Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Svi 2018

Prelazak sa kune na euro se može dogoditi u roku od pet do sedam godina

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Frenki Laušić  

Prelazak sa kune na euro se može dogoditi u roku od pet do sedam godina

Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u RH u kojoj se donosi studija troškova i koristi prelaska na euro, a istovremeno je osnovano i Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u RH.

"Provedena analiza pokazuje da će Hrvatska ostvariti znatne i trajne koristi od uvođenja eura, dok će troškovi uglavnom biti jednokratni i niski. Uvođenjem eura smanjit će se rizici za financijsku i makroekonomsku stabilnost, kao i kamatne stope i transakcijski troškovi. Korištenje zajedničke valute pogodovat će jačanju trgovine s državama članicama europodručja i konkurentnosti izvoza, posebice turizma. Sve to trebalo bi pridonijeti bržem gospodarskom rastu i rastu zaposlenosti, povećati obujam investicija i ojačati otpornost na financijske i gospodarske poremećaje", ističe se u Strategiji, dok je Martina Dalić, potpredsjednica Vlade, istaknula kako je rok u kojem bi se euro mogao uvesti razdoblje od pet do sedam godina.

Nadalje, u Strategiji se naglašava da, kada je utjecaj konverzije na cijene u pitanju, moglo doći do povećanja cijena za oko 0,20 postotnih bodova (povećanje indeksa potrošačkih cijena), odnosno oko 0,37 postotnih bodova (povećanje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena) u razdoblju od pola godine prije i poslije konverzije.

Uvođenje eura moglo bi imati malo izrazitiji učinak na građane s višom razinom dohotka, s obzirom na to da je udio dobara i usluga čije bi cijene mogle znatno porasti (primjerice ugostiteljske usluge, rekreativne i kulturne usluge) u njihovoj potrošačkoj košarici relativno veći. S druge strane, konverzija u euro trebala bi u manjoj mjeri utjecati na poskupljenje košarice dobara i usluga koju kupuju građani s nižom razinom dohotka

"Članstvo u eurozoni jedna je od obveza koje smo preuzeli Ugovorom o pristupanju EU, no tim ugovorom nije utvrđen specifičan datum kada Hrvatska treba preuzeti euro kao valutu, to je ostavljeno volji države članice", ustvrdila je tim povodom potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva, dodajući kako Hrvatska treba zadovoljiti kriterije nominalne konvergencije i realne konvergencije. "Prvi uključuju visinu fiskalnog deficita, kretanje i visinu javnoga duga, kao i kretanje cijena, te kamatnih stopa, a kriteriji realne konvergencije su, pak, dinamika i brzina približavanja razine dohotka u Hrvatskoj prosječnoj razini dohotka u EU. Ta je razina dohotka otprilike na onoj prosječnoj razini na kojoj su se nalazile i druge države članice kada su pokretale ovaj proces", naglasila je Martina Dalić.

Uz navedeno, sastavni dio procesa je pristupanje europskom tečajnom mehanizmu, u okviru kojeg kandidat za sudjelovanje u eurozoni mora funkcionirati najmanje dvije godine. To znači da će se utvrditi središnji paritet za koji će se vezati tečaj kune i tijekom trajanja tečajnog mehanizma tečaj kune će u odnosu na euro moći fluktuirati unutar određenog intervala", naglasila je potpredsjednica Vlade, napominjući kako je Hrvatska ekonomski vrlo dobar kandidat za preuzimanje eura kao nacionalne valute, s obzirom na strukturu našega gospodarstva, usklađenost poslovnog ciklusa s euro područjem, te s obzirom na strukturu našeg monetarnog sustava gdje već i danas dominira euro. Pritom je kazala kako je oko 80 posto štednih depozita stanovništva denominirano u euru, što znači i da je naša monetarna politika u značajnoj mjeri ograničena zbog te činjenice, odnosno da HNB diskrecijski može upravljati s negdje između 20 i 30 posto novčane mase.
Intervencija HNB-a

Hrvatska narodna banka (HNB) intervenirala je u četvrtak na deviznom tržištu kupnjom 320,5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,397618 kuna za jedan euro, u cilju zaustavlja jačanja kune u odnosu na euro.

To je druga devizna intervencija središnje banke u ovoj godini, a tijekom 2017. godine središnja banka je pet puta intervenirala na deviznom tržištu kupujući svaki put devize, u ukupnom iznosu od 947 milijuna eura.


Komentari članka

Vezani članci

Osim Pelješkog mosta gradit će se još tri mosta, dva vijadukta, četiri tunela i dva vidikovca

17.08.2018.

Osim velikog broja objekata, na Pelješcu će se morati sagraditi i snažna trafostanica za napajanje tunela, signalizacije, ali i samog mosta Pelješac.

Država u pola godine darovala nekretnine u vrijednosti 118 milijuna kuna

17.08.2018.

Radi aktivacije neiskorištene državne imovine u razdoblju od početka siječnja do kraja lipnja sklopljeno je 107 ugovora. Od te brojke, 40 ih se odnosi na ugovore o osnivanju prava služnosti, od kojih je 16 s naknadom, a 24 bez naknade

U Hrvatskoj raste broj imućnijih turista

14.08.2018.

Prema posljednjim istraživanjima Instituta za turizam, u Hrvatsku i dalje najviše ljudi dolazi automobilom, njih 64%.

Strategija razvoja poljoprivrede nije dovršena već dvije godine

14.08.2018.

Na pitanje radi li se i u kojoj je fazi izrada poljoprivredne strategije, Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo je kako je "trenutačno u fazi analize učinkovitosti postojećih mjera poljoprivredne politike, kako bismo na osnovi tih pokazatelja te u okviru

U grupi smo zemalja s visokim blagostanjem: Hrvatska na 40. mjestu prema održivom ekonomskom razvoju

13.08.2018.

Od svih vrijednosti, odnosno dimenzija koje se vrednuju na SEDA skoru, najvišu ocjenu Hrvatska je dobila iz jednakosti, 85,5, dok je najniža ocjena Hrvatskoj dodijeljena za visinu dohotka, tek 30,8.

Tag cloud

  1. 1789 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1493 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP