Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Srp 2016

Prema radu nedjeljom Hrvatska u samom vrhu Europske unije

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Brnić  

Prema radu nedjeljom Hrvatska u samom vrhu Europske unije

U Hrvatskoj je, prema Eurostatu, posljednjih deset godina primjetan pad udjela onih koji redovito rade nedjeljom.

Rijetko u čemu se Hrvatska može pohvaliti da predvodi u Europskoj uniji, no po radu nedjeljom uvjerljivo prednjači. U odnosu na ostale članice EU u kojima nedjeljom u prosjeku ne radi 74,7 posto zaposlenih, u Hrvatskoj je u toj kategoriji tek 63,3 posto radnika.

Odnosno, za razliku od EU u kojoj prosječno nedjeljom radi tek nešto više od četvrtine svih zaposlenika (25,3 posto) u Hrvatskoj je taj udjel 36,7 posto. Prema podacima Eurostata za 2015. godinu 8,3 posto hrvatskih radnika redovito radi nedjeljom, a 28,3 posto ih ponekad radi nedjeljom. Pri tome je, kako ističe europarlamentarka Marijana Petir, koja je godinama angažirana na temi rada nedjeljom, Hrvatska u skupini onih koji ponekad rade daleko ispred svih ostalih članica EU, a što ju u konačnici postavlja i na prvo mjesto u radu nedjeljom.

Europarlamentarka Petir aktualizirala je temu rada nedjeljom nakon što su zastupnici odbora za prava žena i jednakost spolova, te za zapošljavanje i socijalna pitanja u EU parlamentu prihvatili izviješće kojim pozivaju na promjene na razini Unije i na nacionalnim razinama članica s ciljem da se postigne bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a što je, ističe, sve veće opterećenje Europljanima. Među ostalim, Petir je uspjela je u preporuke progurati zahtjev da se radnicima osigura primjereno radno vrijeme i tjedni odmor. Problem je, ističe, što se sve više produljuje radno vrijeme i uključuje rad vikendom, što radnicima onemogućuje usklađenje posla s obiteljskim obvezama, a osim toga je uglavnom posrijedi dodatan rad koji nije primjereno plaćen.
8,3posto
radnika radi redovito nedjeljom

O problemu rada nedjeljom Petir ističe kako je na nedavnom skupu u EU Parlamentu govorila Sandra Parthie s Kölnskog instituta za ekonomska istraživanja, te je posebno apostrofirala Hrvatsku kao loš primjer. U Hrvatskoj prema Eurostatu posljednjih deset godina primjetan je pad udjela onih koji redovito rade nedjeljom, dok raste broj onih koji rade ponekad, a što se u pravilu odnosi na rad u trgovačkoj djelatnosti. Nasuprot Hrvatskoj, u EU se u proteklih deset godina povećava udjel onih koji nikad ne rade nedjeljom, pa se, kaže Petir, generalno može izvući zaključak kako se u Europi uglavnom nedjeljom ne radi. Prednjače u tome Talijani.

U Italiji je nedjelja slobodan dan za 80 posto radnika. U tom su društvu još Portugal, Mađarska i Francuska, dok je uz Hrvatsku nedjelja najčešće radna u Nizozemskoj i Danskoj. Zanimljivi su i podaci Kölnskog instituta za Njemačku, prema kojima u prosjeku više od 45 sati tjedno rade oni koji imaju fakultetsku diplomu, dok 73 posto ljudi nikada ne radi nakon 22 sata radnim danom, a 60 posto tamošnjih radnika nikada ne radi nedjeljom, a 19 posto ih radi rijetko kada.

Tema rada nedjeljom posebno je bila aktualna početkom 2000.-ih, kada je u dva navrata intervenirano i u zakon o trgovini, ali su ograničenja skinuta odlukom Ustavnog suda. S gospodarskom krizom pitanje slobodne nedjelje i njezinog posebnog plaćanja za djelatnosti u kojima je neminovan, od zdravstvenih ustanova do prometnog i turističko-ugostiteljskog sektora, palo je potopuno u drugi plan. Hrvatski poslodavci zasad se ne izjašnjavaju o mogućim briselskim smjernicama u definiranju kvalitetnijih pravila oko neradne nedjelje.


Komentari članka

Vezani članci

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

02.09.2019.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Stampedo rasta cijena: Kvadrat stana u dvije godine poskupio 800 eura

19.08.2019.

Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eur

Otkrivamo što je prava istina iza dramatičnih naslova o propasti hrvatskog turizma i praznim krevetima: evo što o ovogodišnjim brojkama kažu stručnjaci

14.08.2019.

Najlakše se pokvari želudac koji se puni lakomošću, govorili su stari i ne znajući koliko će se ta narodna mudrost potvrditi i pokazati točnom na turističkom ljetu 2019. godine.

Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

14.08.2019.

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

Lipa prikupila 10 tisuća potpisa protiv novih poreza

12.08.2019.

Lipa poziva sve porezne obveznike da se uključe u javnu raspravu o novim porezima te putem službenog kanala poruče vladi što misle o ovom dijelu 4. kruga porezne reforme.

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 912 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 487 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 347 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija