Kakvi su zapravo ti Irci, što ih krasi kao naciju (bez klasičnih generaliziranja i stereotipa)? Kako i što Hrvatska može naučiti iz irskog iskustva i njihove uspješne transformacije društva? O svemu tome, ali i kroz sličice iz svakodnevnog života, malih, a zapravo velikih ljudskih priča, pokušat ćemo pokazati kako su ‘čuda’ moguća.

Sličnosti Irske i Hrvatske

Irska može biti uzor Hrvatskoj jer Hrvatska i Irska imaju jako puno sličnosti. Zemlje su to:

višestoljetne kršćanke, katoličke povijesti i kulture;
narodi su to koji su se stoljećima borili, i na kraju izborili, za svoju samostalnost – Republika Irska 1922. Republika Hrvatska 1991.;
gotovo jednake po broju stanovnika (Hrvatska 4,3 milijuna; Irska 4,8 milijuna – prema zadnjim popisima stanovništva)
povijesno emigrantske zemlje iz kojih su se ljudi masovno iseljavali, a danas s brojnom i bogatom dijasporom;
lijepe države velikog kulturnog nasljeđa i prirodnih ljepota – mora, planina, prostranih dolina, rijeka i jezera.

Razlikujemo se kao dan i noć

I dok je povijest slična, danas se Irska i Hrvatska razlikuju gotovo kao dan i noć. O tome svjedoče brojne, rekli bismo po Hrvatsku, bolne činjenice:

Irci su 300 posto bogatiji Irska je po indeksu kupovne moći (GDP per capita PPP – purchasing power parity; podaci World Bank) sa 75.648 USD na 10. mjestu u svijetu, a Hrvatska s 25.264 USD na ‘izvrsnom’ 85. Prevedeno na jednostavni jezik: građani Irske su 300% bogatiji od građana Hrvatske!

Hrvatski BDP peterostruko niži Irski Bruto nacionalni dohodak po stanovniku (GDP per capita) je u 2017. bio 74.433 USD u Hrvatskoj gotovo pet puta manji ili 15.219 USD (Tradingeconomics, 2017)

Kvaliteta poslovnog okruženja Irska je na visokom 8. mjestu po kvaliteti poslovnog okruženja a Hrvatska je 51. (Best countries for business 2017; Forbes)

Oprečni migracijski valovi Irska se pretvorila u imigrantsku zemlju koja, u kombinaciji s pozitivnim prirodnim prirastom od 1,218% godišnje stalno povećava broj svojih stanovnika – samo u 2017. godini broj se povećao za gotovo 53.000 i čini najveći rast od 2008. godine. Hrvatsku je zahvatio novi val iseljavanja. Prema ozbiljnim procjenama demografskih stručnjaka i DSZ, od zadnjeg popisa stanovništva 2011. godine do danas, broj stanovnika se u Hrvatskoj smanjio za više od 300.000 i pao na manje od 4 milijuna. Najvećim dijelom kao posljedica iseljavanja, ali i negativnog prirodnog prirasta (-1,17% godišnje). Hrvatska se već suočava s problemom radne snage, a pogotovo je budućnost, uz ovakve trendove, neizvjesna.

Učiti od boljih nije sramota

Možda se možemo tješiti činjenicom da je i njima trebalo dobrih 40-50 godina, od postizanja samostalnosti 1922. pa do kasnih 60-ih godina dvadesetog stoljeća da se ‘pokrenu’. Ili bi bilo ipak bolje da mi ne čekamo tako dugo? Jesmo li dovoljno napravili u 27 godina naše samostalnosti ili da kažemo u zadnjih 20-ak godina nakon završetka Domovinskog rata? Mi vjerujemo da možemo i moramo i bolje i više i brže.

Pokazat ćemo u sljedećim ‘pričama’ što su Irci napravili, koje su bile glavne poluge njihovog razvoja i oko kojih su strateških tema razvoja postigli društveni dogovor.

Ne želimo idealizirati Irsku. Samo želimo ukazati na eventualne pouke koje iz njihovog razvoja možemo izvući za nas. I da onda pokušamo osigurati uvjete u kojima mladi, visoko educirani kadrovi, oni koji bi trebali biti nositelji budućeg razvoja Hrvatske, više ne ‘bježe’ iz države, nego da ostaju u Lijepoj Našoj i svojom energijom, talentima i inovativnošću pokrenu Hrvatsku u pravom smjeru – tamo gdje se danas nalazi Irska. Učiti od boljih od sebe nije sramota, nego mudrost.


Komentari članka

Vezani članci

Lidl i Spar ubrzano stižu Konzum, Müller puše za vrat DM-u, no najveće su iznenađenje plaće

19.06.2019.

Među lancima koji se bave prodajom hrane Lidl i Spar sustižu Konzum, u prodaji neprehrambenih proizvoda neprikosnoven je Pevec, a na drogerijskom tržištu Müller puše za vratom DM-u

Zabrinjavajući podaci: Objavljeno koliko će Hrvatska izgubiti stanovnika do 2050. godine

19.06.2019.

Očekivani životni vijek trebao bi iznositi 77,1 godinu u 2050., u odnosu na današnjih 72,6 godina, navodi se u izvješću.

Hrvati su prošle godine na putovanja potrošili više od milijarde eura, evo gdje se najviše odlazilo

17.06.2019.

Najčešći motiv odlaska na privatno višednevno putovanje bio je odmor na more, na što se odnosilo 1,4 milijuna putovanja ili 31,2 posto te posjet rodbini i prijateljima (1,3 milijuna putovanja ili 30,6 posto).

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

821.593 kune!? Je li moguće da je netko isplaćivao ovakvu prosječnu neto plaću u 2018?

14.06.2019.

Na osnovu godišnjeg financijskog izvještaja, i prema iskazanim satima rada, prosječna neto plaća u tvrtki Luxottica Jugoistočna Europa prošle je godine iznosila više od 820.000 kuna. Je li to moguće? Naknadnom provjerom Fine i Lidera, ustanovili smo da s

Tag cloud

  1. 1916 članka imaju tag hrvatska
  2. 1929 članka imaju tag turizam
  3. 1532 članka imaju tag financije
  4. 1223 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 958 članka imaju tag trgovina
  8. 828 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 576 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija