Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Srp 2020

Povijesni trenutak: Počinje oproštaj od kune

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Petar VUŠKOVIĆ  

Povijesni trenutak: Počinje oproštaj od kune

HRVATSKA 10. SRPNJA UŠLA U ERM II: POSLJEDNJI KORAK DO UVOĐENJA EURA KAO SLUŽBENE VALUTE
Hrvatska je 2025. zemlja s eurom! Najranije 2022. godine možemo uvesti euro, pod uvjetom stabilnih makroekonomskih konvergencija. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska se opredijelila preuzeti euro kao svoju službenu valutu. Osim toga, Hrvatska odavno ima svoje radne stolove u Europskoj središnjoj banci (ECB-u), sa sjedištem u Frankfurtu. Prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, uvođenje eura formalna je obveza svih država članica. Hrvatskoj će euro biti veslo kojim će zaveslati svojom ekonomijom. Takav stav nije u domeni osjećaja, nego empirije.

10 PREDNOSTI EURA
1. Euro stvara prilike za rast investicija i povjerenje inozemnih partnera: Ako strani investitor investira milijun eura na hrvatskom tržištu, a nakon toga euro deprecira (obezvrijedi) prema kuni za 5 %, njegov uloženi novac vrijedi 5 % manje. Investitor je izgubio 50.000 eura. Imati euro znači odsutnost rizika promjene valutnog tečaja za investitora. Euro stvara lakšu usporedivost cijena za investitora te povoljniju investicijsku klimu. Euro znači povjerenje koje se temelji na prepoznatljivosti jedne svjetske valute.

2. Euro pojeftinjuje kredite, a rate otplata kredita čini sigurnima: Hrvatska ekonomija visoko je euroizirana (vezana uz euro) pa valutni rizik postoji svagdje. Kod građana postoji kroz kredite i štednju. Uvođenjem eura cijena bi se kredita snizila jer nema valutnog rizika. Kamatna stopa na kredite bila bi najmanje 1 postotni bod niža kada bismo bili u eurozoni. Nadalje, kod uzimanja kredita u eurima rata kredita ovisi o vrijednosti kune. Deprecijacija (obezvrjeđivanje) kune nerijetko poveća rate kredita građana, što ih stavlja u nepovoljan položaj jer im se povećava dug. Što to znači, najbolje znaju oni koji su bili zaduženi u "švicarcima".

3. Euro čuva vrijednost depozita u bankama: Ako gledamo štednju, građani imaju čak 75 % svoje štednje u eurima. Nepovoljan tečaj može im smanjiti štednju, više nego što im je godišnja kamatna stopa na štednju, koja je niža od 1%. Uvođenjem eura eliminiralo bi se pitanje u kojoj valuti štedjeti kako bi se sačuvala vrijednost ušteđevine.

4. Euro eliminira nepovoljne tečajeve u mjenjačnicama i bankama: Pri mijenjanju novca u bankama ili mjenjačnicama vaš novac također ovisi tečaju. Neke mjenjačnice, pogotovo na moru, znaju imati nepovoljne tečajeve, gdje na 100 eura možete izgubiti i do 50 kuna, a na 1000 eura to je već 500 kuna. Banke strancima koji podižu novac sa svojih kartica na bankomatima nude nepovoljne tečajeve pa tako narušavaju povjerenje prema strancima, ali i konkurentnost u turizmu. Zanimljivo je da su banke u Hrvatskoj na tečajnim razlikama ostvarile oko 1,8 milijardi kuna. Uvođenjem eura nestale bi mjenjačnice, a banke bi ostale bez svojeg profita. Taj bi novac ostao tržištu.

5. Euro jača konkurentnost domaćih poduzeća: Zaduženost poduzeća u eurima je visoka i iznosi oko 50 milijardi kuna. Nepovoljan tečaj smanjuje konkurentnost naših poduzeća te povećava rate kredita. Poduzeća koja u najmu imaju poslovni prostor zbog deprecijacije kune mogu imati i veći trošak najma jer se cijena najma u ugovorima indeksira u eurima. Na taj se način smanjuje konkurentnost naših poduzeća. Euro za poduzeća znači i jeftiniji pristup kapitalu.

6. Euro stvara povoljne vanjskotrgovinske uvjete i pomaže izvoznicima: Za izvoznike euro bi stvorio niz prednosti. Izvoznici ne bi morali pratiti tečajne razlike zbog rizika tečaja i preračunavati ih u inozemne cijene. Olakšao bi se izvoz mnogih proizvoda eliminacijom transakcijskih troškova pa bi u konačnici ukupna vanjskotrgovinska razmjena bila povećana. Euro bi na izvoz imao tzv. učinak stvaranja trgovine. Neke studije iz 2000. godine pokazuju da zemlje koje imaju zajedničku valutu i do tri puta više trguju nego zemlje koje imaju različite valute.

7. Bezbrižnost putovanja za naše ljude, ali i turiste: Određene prednosti svakako bi imali i naši stanovnici jer bi mogli bezbrižno putovati većinom zemalja članica EU-a, ne razmišljajući o mijenjanju domaće valute u euro. Isti efekt imali bi i turisti koji dolaze u Hrvatsku, što bi našu državu učinilo konkurentnijom u turizmu. Hrvatska oko 17 % BDP-a ostvaruje od turizma, a od toga 70 % prihoda od zemalja iz eurozone.

8. Euro povećava kreditni rejting i omogućuje lakšu otplatu državnog duga: Uvođenje eura za Hrvatsku bi značilo povećanje kreditnog rejtinga i povoljnije zaduživanje na financijskim tržištima jer se članice eurozone smatraju sigurnijima. Jeftinije zaduživanje znači i lakšu otplatu dugova države. Ta sigurnost temelji se na monetarnoj i makroekonomskoj stabilnosti koju provodi Europska središnja banka (ECB).

9. U slučaju ekonomskih kriza imamo pravo na pristup Europskom mehanizmu stabilnosti.

10. Uvođenjem eura stvara se europski identitet jer će se hrvatski simboli (povijesne osobe i prirodne ljepote) naći na kovanicama eura.

DVA NEDOSTATKA
1. Jednokratni operativni trošak zbog konverzije i financijski trošak:

Konverzija kune znači i jednokratni operativni trošak zbog konverzije. Taj trošak odnosi se na informatičku opremu, prilagodbu bankomata za euro, tiskanje cjenika s cijenama u eurima, informiranje, administraciju zbog prilagodbe pojedinih dokumenata i ostale troškove. Procjenjuje se da će sve to koštati oko 0,5 % BDP-a. Također, postoje financijski troškovi prijenosa sredstava u ECB te u mehanizam stabilnosti (690 milijuna eura u 12 godina).

2. Gubitak monetarnog suvereniteta i nije toliki nedostatak:

Djelovanje monetarne i tečajne politike ionako je ograničeno. Naš monetarni suverenitet ogleda(o) se u čuvanju stabilnosti tečaja. Tečajna politika nije primjenjivana kod izvoza jer nije ni bilo strategije izvoza kojom bi se stvarale koristi od Marshall-Lernerova efekta da se deprecijacijom povećava netoizvoz. Gubitak monetarnog suvereniteta znači da će buduće kamatne stope zaduživanja ovisiti o monetarnoj politici u eurozoni, ali bar više neće biti toliko razlika u kamatama na kredite. Povjerenje prema monetarnoj politici morat će se graditi u odnosu prema ECB-u, koji je u slučaju s Grčkom pokazao da postoje instrumenti monetarne politike koji štite eurozonu i kojima možemo vjerovati.

DVA PITANJA
1. Hoće li doći do rasta cijena na tržištu?

Rast cijena zbog uvođenja eura neće se dogoditi jer rast cijena dominantno ovisi o kretanju cijena sirovina i energije. Euroskeptici su prognozirali da će s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju porasti cijene, a one su od 2013. godine kontinuirano padale zbog liberalizacijskih učinaka integracije na unutarnje tržište. Ako pogledamo zemlje koje su uvele euro, rast cijena iznosio je najviše neznatnih 0,3 %.Treba podsjetiti da je to znatno manje nego godišnja inflacija od 1 %.

Cijene eventualno mogu rasti tamo gdje je potražnja nešto veća. To je, primjerice, u ugostiteljstvu i u turizmu. Ako bi i došlo do zaokruživanja cijena zbog eura, tržište ima savršen mehanizam za korekciju cijena, a zove se pad potražnje za robom ili uslugama gdje se povećanje dogodilo. Da bi se potpuno izbjeglo zaokruživanje cijena, može se propisati zakonska obveza iskazivanja cijena u eurima i kunama kako bi potrošači znali da se njima ne manipulira. Međutim, za očekivati je da će u budućem vremenu zbog najavljenog sniženja stope PDV-a na svu hranu s 25 % na 13 % doći do pada cijena prehrambenih proizvoda.

2. Hoće li plaće porasti?

Euro neće utjecati na promjenu plaća. Na rast plaća utječu drugi faktori: konkurentnost poduzeća, produktivnost rada, rast pojedinog gospodarskog sektora, odluka vlasnika poduzeća da se ostvareni dohodak preraspodijeli u korist povećanja plaća itd. Kada se plaće budu konvertirale u euro, dobit ćemo tek nominalno manje plaće. Za prosječnu plaću u Hrvatskoj od 6796 kuna dobit ćete oko 900 eura.

JEDAN ZAKLJUČAK
Hrvatska je u prošlom vremenu ispunila "Konvergencijske kriterije", koji su preduvjet stabilnosti eurozone. Zbog toga smo ušli u ERM II. Sada moramo to isto ponoviti, ali ovaj put će biti teže jer nas čeka nestabilnije vrijeme.

Kada bi se gledali makroekonomski konvergencijski kriteriji, Hrvatska je ispunila četiri od pet konvergencijskih kriterija. Stabilnost tečaja, dugoročne kamatne stope ne odstupaju više od dva postotna boda kamata zemalja s najnižom inflacijom, inflacija ne odstupa više od 1,5 postotnih bodova od inflacije u zemljama s najnižom inflacijom, a proračunski deficit trenutno je ispod 1 % BDP-a, što odgovara uvjetu ispod 3 % BDP-a.

Hrvatska najslabije stoji prema kriteriju javnog duga, ali taj kriterij ne znači striktnu granicu od 60 % BDP-a, nego kretanje udjela javnog duga u BDP-u mora pokazati stabilnu i dugoročnu tendenciju smanjenja. Nažalost, za očekivati je da će javni dugi sljedeće godine ići prema 90 % BDP-a, i na tome će biti potrebno raditi. Postoji i pravna konvergencija, koja podrazumijeva usklađenost nacionalnog zakonodavstva i statuta HNB-a s člancima 130. i 131. Ugovora u funkcioniranju EU-a, odnosno sa Statutom Europskog sustava središnjih banaka. Pravne konvergencije uspješno ispunjavamo.

Ovaj ulazak u ERM II zadnja je stepenica prije otvaranja vrata euru. Sada nas čeka ekonomska disciplina s naglaskom na strukturnim reformama koje moramo provesti. Razdoblje u ERM II ovisi o pripremljenosti članice, Slovenija je u njemu boravila dvije i pol godine, a Litva duže od deset godina.

(PETAR VUŠKOVIĆ neovisni je ekonomist i predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA) iz Zagreba)


Komentari članka

Vezani članci

Sve smo bogatiji, neto financijska imovina po Hrvatu iznosi 11.809 eura

25.09.2020.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je u 2019. u odnosu na 2018. godinu za 7,4 posto, što je najbrži rast od 2014. godine, objavio je u srijedu Allianz predstavljajući jedanaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu. Za prošlog

Hrvatska kućanstava povećala financijsku imovinu, ali i obveze

24.09.2020.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je u 2019. u odnosu na 2018. godinu za 7,4 posto, što je najbrži rast od 2014. godine, objavio je u srijedu Allianz predstavljajući jedanaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu

Velike banke sele stotine milijardi eura iz Londona. Ovo su nova odredišta kapitala

24.09.2020.

Velike banke i investicijske kuće ubrzano premještaju ogromne iznose financijske imovine s kojom upravljaju iz Londona u više europskih destinacija. Razlog evakuacije financijske imovine iz Londona je Brexit, što predstavlja težak udarac za britansku fina

Nanobit i Rimac nisu proizvod države ili društva već puno rjeđi primjer poduzetničke upornosti

23.09.2020.

Trebali bismo se zapitati gdje bi nam gospodarstvo bilo da počnemo njegovati poduzetnički i inovatorski duh, a i nešto što bi se trebalo podrazumijevati samo po sebi – izostanak korupcije.

Radić: Veliki minus Hrvatske je potrošačka moć

22.09.2020.

Poljoprivreda je pokretač gospodarstva na svim razinama, to vidimo i u ovoj krizi. Počevši od digitalizacije, očuvanja okoliša, zdravlja, nacionalne sigurnosti, različitih inovacija i tehnologija. To je ono u kojem smjeru se sve više prepoznaje u kojem sm

Tag cloud

  1. 2049 članka imaju tag hrvatska
  2. 2128 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1322 članka imaju tag izvoz
  5. 1103 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 763 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1061 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 302 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 326 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici