Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Svi 2018

Prelazak sa kune na euro se može dogoditi u roku od pet do sedam godina

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Frenki Laušić  

Prelazak sa kune na euro se može dogoditi u roku od pet do sedam godina

Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u RH u kojoj se donosi studija troškova i koristi prelaska na euro, a istovremeno je osnovano i Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u RH.

"Provedena analiza pokazuje da će Hrvatska ostvariti znatne i trajne koristi od uvođenja eura, dok će troškovi uglavnom biti jednokratni i niski. Uvođenjem eura smanjit će se rizici za financijsku i makroekonomsku stabilnost, kao i kamatne stope i transakcijski troškovi. Korištenje zajedničke valute pogodovat će jačanju trgovine s državama članicama europodručja i konkurentnosti izvoza, posebice turizma. Sve to trebalo bi pridonijeti bržem gospodarskom rastu i rastu zaposlenosti, povećati obujam investicija i ojačati otpornost na financijske i gospodarske poremećaje", ističe se u Strategiji, dok je Martina Dalić, potpredsjednica Vlade, istaknula kako je rok u kojem bi se euro mogao uvesti razdoblje od pet do sedam godina.

Nadalje, u Strategiji se naglašava da, kada je utjecaj konverzije na cijene u pitanju, moglo doći do povećanja cijena za oko 0,20 postotnih bodova (povećanje indeksa potrošačkih cijena), odnosno oko 0,37 postotnih bodova (povećanje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena) u razdoblju od pola godine prije i poslije konverzije.

Uvođenje eura moglo bi imati malo izrazitiji učinak na građane s višom razinom dohotka, s obzirom na to da je udio dobara i usluga čije bi cijene mogle znatno porasti (primjerice ugostiteljske usluge, rekreativne i kulturne usluge) u njihovoj potrošačkoj košarici relativno veći. S druge strane, konverzija u euro trebala bi u manjoj mjeri utjecati na poskupljenje košarice dobara i usluga koju kupuju građani s nižom razinom dohotka

"Članstvo u eurozoni jedna je od obveza koje smo preuzeli Ugovorom o pristupanju EU, no tim ugovorom nije utvrđen specifičan datum kada Hrvatska treba preuzeti euro kao valutu, to je ostavljeno volji države članice", ustvrdila je tim povodom potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva, dodajući kako Hrvatska treba zadovoljiti kriterije nominalne konvergencije i realne konvergencije. "Prvi uključuju visinu fiskalnog deficita, kretanje i visinu javnoga duga, kao i kretanje cijena, te kamatnih stopa, a kriteriji realne konvergencije su, pak, dinamika i brzina približavanja razine dohotka u Hrvatskoj prosječnoj razini dohotka u EU. Ta je razina dohotka otprilike na onoj prosječnoj razini na kojoj su se nalazile i druge države članice kada su pokretale ovaj proces", naglasila je Martina Dalić.

Uz navedeno, sastavni dio procesa je pristupanje europskom tečajnom mehanizmu, u okviru kojeg kandidat za sudjelovanje u eurozoni mora funkcionirati najmanje dvije godine. To znači da će se utvrditi središnji paritet za koji će se vezati tečaj kune i tijekom trajanja tečajnog mehanizma tečaj kune će u odnosu na euro moći fluktuirati unutar određenog intervala", naglasila je potpredsjednica Vlade, napominjući kako je Hrvatska ekonomski vrlo dobar kandidat za preuzimanje eura kao nacionalne valute, s obzirom na strukturu našega gospodarstva, usklađenost poslovnog ciklusa s euro područjem, te s obzirom na strukturu našeg monetarnog sustava gdje već i danas dominira euro. Pritom je kazala kako je oko 80 posto štednih depozita stanovništva denominirano u euru, što znači i da je naša monetarna politika u značajnoj mjeri ograničena zbog te činjenice, odnosno da HNB diskrecijski može upravljati s negdje između 20 i 30 posto novčane mase.
Intervencija HNB-a

Hrvatska narodna banka (HNB) intervenirala je u četvrtak na deviznom tržištu kupnjom 320,5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,397618 kuna za jedan euro, u cilju zaustavlja jačanja kune u odnosu na euro.

To je druga devizna intervencija središnje banke u ovoj godini, a tijekom 2017. godine središnja banka je pet puta intervenirala na deviznom tržištu kupujući svaki put devize, u ukupnom iznosu od 947 milijuna eura.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska sutra preuzima predsjedanje Vijećem Europe

17.05.2018.

Vijeće Europe koje danas broji 47 članica – sve europske zemlje osim Bjelorusije- najstarija je europska organizacija, osnovana 5. svibnja 1949. u Londonu s ciljem jačanja europskoga jedinstva te promicanja demokracij

Krajem ožujka u obrtima diljem Hrvatske radilo je preko 182.000 radnika

16.05.2018.

Broj zaposlenih u obrtu i samostalnim djelatnostima u ožujku je porastao za 2.747, ili 1,5 posto, pa je posljednjeg dana tog mjeseca u obrtu i samostalnim djelatnostima bilo ukupno 182.357 zaposlenih, pokazuju novi podaci državne statistike.

Pogledajte tko ima najbolje, a tko najlošije plaće u Hrvatskoj

07.05.2018.

Nakon višegodišnjeg mrtvila na tržištu rada u posljednje vrijeme svjedočimo nestašici radne snage i osjetnijem rastu plaća. Istražili smo kakva su primanja u pojedinim djelatnostima te koja su zanimanja najviše profitirala zbog sve naglašenije nestašice r

Bruto inozemni dug Hrvatske pao na 40 milijardi eura

07.05.2018.

Padu bruto inozemnog duga značajno je doprinijelo i smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora. Na kraju siječnja je bruto inozemni dug opće države iznosio 13,9 milijardi eura, što je za 820 milijuna eura ili 5,6 posto manje u odnosu na isti mjesec 2017

Nedostaje li zaista Hrvatskoj radne snage ili stotine tisuća ljudi radije sišu proračun nego rade?

04.05.2018.

Iako bi ljudi u Hrvatskoj htjeli imati standard kao na sjeveru Europe - Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Islandu - podaci o zaposlenosti i duljini radnog vijeka pokazuju da njima novac nije pao s neba, nego da iza njihova visokog životnog standarda stoji rad

Tag cloud

  1. 1751 članka imaju tag hrvatska
  2. 1781 članka imaju tag turizam
  3. 1488 članka imaju tag financije
  4. 1153 članka imaju tag izvoz
  5. 755 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 938 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 898 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 759 članka imaju tag investicije
  10. 911 članka imaju tag EU
  11. 829 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 795 članka imaju tag svijet
  14. 743 članka imaju tag menadžment
  15. 912 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 469 članka imaju tag tehnologija
  20. 309 članka imaju tag poticaji
  21. 375 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 382 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 232 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 280 članka imaju tag osijek
  31. 304 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 293 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija