Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Svi 2018

Prelazak sa kune na euro se može dogoditi u roku od pet do sedam godina

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Frenki Laušić  

Prelazak sa kune na euro se može dogoditi u roku od pet do sedam godina

Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u RH u kojoj se donosi studija troškova i koristi prelaska na euro, a istovremeno je osnovano i Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u RH.

"Provedena analiza pokazuje da će Hrvatska ostvariti znatne i trajne koristi od uvođenja eura, dok će troškovi uglavnom biti jednokratni i niski. Uvođenjem eura smanjit će se rizici za financijsku i makroekonomsku stabilnost, kao i kamatne stope i transakcijski troškovi. Korištenje zajedničke valute pogodovat će jačanju trgovine s državama članicama europodručja i konkurentnosti izvoza, posebice turizma. Sve to trebalo bi pridonijeti bržem gospodarskom rastu i rastu zaposlenosti, povećati obujam investicija i ojačati otpornost na financijske i gospodarske poremećaje", ističe se u Strategiji, dok je Martina Dalić, potpredsjednica Vlade, istaknula kako je rok u kojem bi se euro mogao uvesti razdoblje od pet do sedam godina.

Nadalje, u Strategiji se naglašava da, kada je utjecaj konverzije na cijene u pitanju, moglo doći do povećanja cijena za oko 0,20 postotnih bodova (povećanje indeksa potrošačkih cijena), odnosno oko 0,37 postotnih bodova (povećanje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena) u razdoblju od pola godine prije i poslije konverzije.

Uvođenje eura moglo bi imati malo izrazitiji učinak na građane s višom razinom dohotka, s obzirom na to da je udio dobara i usluga čije bi cijene mogle znatno porasti (primjerice ugostiteljske usluge, rekreativne i kulturne usluge) u njihovoj potrošačkoj košarici relativno veći. S druge strane, konverzija u euro trebala bi u manjoj mjeri utjecati na poskupljenje košarice dobara i usluga koju kupuju građani s nižom razinom dohotka

"Članstvo u eurozoni jedna je od obveza koje smo preuzeli Ugovorom o pristupanju EU, no tim ugovorom nije utvrđen specifičan datum kada Hrvatska treba preuzeti euro kao valutu, to je ostavljeno volji države članice", ustvrdila je tim povodom potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva, dodajući kako Hrvatska treba zadovoljiti kriterije nominalne konvergencije i realne konvergencije. "Prvi uključuju visinu fiskalnog deficita, kretanje i visinu javnoga duga, kao i kretanje cijena, te kamatnih stopa, a kriteriji realne konvergencije su, pak, dinamika i brzina približavanja razine dohotka u Hrvatskoj prosječnoj razini dohotka u EU. Ta je razina dohotka otprilike na onoj prosječnoj razini na kojoj su se nalazile i druge države članice kada su pokretale ovaj proces", naglasila je Martina Dalić.

Uz navedeno, sastavni dio procesa je pristupanje europskom tečajnom mehanizmu, u okviru kojeg kandidat za sudjelovanje u eurozoni mora funkcionirati najmanje dvije godine. To znači da će se utvrditi središnji paritet za koji će se vezati tečaj kune i tijekom trajanja tečajnog mehanizma tečaj kune će u odnosu na euro moći fluktuirati unutar određenog intervala", naglasila je potpredsjednica Vlade, napominjući kako je Hrvatska ekonomski vrlo dobar kandidat za preuzimanje eura kao nacionalne valute, s obzirom na strukturu našega gospodarstva, usklađenost poslovnog ciklusa s euro područjem, te s obzirom na strukturu našeg monetarnog sustava gdje već i danas dominira euro. Pritom je kazala kako je oko 80 posto štednih depozita stanovništva denominirano u euru, što znači i da je naša monetarna politika u značajnoj mjeri ograničena zbog te činjenice, odnosno da HNB diskrecijski može upravljati s negdje između 20 i 30 posto novčane mase.
Intervencija HNB-a

Hrvatska narodna banka (HNB) intervenirala je u četvrtak na deviznom tržištu kupnjom 320,5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,397618 kuna za jedan euro, u cilju zaustavlja jačanja kune u odnosu na euro.

To je druga devizna intervencija središnje banke u ovoj godini, a tijekom 2017. godine središnja banka je pet puta intervenirala na deviznom tržištu kupujući svaki put devize, u ukupnom iznosu od 947 milijuna eura.


Komentari članka

Vezani članci

Mioč: Većina poreznih promjena je dobra

19.10.2018.

Većina promjena je dobra, iako smatram da se moglo učiniti mnogo više, pogotovo u smislu makroekonomskih ciljeva. Moglo se razmisliti o znatnijem rasterećenju rada, a ne nužno o smanjenju PDV-a

'Nije dobro: Hrvatska može još dvije ili tri godine ovako, a onda tko se spasi - spasi se'

18.10.2018.

Hrvatska je danas, po razini relativnog standarda, tamo gdje je bila prije 110 godina u odnosu na Austriju i Njemačku, tvrdi Lovrinčević.

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

17.10.2018.

Najnovije istraživanje ponovo ukazuje i potvrđuje nužnost provođenja reformi, nužno donošenje dugoročne vizije Hrvatske kao opis željenog stanja u budućnosti te jasne sektorske strategije koje omogućuju takvu viziju

UNIDO-ISEC na forumu u Pekingu otvara vrata divovskim investicijama u Hrvatsku

16.10.2018.

Po prvi puta jedna je država, Hrvatska, dobila čast i priznanje da bude u fokusu investicijskog foruma u organizaciji UNIDO-a. Najvažniji događaj hrvatskog investicijskog foruma je dodjela granta za rekonstrukciju ratom razrušenih područja od strane čelni

U prvih devet mjeseci porast turističkih dolazaka za 6 posto, noćenja za 4 posto

11.10.2018.

Hrvatsku je u prvih devet mjeseci posjetilo gotovo 18 milijuna turista, koji su ostvarili gotovo 101 milijun noćenja, što su porasti od 6 odnosno 4 posto u odnosu na isto razdoblje lani te to ide u prilog najavama da se ove godine mogu očekivati ukupni po

Tag cloud

  1. 1811 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1501 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 848 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP