Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Srp 2016

Prema radu nedjeljom Hrvatska u samom vrhu Europske unije

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Brnić  

Prema radu nedjeljom Hrvatska u samom vrhu Europske unije

U Hrvatskoj je, prema Eurostatu, posljednjih deset godina primjetan pad udjela onih koji redovito rade nedjeljom.

Rijetko u čemu se Hrvatska može pohvaliti da predvodi u Europskoj uniji, no po radu nedjeljom uvjerljivo prednjači. U odnosu na ostale članice EU u kojima nedjeljom u prosjeku ne radi 74,7 posto zaposlenih, u Hrvatskoj je u toj kategoriji tek 63,3 posto radnika.

Odnosno, za razliku od EU u kojoj prosječno nedjeljom radi tek nešto više od četvrtine svih zaposlenika (25,3 posto) u Hrvatskoj je taj udjel 36,7 posto. Prema podacima Eurostata za 2015. godinu 8,3 posto hrvatskih radnika redovito radi nedjeljom, a 28,3 posto ih ponekad radi nedjeljom. Pri tome je, kako ističe europarlamentarka Marijana Petir, koja je godinama angažirana na temi rada nedjeljom, Hrvatska u skupini onih koji ponekad rade daleko ispred svih ostalih članica EU, a što ju u konačnici postavlja i na prvo mjesto u radu nedjeljom.

Europarlamentarka Petir aktualizirala je temu rada nedjeljom nakon što su zastupnici odbora za prava žena i jednakost spolova, te za zapošljavanje i socijalna pitanja u EU parlamentu prihvatili izviješće kojim pozivaju na promjene na razini Unije i na nacionalnim razinama članica s ciljem da se postigne bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a što je, ističe, sve veće opterećenje Europljanima. Među ostalim, Petir je uspjela je u preporuke progurati zahtjev da se radnicima osigura primjereno radno vrijeme i tjedni odmor. Problem je, ističe, što se sve više produljuje radno vrijeme i uključuje rad vikendom, što radnicima onemogućuje usklađenje posla s obiteljskim obvezama, a osim toga je uglavnom posrijedi dodatan rad koji nije primjereno plaćen.
8,3posto
radnika radi redovito nedjeljom

O problemu rada nedjeljom Petir ističe kako je na nedavnom skupu u EU Parlamentu govorila Sandra Parthie s Kölnskog instituta za ekonomska istraživanja, te je posebno apostrofirala Hrvatsku kao loš primjer. U Hrvatskoj prema Eurostatu posljednjih deset godina primjetan je pad udjela onih koji redovito rade nedjeljom, dok raste broj onih koji rade ponekad, a što se u pravilu odnosi na rad u trgovačkoj djelatnosti. Nasuprot Hrvatskoj, u EU se u proteklih deset godina povećava udjel onih koji nikad ne rade nedjeljom, pa se, kaže Petir, generalno može izvući zaključak kako se u Europi uglavnom nedjeljom ne radi. Prednjače u tome Talijani.

U Italiji je nedjelja slobodan dan za 80 posto radnika. U tom su društvu još Portugal, Mađarska i Francuska, dok je uz Hrvatsku nedjelja najčešće radna u Nizozemskoj i Danskoj. Zanimljivi su i podaci Kölnskog instituta za Njemačku, prema kojima u prosjeku više od 45 sati tjedno rade oni koji imaju fakultetsku diplomu, dok 73 posto ljudi nikada ne radi nakon 22 sata radnim danom, a 60 posto tamošnjih radnika nikada ne radi nedjeljom, a 19 posto ih radi rijetko kada.

Tema rada nedjeljom posebno je bila aktualna početkom 2000.-ih, kada je u dva navrata intervenirano i u zakon o trgovini, ali su ograničenja skinuta odlukom Ustavnog suda. S gospodarskom krizom pitanje slobodne nedjelje i njezinog posebnog plaćanja za djelatnosti u kojima je neminovan, od zdravstvenih ustanova do prometnog i turističko-ugostiteljskog sektora, palo je potopuno u drugi plan. Hrvatski poslodavci zasad se ne izjašnjavaju o mogućim briselskim smjernicama u definiranju kvalitetnijih pravila oko neradne nedjelje.


Komentari članka

Vezani članci

Sve više poduzetnika u djelatnosti taksi-službe

17.01.2020.

Na prvom je mjestu po ostvarenoj dobiti Rijeka plus d.o.o. iz Rijeke, s ostvarenih 5,1 milijun kuna dobiti, najveći broj zaposlenih imalo je društvo Autotrans d.d. iz Cresa koje je ostvarilo i najveći ukupan prihod u iznosu od 260,2 milijuna kuna, a najve

U 2019. godini Hrvatsku posjetilo gotovo 21 milijun turista, koji su ostvarili 108,6 milijuna noćenja

15.01.2020.

Najviše noćenja ostvarili su Nijemci (21,2 milijuna), Slovenci (10,9 milijuna), Austrijanci (7,8 milijuna), Poljaci (6,1 milijun) i Talijani (5,5 milijuna)

Loša poduzetnička klima, manjak novca i iseljavanje usporili otvaranje novih tvrtki

13.01.2020.

Loša poduzetnička klima i masovno iseljavanje sve se više odražavaju i na dinamiku otvaranja novih tvrtki u Hrvatskoj. Kako pokazuju podaci Fine, preko servisa Hitro.hr prošle je godine osnovano oko tisuću manje tvrtki i obrta nego u 2018. godini, što pre

Čak 30 posto poduzeća nema svoje web-stranice

08.01.2020.

Ono što je još relativno slabo zastupljeno kod hrvatskih poduzeća je, unatoč upotrebi IKT tehnologija koje to omogućavaju, e-trgovina (internetska ili online prodaja) u poduzećima, preko koje se ostvaruje samo oko 14 posto njihova ukupnog prometa.

Pregled - Hrvatsko gospodarstvo u 2019.

30.12.2019.

Ovu godinu, gospodarski - obilježili su pozitivni makoekonomski pokazatelji, stabilne javne financije, uspješna turistička sezona, ali i brojne teškoće u kojima su se našle nekad velike kompanije

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1994 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1262 članka imaju tag izvoz
  5. 858 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1008 članka imaju tag svijet
  7. 989 članka imaju tag trgovina
  8. 1021 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 851 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 363 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg