Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Svi 2018

Prelazak sa kune na euro se može dogoditi u roku od pet do sedam godina

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Frenki Laušić  

Prelazak sa kune na euro se može dogoditi u roku od pet do sedam godina

Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u RH u kojoj se donosi studija troškova i koristi prelaska na euro, a istovremeno je osnovano i Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u RH.

"Provedena analiza pokazuje da će Hrvatska ostvariti znatne i trajne koristi od uvođenja eura, dok će troškovi uglavnom biti jednokratni i niski. Uvođenjem eura smanjit će se rizici za financijsku i makroekonomsku stabilnost, kao i kamatne stope i transakcijski troškovi. Korištenje zajedničke valute pogodovat će jačanju trgovine s državama članicama europodručja i konkurentnosti izvoza, posebice turizma. Sve to trebalo bi pridonijeti bržem gospodarskom rastu i rastu zaposlenosti, povećati obujam investicija i ojačati otpornost na financijske i gospodarske poremećaje", ističe se u Strategiji, dok je Martina Dalić, potpredsjednica Vlade, istaknula kako je rok u kojem bi se euro mogao uvesti razdoblje od pet do sedam godina.

Nadalje, u Strategiji se naglašava da, kada je utjecaj konverzije na cijene u pitanju, moglo doći do povećanja cijena za oko 0,20 postotnih bodova (povećanje indeksa potrošačkih cijena), odnosno oko 0,37 postotnih bodova (povećanje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena) u razdoblju od pola godine prije i poslije konverzije.

Uvođenje eura moglo bi imati malo izrazitiji učinak na građane s višom razinom dohotka, s obzirom na to da je udio dobara i usluga čije bi cijene mogle znatno porasti (primjerice ugostiteljske usluge, rekreativne i kulturne usluge) u njihovoj potrošačkoj košarici relativno veći. S druge strane, konverzija u euro trebala bi u manjoj mjeri utjecati na poskupljenje košarice dobara i usluga koju kupuju građani s nižom razinom dohotka

"Članstvo u eurozoni jedna je od obveza koje smo preuzeli Ugovorom o pristupanju EU, no tim ugovorom nije utvrđen specifičan datum kada Hrvatska treba preuzeti euro kao valutu, to je ostavljeno volji države članice", ustvrdila je tim povodom potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva, dodajući kako Hrvatska treba zadovoljiti kriterije nominalne konvergencije i realne konvergencije. "Prvi uključuju visinu fiskalnog deficita, kretanje i visinu javnoga duga, kao i kretanje cijena, te kamatnih stopa, a kriteriji realne konvergencije su, pak, dinamika i brzina približavanja razine dohotka u Hrvatskoj prosječnoj razini dohotka u EU. Ta je razina dohotka otprilike na onoj prosječnoj razini na kojoj su se nalazile i druge države članice kada su pokretale ovaj proces", naglasila je Martina Dalić.

Uz navedeno, sastavni dio procesa je pristupanje europskom tečajnom mehanizmu, u okviru kojeg kandidat za sudjelovanje u eurozoni mora funkcionirati najmanje dvije godine. To znači da će se utvrditi središnji paritet za koji će se vezati tečaj kune i tijekom trajanja tečajnog mehanizma tečaj kune će u odnosu na euro moći fluktuirati unutar određenog intervala", naglasila je potpredsjednica Vlade, napominjući kako je Hrvatska ekonomski vrlo dobar kandidat za preuzimanje eura kao nacionalne valute, s obzirom na strukturu našega gospodarstva, usklađenost poslovnog ciklusa s euro područjem, te s obzirom na strukturu našeg monetarnog sustava gdje već i danas dominira euro. Pritom je kazala kako je oko 80 posto štednih depozita stanovništva denominirano u euru, što znači i da je naša monetarna politika u značajnoj mjeri ograničena zbog te činjenice, odnosno da HNB diskrecijski može upravljati s negdje između 20 i 30 posto novčane mase.
Intervencija HNB-a

Hrvatska narodna banka (HNB) intervenirala je u četvrtak na deviznom tržištu kupnjom 320,5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,397618 kuna za jedan euro, u cilju zaustavlja jačanja kune u odnosu na euro.

To je druga devizna intervencija središnje banke u ovoj godini, a tijekom 2017. godine središnja banka je pet puta intervenirala na deviznom tržištu kupujući svaki put devize, u ukupnom iznosu od 947 milijuna eura.


Komentari članka

Vezani članci

Turizam značajan u hrvatskoj ekonomiji, ali ne koliko se dosad vjerovalo

21.01.2019.

Državni zavod za statistiku prvi je put objavio rezultate izračuna ekonomske važnosti turizma za Republiku Hrvatsku u skladu s metodologijom satelitskog računa turizma (Tourism Satellite Account – TSA).

Hrvatska ima najveće zalihe pitke vode u EU, ali i najveće gubitke

21.01.2019.

Razlog su najčešće dotrajale cijevi, starije i od 50 godina. Građani optužuju gradske vodovode da ih čestim dizanjem cijene iskorištavaju za krpanje proračuna.

U Hrvatskoj su porasle cijene gotovo svega

17.01.2019.

Usporedba prošlogodišnjeg prosinca i studenoga pokazuje kako su najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, u prosjeku 4,2 posto, te cijene zdravlja za 0,1 posto. Istodobno su cijene komunikacija, obrazovanja i restorana i hotela ostale na razini iz

Dombrovskis opalio pljusku Hrvatskoj: Uvođenje eura bez reformi vodi u propast

15.01.2019.

Dovoljno upozorenje za državu u kojoj političari i ne razmišljaju što će se događati nakon njihova mandata (i uvođenja eura), koja je i zemljopisno talijanska susjeda, a od Latvije udaljena doslovno tisuću milja.

Javni dug Hrvatske pao na najnižu razinu od 2012. godine

08.01.2019.

Kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna, kažu analitičari

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast