Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Pro 2019

Preskočili smo sve prepreke i ostvarili san

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dragana Korpoš  

Preskočili smo sve prepreke i ostvarili san

Zrinka i Zoran Šesto u rodni su se Vukovar iz progonstva vratili 2001., kada je njihov sin imao 23 dana.

Šest godina poslije otvorili su receptivnu agenciju Danubiumtours, vjerujući kako turizam u Hrvatskoj nije rezerviran samo za područja uz more, nego da se odlični rezultati, uz puno rada i odricanja, mogu postići i u Slavoniji.

Ideja na čekanju

"Kada smo ljudima govorili kakvu agenciju otvaramo, uglavnom smo se susretali sa sumnjičavim pogledima. No u posao samo krenuli entuzijastično i s voljom. Naš prvi program, ‘Putevima hrvatskih branitelja‘, dobro je krenuo, prvi smo objedinili sve memorijalne dijelove Vukovara i ponudili ih gostima, koji su ih odlično prihvatili. I danas imamo 90 posto gostiju iz Hrvatske, iako naši ljudi baš i nemaju naviku javiti se agenciji kao posredniku koja će im složiti aranžman, nego sami traže informacije na internetu i rezerviraju smještaj", rekla je Zrinka Šesto.

Njihova je ponuda 2016. proširena elektrosolarnim turističkim brodom, koji posjetiteljima daje jedinstvenu priliku da uživaju u vožnji Dunavom i s rijeke vide znamenitosti Vukovara. Zrinka je navela kako ideja o brodu, kao novom turističkom proizvodu, datira još iz 2008., međutim brodograditelji nisu razumjeli njihovu ideju, čija je realizacija nekoliko godina bila na čekanju.

"Znali smo točno kakav brod želimo i nismo izmislili toplu vodu, jer ovakvi brodovi plove u Parizu već deset godina. Kada smo našli brodograditelja koji je shvatio što želimo, počela je gradnja broda u Zagrebu, uz puno birokratskih prepreka, potpuno besmislenih i apsurdnih, ali nismo se predavali. Javili smo se na HBOR-ov program za žene u poduzetništvu, prezentirali mu projekt i dobili povoljan kredit, a jedinu smo pomoć dobili od Fonda za zaštitu okoliša, vezano uz baterije za brod", objasnila je Zrinka, dodavši kako je gradnja broda trajala devet mjeseci.

Naglasila je da marketing rade sami te im je trebalo dvije godine kako bi se adekvatno probili na tržište i privukli goste, kojima je bilo nepojmljivo da i u zimskim mjesecima mogu uživati u plovidbi Dunavom, uz kuhano vino. Prednost im je upravo to što mogu ploviti cijele godine.

"Ne možemo ploviti samo ako je led na Dunavu. Imamo grijanje na brodu, koji je zatvoren, siguran za plovidbu i može ploviti 12 sati ‘u komadu‘. Gostima nudimo već gotove aranžmane koje smo sami osmislili i na njima je izbor onoga koji im najviše odgovara. Uvijek je u igri turistički vodič, ploveće smo kino tijekom ljeta, u vrijeme Vukovar film festivala, a organiziramo i vjenčanja na brodu, za što se uglavnom odlučuju stranci", naglasila je.

Govoreći o problemima, istaknula je kako je Hrvatska turistička zajednica tek prije dvije godine stavila naglasak na kontinentalni turizam, ali dojma je kako je puno toga ostalo samo na riječima, a konkretnih poteza malo. Navela je kako Ministarstvo turizma i HTZ daju dosta novca agencijama za promociju turizma na kontinentu, pa iako agencije povlače sredstva, rezultata nema, jer je dolazak 99 posto njihovih gostiju plod isključivo njihova rada.
Trud i volja

"Nedavno smo imali Dane hrvatskog turizma u Slavoniji, ali nisam osjetila ni da je to jače medijski popraćeno ni da nam je porastao broj gostiju. Na kontinentu treba dugoročno raditi i vjerujem kako bi silne agencije u Hrvatskoj mogle kvalitetnije prezentirati ponudu Slavonije i dovesti nam bar pet autobusa gostiju godišnje", poručila je Zrinka i istaknula kako im, premda jedini imaju takav brod u Hrvatskoj, nitko iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nije čak ni poslao mail, a kamoli da je netko osobno došao kako bi vidio na koji način funkcioniraju.

Na upit jesu li požalili zbog povratka u Vukovar i pokretanja vlastitog posla, odgovorila je negativno, naglasivši kako su Zoran i ona svjesni da bi s toliko truda, rada, energije i volje u nekoj naprednijoj europskoj državi napravili mnogo više.
"Kod kuće je najljepše, no tada smo mislili kako će se problemi puno brže rješavati i da ćemo svi u ovoj državi bolje živjeti. Dojma sam kako je birokracija postavljena na način da koči rast i razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a odgovornost se prebacuje s lokalne na državnu razinu i obratno. Ima onih koji dobro rade svoj posao, no često nešto zapne i stvaraju se novi problemi koje opet treba rješavati", zaključila je Zrinka Šesto.

U TURIZMU NEMA RADNOG VREMENA

Na upit kako turizam u Slavoniji može ostvariti bolje rezultate, Zrinka Šesto je odgovorila da je nužna bolja povezanost svih dionika u destinaciji, jer kada govori o destinaciji, ne priča samo o sebi i brodu nego i o restoranima, smještaju i muzejima. "Sve je to jedna priča i ako u tom lancu netko zakaže, cijeli program nije dobar. Ne možemo pričati o kontinentalnom turizmu ako su nam na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak muzeji zatvoreni. Za Uskrs imamo puno gostiju, svi su nam se požalili što muzeji nisu radili i bojim se kako nam se oni vjerojatno više nikada neće vratiti. Moramo odrediti što želimo. Ako sam završila posao, otišla kući i u 6 sati poslijepodne me nazove netko i kaže kako grupa od 30 ljudi želi vožnju Dunavom, naravno da ću doći. Nema priče o radnom vremenu i stoga treba shvatiti da, ako mi imamo pun brod - ljudi će nekamo otići popiti kavu, jesti, kupiti suvenire i obići muzeje", navela je, poručivši kako će, ako imaju tržište, bez problema organizirati posao 24 sata na dan, jer bi mogli zaposliti još ljudi i širiti posao.

Prema njezinim riječima, mali poduzetnici u Hrvatskoj uspiju zbog ogromne volje i energije te čvrste odluke da ne odustanu ili odu u inozemstvo. "Naš primarni cilj nije velik novac. Nemamo potrebu za luksuznim automobilima, jahtama i helikopterima, nego želimo od poštenog i vrijednog rada kao obitelj normalno živjeti. Sin je zainteresiran za ono što radimo i pomaže nam koliko stigne, ali vidimo da ima želju otići van i vidjeti kako se u nekoj drugoj zemlji živi i radi. To samo po sebi nije problem, jer bi stekao iskustvo, ali je pitanje bi li se vratio. Nažalost, iz Hrvatske cijele obitelji odlaze i ne vraćaju se", zaključila je Zrinka Šesto.


Komentari članka

Vezani članci

Hoće li Britanci pohrliti u Split?

03.07.2020.

Srednja Dalmacija ostvarila je 18% prošlogodišnjeg turističkog prometa u lipnju. Najviše nedostaju susjedi iz BiH, te gosti iz Engleske i Švedske, zemalja u kojima je situacija s korona virusom još nedavno bila vrlo teška.

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Stiže prvi vlak s Česima: Samo u prva dva tjedna prodano 30.000 karata po cijeni od 22 eura

01.07.2020.

Nova linija prometovat će na relaciji Prag-Brno-Bratislava-Ljubljana-Rijeka svaki dan do kraja kolovoza.

Vlasnici klubova na Zrću navijaju za pozitivnu nulu

01.07.2020.

Suviše dugo razvijamo ovaj brend da bismo ove godine odustali i trudit ćemo se izvući što više od ovog ljeta, poruka je sa Zrća.

U Hvaru je 66 turista, dok ih je lani u ovo vrijeme bilo 4588: Otvoreno je jedva 30 posto ugostiteljskih objekata, a od 14 hotela otvorena su tek tri

01.07.2020.

- Od ovih 66 turista, koji su usprkos svemu došli u Hvar, nešto je Slovenaca, Austrijanaca, Nijemaca i Čeha. Da bi vam približio kakva je situacija u Hvaru, najbolje govori podatak da je trenutačno u Gradu otvoreno, najviše između 20 i 30 posto svih ugost

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 385 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici