Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Lis 2018

Priča o Trapanu: Sve je počelo u garaži. Danas vina izvozi od SAD-a do Japana

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Priča o Trapanu: Sve je počelo u garaži. Danas vina izvozi od SAD-a do Japana

BRUNO TRAPAN, danas poznati istarski vinar, u priču s vinima krenuo je 2004. godine doslovno iz jedne garaže u centru Pule u kojoj je bila smještena njegova prva vinarija, nakon što je od djeda naslijedio mali hobistički vinograd. Prvi je u Istru doveo syrah, do tada neuobičajenu sortu za to podneblje, a danas desetljeće i pol kasnije iz njegove moderne vinarije u Šišanu, selu udaljenom od Pule desetak kilometara, u sklopu koje je i Food & Vine Station Trapan - degustacijska sala s restoranom - izlazi osam etiketa vina koja se piju od SAD-a do Japana.

“Studirao sam u Zagrebu četiri godine od 1998. do 2002. vrlo neuspješno, ali je bilo zabavno. Kad sam se vratio, imao sam jako puno slobodnog vremena. Radio sam kod mame u knjigovodstvu i to je za mene bio užas, nije to bio posao za mene. Godinu dana prije mi je umro djed i ostavio jedan mali vinograd, par stotina loza koje je sam za sebe radio tek toliko da radi nešto u penziji.

Doveo prvi syrah u Istru

Rekao sam: 'Imam toliko slobodnog vremena, bolje da sam vani nego da sam u kući.' I krenuo sam raditi taj vinograd da ne propadne. I onda se sve nekako lijepo posložilo. Nakon prve berbe taman se oslobodilo jedno mjesto u Poreču na vinarstvu i rekao sam idem ja to probati upisati da vidim što će se dogoditi. Kako sam ja to upisao, tako se nekako i tamo dogodila ljubav. Iz nekog razloga činilo se da mi to odgovara. Čak su i moji profesori rekli da im se čini da imam ruku za to, talent. Nakon toga sam počeo malo više i ozbiljnije razmišljati o tome pa smo 2004. kupili prvu opremu i počeli se baviti time. Nismo mogli graditi vinariju jer su nas susjedi blokirali, nisu dali da gradimo, pa smo opremili garažu. Tako smo 2004. bili u jednoj garaži skoro u centru Pule. To je bilo u turističkom dijelu grada pa je bilo 'super zabavno' zatvarati cestu kad su dolazili traktori i kamioni s grožđem. Nakon toga se dogodilo da se tu u Šišanu prodaje jedna parcela od četiri hektara koju smo odlučili kupiti, i to je bio moj prvi vinograd. Čitajući knjige, gledajući što bi moglo pasati za južnu Istru, za taj teren, odlučio sam se za syrah i to je bilo prvo grožđe te sorte u Istri.

Nakon toga sam kupio još jedan vinograd i napravio ovu vinariju tako da sad imamo 11 hektara vinograda i novu modernu vinariju. Radimo vino u bocama, isključivo prirodna vina sa što manje mojih intervencija. Trudim se što manje smetati vinu. Radimo osam različitih etiketa, maksimalno do 50 tisuća litara vina, odnosno otprilike 70 tisuća boca. U vinogradima imamo malvaziju, teran, merlot, cabernet i syrah”, kaže Bruno.

Specifičan terroir južne Istre daje poseban okus vinima

Položaji Trapanovih vinograda relativno su blizu mora pa su vina dosta mineralna zbog slanog zraka koji obogaćuje zemlju.

“Kada sam sadio vinograd, onda su mi se moje kolege vinari - koji su nam stvarno bili od pomoći i pokazivali nam sve, stvarno nije bilo nikakav problem ući u njihov podrum saznati sve što nas je zanimalo - smijali da što sadim ovdje vinograde kad je to povrćarski dio Istre. Međutim, moj prvi rod malvazije iz 2010. bila je najbolja odležana malvazija na svjetskom natjecanju, a i prvi rod mog terana iz te berbe 2013. bio je najbolji teran na svijetu pa onda valjda to ima nekog smisla. Specifičnost našim vinima daje taj terroir na kojem se nalazimo, južna Istra, more je s jedne strane na kilometar i pol, a s druge strane 3,5 kilometara. Uvijek puše neki povjetarac koji nosi slani zrak tisućama godina u zemlju tako da su vina dosta mineralna. Imamo jako puno kamena. U jednom vinogradu bilo je 70 posto kamena pa je 11 puta skuplje bilo taj vinograd pripremiti nego bilo koji drugi u Istri, ali se to isplatilo jer daje specifična vina”, kaže Bruno.

Izvoz od New Yorka do Japana

Sada većinu vina prodaju u Hrvatskoj, no dobar dio ide u izvoz, posebno u SAD, koji im je najvažnije inozemno tržište.

“Najjači izvoz nam je u SAD. U New York nam ide jedno 10 posto cijele godišnje proizvodnje, na jako dobra mjesta gdje se vino služi na čaše, sve američko vlasništvo, ne govorimo o balkanskim ili hrvatskim klubovima. Sad je išla paleta za Japan, išlo je nešto za Švedsku. Gledamo disperzirati da ne ovisimo samo o jednom tržištu. Od osam različitih etiketa koje radimo, šest ih gledamo raditi svake godine, a dvije u ekstra godinama. Zapravo, hajdemo reći da ih pet radimo svake godine - svježa malvazija, svježi roze, odležana malvazija i dva crna. U najboljim godinama radimo bazu za pjenušac, jednu maceriranu malvaziju i jedan special couvee od terana i syraha. Ukratko, pet standardnih i tri premium. ”, kaže Bruno.

Lorena Božić i Ettore Vignandel vode restoran u sklopu vinarije

U sklopu vinarije otvoren je i restoran koji vode iskusni chefovi Lorena Božić i Ettore Vignandel, hrvatsko-talijanski par koji je proputovao gotovo čitav svijet i svoja iskustva prenio u kuhinju.

“Godinama sam htio restoran u sklopu vinarije jer mi se to činilo komplementarno. Upoznao sam ih slučajno i krenuo s pričom o svojoj ideji, a oni su taman izlazili iz jednog projekta i moja ideja im se jako svidjela. Opremili smo kuhinju i krenuli. Sad će biti godinu dana da smo otvorili. Gosti su uglavnom stranci”, kaže Bruno.
Lorena, rođena Puljanka, i Ettore koji je podrijetlom iz Italije, rade kombinaciju istarske i talijanske kuhinje, bazirane na isključivo sezonskim namirnicama.

"S Brunom smo krenuli raditi nakon što smo ga upoznali kada je došao u naš restoran. Svidjela nam se ideja da ljudi dolaze u vinariju na tasting pa bi uz to mogli nešto i pojesti - dinamično, simpatično i neformalno. Puno pažnje u kuhinji posvećujemo Bruninim vinima, a baza kuhinje su isključivo lokalni sezonski proizvodi, nema ništa vansezonski.

Recimo, brancin u smokvinom listu više ne radimo jer nema smokvinog lista. Sve namirnice su s merkata (tržnice op.a.) ili od naših ljudi koji su nam bliski, koje znamo. Radimo nekakav fusion između talijanske i istarske kuhinje i svih onih utjecaja koje smo putujući po svijetu prikupili - igramo se. Na primjer, nedavno sam imala deserte od cikle i tamne čokolade što priziva anglosaksonsku tradiciju. Pa recimo kruške u redukciji od Brunovog vina s grana padanom što podsjeća na francusku kuhinju. Ili kuhamo fuže koji su istarsko jelo, ali s raguom od kunića”, kaže Lorena.


Komentari članka

Vezani članci

Od isušenih bobica grožđa prave najskuplje vino na svijetu

25.03.2019.

Royal Tokaji, vinarija na obroncima vinske regije na sjeveroistoku Mađarske, predstavila je najskuplje vino na svijetu. Boca ekskluzivnog vina Essencia, koje nazivaju i "nektar" prodavat će se za nevjerojatnih 40.000 dolara.

Prosječna potrošnja vina u Hrvatskoj po stanovniku je 22 litre

19.03.2019.

Najzastupljenija su vina sa zaštićenom oznakom izvornosti, kojih je proizvedeno 449,76 tisuća hektolitara.

Istra potvrdila status najbolje maslinarske regije

12.03.2019.

Konkurencija je bila iznimna, pokrivene su čak 52 zemlje u kojima se proizvodi maslinovo ulje, i to na svih pet kontinenata. Uz klasične maslinarske zemlje poput Italije, Francuske, Španjolske, Grčke i Portugala, i naravno Hrvatsku, u katalogu ima i ulja

Može li se stati na kraj sivom prometu grožđa i vina?

04.03.2019.

Vlada je usvojila konačni nacrt novog Zakona o vinu koji bi zamijeniti trebao onaj stari, predratni. Potrudili se oko njegove izrade i mjerodavne institucije, a još više sami proizvođači grožđa i vina

Dobitna kombinacija Tomislava Glavića: djeca i vina Martin, Marta i Martina

05.02.2019.

Glavićevo crno vino Martin od sorte Merlot najbolje je ocijenjeno u konkurenciji 577 uzoraka na međunarodnoj izložbi mladih vina "Ludbreg 2019.“ Kako je od najboljeg keramičara postao višestruki vinarski šampion?

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija