Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Lis 2019

Preko farme pataka, koze i kozjeg mlijeka do vrhunskog jogurta

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Blanka Kufner  

Preko farme pataka, koze i kozjeg mlijeka do vrhunskog jogurta

“Uz farmu patki odlučio sam nabaviti jednu kozu kako bi proširili gospodarstvo s različitim životinjama. I nakon što je prva koza Zorica dobila mladog kozlića zvanog Dorica i s obzirom da su zajedno davale premalo mlijeka da bi počeli raditi sireve, odlučio sam nabaviti još nekoliko koza od ljudi koji se više nisu htjeli njima baviti pa smo praktički udomili još nekoliko komada”, uvodi nas u početke svog novog biznisa vlasnik OPG-a Mario Krog koji je poznatiji po brendu Milk Bar.

OPG Mario Krog osnovan je 2013. godine s ciljem očuvanja tradicionalnog uzgoja domaćih patki (po zagorski raca).

Koze imaju "kraljevski tretman“
"Farma je smještena u Gornjoj Pačetini, pogađate po čemu je dobila naziv. Smjestili smo se između Krapine i općine Sveti Križ Začretje. Imamo oko 4ha zemlje koju većinom prekrivaju pašnjaci i travnjaci za sijenažu i ispašu životinja. Nekoliko godina bavili smo se uzgojem patki, no zbog nemogućnosti klanja odustali smo od toga i prebacili se na druge životinje, koze, koje su od 2016. stalni stanovnici naše farme. Prošle godine nabavili smo i kravu te otvorili mini siranu“, nastavlja Mario i kaže kako je malo po malo, sa par koza došlo puno potomaka, pogotovo jer su sve imale blizance.

U međuvremenu se dosta ljudi počelo zanimati za kozje mlijeko i kefir jer zaista pomaže kod raznih bolesti, posebno u djece i starije populacije. “Kako smo već sad imali desetak koza, počeli smo raditi polutvrde sireve, no za takvu proizvodnju trebalo je osmisliti i izgraditi mali objekat odnosno mini siranu, a i trenutni objekt sa kozama bio je premalen. Stoga smo 2017. godine izgradili novu drvenu kuću i u sklopu toga veliku farmu u kojoj je svaka koza dobila svoju sobu sa krevetom, hranilicom i pojilicom kako bi nesmetano mogla uživati u životu.

U staroj drvenoj kući opremili smo mini siranu za proizvodnju mlijeka i sira, no ubrzo sam shvatio da je proizvodnja sira uz vođenje cijele farme gotovo neizvedivo, pogotovo zato jer kvalitetni sirevi moraju dugo sazrijevati. A i danas na tržištu vlada velika konkurencija upravo na tom polju. Prošao sam nekoliko edukacija i zaključio da se trebam orijentirati na nešto jednostavnije, a opet zdravo i korisno. I tako sam krenuo u proizvodnju jogurta”, otkriva nam Mario Krog.

Nabavio i kravu da bi radio jogurt od kozjeg i kravljeg mlijeka
Ta odluka je bila pun pogodak. Proizvodnja jogurta je jednostavna i tijekom fermentacije čovjek se može posvetiti farmi i životinjama, a s njima uvijek ima posla. Nabavio je i kravu kako bi stvorio novi jedinstveni proizvod na tržištu. Naime, jogurt rade od pomiješanog kravljeg i kozjeg mlijeka. “Uz običan tekući jogurt došao sam na ideju da napravim i nešto slatko pa sam smislio specijalni božićni iliti medeni jogurt: na dno se stavi malo cimeta i prelije posebnim autohtonim bagremovim medom i na to jogurtom koji se pokazao vrlo ukusnim, a bez dodatka šećera i aditiva”, opisuje.

Nedavno su pokrenuli i liniju voćnih jogurta u suradnji s brendom Šinjorina smokva iz Zadra koji rade ekološke namaze također bez šećera i aditiva tako da po narudžbi mogu složiti jogurt od smokve, višnje maraške i gorke mandarine s korom. Uz to imaju liniju čvrstih jogurta koji također bilježe sve veću prodaju jer se odlično uklapaju u doručak ili kolač. Uz jogurte rade i posebne napitke koji su hit proizvod, a to su kefiri od tibetanskih odnosno kefirovih gljivica.

“Moram priznati da je proces doista kompleksan jer treba pažljivo skladištiti gljive, paziti na njihovo doziranje u mlijeku, zatim dobro procijediti i kasnije opet ih njegovati. No kupci nam se stalno javljaju kako im naš kefir najbolje odgovara baš zbog specifičnog načina proizvodnje koji je, naravno, posebno prilagođen. Svo posuđe mora biti drveno ili plastično kako se ne bi gubila ljekovitost tih gljiva”, navodi.

Još jedna posebnost njihovog kefira je ta što je svaka serija različita jer ovisi o temperaturi i količini gljiva te dužini fermentacije. Mario svaku seriju isprobava i tek kada je zadovoljan kreće pakiranje u staklene boce za prodaju.

Nije želio čekati mirovinu da bi uživao u radu sa životinjama
U početku su članovi gospodarstva uz Marija bili i njegovi roditelji koji su većinom pomagali oko pakiranja i plasmana proizvoda. Od kada je krenuo s mlijekom i mliječnim prerađevinama, samostalan je u svim segmentima proizvodnje.

"Još kao dijete jako sam volio životinje i tijekom osnovne škole uzgajao sam patke, kokoši i zečeve, imao psa i puno mačaka, ali iz razloga što jako volim životinje nikako nisam mogao prihvatiti da bih se bavio nekim uzgojem i prodajom. Ubrzo sam shvatio da se od toga, nažalost, ne može živjeti pa sam se odlučio baviti još jednim poslom koji sam obožavao, a to je film i televizija“, govori.

Upisao je studij menadžmenta i zaposlio se na lokalnoj televiziji u Zagrebu te pokušao otvoriti Zagorsku televiziju. No, tehnologija je prebrzo napredovala, a i politika kroji sudbinu svih takvih inicijativa pa je odustao od te ideje. Raditi na televiziji bilo je i vrlo stresno te zahtjevalo cjelodnevni, ponekad i noćni angažman.

"Tijekom jednog snimanja rodila se ideja da jednog dana, kada budem u mirovini, imam svoj komadić zemlje i gospodarstvo jer sam primjetio koliko su ti ljudi ispunjeni i sretni. Shvatio sam da oni mogu postići nešto u svom životu, dok kod svijeta filma pa i menadžmenta, sve zapravo ovisi u nekim uspješnim ili neuspješnim manipulacijama. Uskoro sam shvatio da ne želim čekati mirovinu već je vrijeme da u mlađim danima pokušam napraviti nešto posebno, a to je potpuno promijeniti struku i zapravo svo znanje i iskustvo iskoristiti za vlastiti rast“, dodaje.

Prirodan uzgoj i održivi razvoj na prvome su mjestu
Većih problema u poslovanju nema, a i trudi se usavršavati proizvodnju i prodaju na način da se što više problema otkloni i da se uspjeva posložiti uloženo i dobiveno. Poticaje dobiva putem agencija za plaćanje vezano za zemlju i životinje, a u principu služe da se pokriju neki primarni troškovi proizvodnje kao što je sjetva ili markiranje životinja. Ponekad se javlja na gradske i županijske natječaje za ulaganja u modernizaciju i proizvodnju pa je tako nabavio neke strojeve po povoljnijim cijenama što je doprinijelo bržem rastu i kvalitetnijem poslovanju.

"U mini sirani imamo samo jedan uređaj koji grije i pasterizira mlijeko, na kraju ga hladi, pa zadržava temperaturu kod fermentacije i onda se gotovi proizvodi pune u staklene boce. To je jedna velika ekološka prednost i mislim da je to još jedan od načina kako se izdvajamo od konkurencije. Naša farma u potpunosti je prilagođena prirodnom uzgoju i održivom razvoju, od proizvodnje hrane za koze, do samog uzgoja životinja i proizvodnje mliječnih proizvoda.

Želimo da postane i turističko odredište, stoga je otvorena 365 dana u godini i cilj nam je pokazati kako zaista izgleda slobodan i prirodan uzgoj životinja koje veselo po cijele dane plivaju, trče, lete, igraju se, hrane neograničenim količinama prirodne hrane i uživaju u svakom trenu. Upravo te kvalitete osiguravaju vrhunsku kvalitetu proizvoda“, ističe.

Razmišlja o pokretanju linije sladoleda i smrznutih jogurta
Mliječne prerađevine, osim na kućnom pragu u specijalno izgrađenom dućanu, plasiraju i u preko 20 manjih (lokalnih) trgovina u Zagrebu koji drže domaće proizvode hrvatskih proizvođača. Kupci su većinom mlade obitelji koje shvaćaju koliko je važno konzumirati proizvode koji ne sadrže umjetne dodatke i znaju koliko je važno poticati domaće proizvođače, posebno one koji ulažu u održivi razvoj i brinu o okolišu u kojem djeluju. Otkup nije unaprijed dogovoren, svaki tjedan zaprimaju narudžbe i prema tome kreću u proizvodnju jogurta i kefira. Za sada su zadovoljni jer sve veći broj ljudi počinje shvaćati važnost zdrave prehrane. Kritična su dva ljetna mjeseca kada ljudi iz unutrašnjosti odu na more.


Komentari članka

Vezani članci

OPG Antolović mlijeko ne predaje već do 300 l dnevno prerađuju u sir i vrhnje

18.11.2019.

Obitelj Antolović dnevno prerađuje 250 do 300 litara mlijeka, koji prodaju na tržnicama u Našicama, Orahovici i Donjem Miholjcu. Uz pomoć sredstava Osječko-baranjske županije sada imaju potpuno opremljenu prostoriju za proizvodnju sira.

Kooperanti pred zidom: Otkup mlijeka dogovoren do kraja studenog, što nakon toga?

08.11.2019.

Stane li otkup mlijeka nema nam druge nego s junicama za koje smo dobili poticaje doći pred Ministarstvo, kažu Mario Kostelac i Miko Perković, kooperanti PIK-a Rijeka.

Otvorena najmodernija farma svinja vrijedna preko 7 milijuna kuna

01.11.2019.

Ulaganje vrijedno 7.100.000 kuna, kapacitet farme 360 tovljenika i 63 krmače

Program potpore za sufinanciranje rada uzgojnih udruženja u području stočarstva

18.10.2019.

Tema savjetovanja je: Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga programa potpore za sufinanciranje rada uzgojnih udruženja u području stočarstva

Sommet de l elevage ili sad nam je jasno zašto su Francuzi uspješni poljoprivrednici

18.10.2019.

Salers, Limousin, Hereford, Charolais, Mont Billiard. To su samo neke od pasmina goveda koje smo gledali u pompoznoj areni Sommet de l'elevage 2019 poljoprivrednog sajma u francuskom gradu Clermont Ferrand. No, u toj čudesnoj polukružnoj areni pred komisi

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 973 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 586 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija