Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Sij 2021

Potražnja za radnicima u 2020. pala za 26,5 posto

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz  

Potražnja za radnicima u 2020. pala za 26,5 posto

Iznimka će biti sektor graditeljstva koji će zbog obnove od potresa snažnije zapošljavati, a ovisno o sezoni, odnosno epidemiološkoj situaciji, i sektor turizma bi mogao imati povećanu potražnju za radnicima.

„U 2020. godini poslodavci su preko HZZ-a tražili 164.760 radnika što je bilo 26,5 posto manje nego prethodne godine. Osobito snažno smanjenje potražnje za radom bilo je od travnja do lipnja kada je potražnja pala za oko 60 posto. No, tijekom ljeta osobito, ali i krajem godine, pad potražnje je bio znatno blaži, od rujna do prosinca oko 15 posto. To znači da se stanje stabilizira pa je s rješavanjem epidemije i završetkom zime realno očekivati da će se potražnja normalizirati, zajedno s gospodarskim oporavkom“, istaknuo je glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić, uz napomenu da je održanje razine zaposlenosti u 2020. godini ostvareno na izvanrednim osnovama (radnici koji nisu radili zbog zabrane rada, ali su ostali zaposleni zbog vladinih subvencija plaća), što je rezultiralo smanjenjem produktivnosti.

„Stoga u ovoj godini s gospodarskim oporavkom ne treba očekivati snažniju potražnju za radom, jer će se taj dio radno nekorištenih zaposlenika iz 2020. reaktivirati pa poslodavci neće imati potrebu snažnijeg zapošljavanja novih radnika. Izuzeci će biti građevinski sektor koji je i u 2020. imao rast potražnje za radom zbog potresa, te sektor turizma, ovisno o inozemnoj potražnji, odnosno suzbijanju epidemije“, pojasnio je Savić, dodavši kako bi turizam mogao dijelom povući i druge sektore koji imaju veće sezonsko zapošljavanje na temelju turističkih kretanja, primarno trgovinu.

Problemi domaćeg tržišta rada povezani su s negativnim demografskim trendovima poput negativnog prirodnog kretanja stanovništva s jedne strane te negativnog salda migracija s druge. Prosječna dob stanovništva nam je u posljednjih osam godina povećana za 1,8 godina, dok se očekivano trajanje života povećalo za 1,6 godina. To je snažan ograničavajući faktor potencijalnog rasta gospodarstva koji se trenutno najviše manifestira u radno intenzivnim djelatnostima niže tehnološke složenosti.

Kako demografske projekcije pokazuju negativna kretanja te smanjenje broja stanovnika na oko 3,8 milijuna već 2030. godine, nedostatak radne snage će se i dalje, osobito kod nekih djelatnosti, morati primarno rješavati uvozom koji je ukidanjem kvota potpuno liberaliziran. Savić naglašava kako dio rješenja moramo tražiti i u reaktivaciji ekonomski neaktivnog radno sposobnog stanovništva (kojeg je bilo 871.000 tijekom prva tri kvartala 2020.), odnosno povećanju stope aktivnosti koja je u Hrvatskoj među najnižima u EU.

„U prva tri kvartala 2020. je stopa aktivnosti radno sposobnog stanovništva u dobi od 15 do 64 godine iznosila 66,9 posto, a ukupnog stanovništva tek 51,7 posto, što znači da je tek nešto više od polovine stanovništva bilo ekonomski aktivno. S druge strane, da bi se smanjio negativni utjecaj ekonomskih migracija radno sposobnog i mladog stanovništva u ostale članice EU, potrebno je što brže gospodarski konvergirati prosjeku Europske unije, odnosno postići rast kvalitete života u Hrvatskoj. Stoga se aktivne politike tržišta rada u narednom desetljeću trebaju usmjeriti prema mladima, teže zapošljivim skupinama, ekonomski neaktivnom dijelu stanovništva, ali i posvetiti se rastu produktivnosti rada“, smatra Savić.

Prema indeksu ljudskog kapitala Svjetske banke Hrvatska se nalazi na 32. mjestu od 174 države, te pokazuje da će danas rođeno dijete u Hrvatskoj nakon završenog obrazovanja dosegnuti 71 posto svoje maksimalne produktivnosti. Iako je takav položaj bolji od dijela usporedivih država srednje i istočne Europe, on pokazuje da postoji velik prostor za poboljšanje kvalitete ljudskog kapitala, koji se provodi kroz obrazovanje i napredak tehnologije. Tehnološki napredak osobito je važan u okolnostima nedostatka radne snage i negativnih demografskih projekcija jer omogućuje rast produktivnosti.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska uvodi nove mjere borbe protiv rada na crno

01.03.2021.

Osim što će poslodavci plaćati kazne zbog zapošljavanja na crno, planira se i uvođenje javnih registara dobrih i loših poslodavaca.

Iz Ogulina će raditi za poljske e-learning platforme za milijune ljudi

23.02.2021.

Poljska tvrtka GroMar nedavno je oglasila da traži 2D grafičare/animatore/ilustratore koji bi radili u Ogulinu, u njenoj podružnici. Riječ je o lideru u projektima edukacije i digitalizacije obrazovanja i razvoja zaposlenika, čime se bave više od 20 godin

U prosincu rast nezaposlenosti šest posto, na burzi rada 165.000 ljudi

17.02.2021.

Prema posljednjim podacima HZZ-a, na kraju prvog mjeseca 2021. godine na Zavodu je bilo registrirano 165.345 nezaposlenih osoba. U odnosu na kraj prosinca, navedeni broj porastao je za 3,4 posto, odnosno 5.500 osoba, čime je nastavljen rast broja nezaposl

Smuđ ide za Njemačku, a love ga stranci

15.02.2021.

U Hrvatskoj smo u posljednjih 30 godina za dvije trećine smanjili uzgoj slatkovodne ribe. Prije svega šarana, ali i drugih slatkovodnih vrsta. Smuđ je među najcijenjenijim ribama. Na ribnjacima u Siščanima ekipa emisije Plodovi zemlje bila je u izlovu smu

Je li bolji model 3-2-2 ili četverodnevni radni tjedan?

01.02.2021.

U prošlosti su neke tvrtke, koje su prihvatile fleksibilnost i rad na daljinu, shvatile da je taj potez poguban po njihovu produktivnosti i rezultate. Direktorica Yahooa Marissa Mayer ukinula je 2013. godine takve inicijative i prisilila zaposlenike da se

Tag cloud

  1. 2092 članka imaju tag hrvatska
  2. 2166 članka imaju tag turizam
  3. 1367 članka imaju tag izvoz
  4. 1614 članka imaju tag financije
  5. 1163 članka imaju tag svijet
  6. 865 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1101 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1059 članka imaju tag trgovina
  9. 890 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1002 članka imaju tag ict
  11. 895 članka imaju tag investicije
  12. 725 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1027 članka imaju tag EU
  14. 931 članka imaju tag industrija
  15. 807 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 398 članka imaju tag koronavirus
  18. 633 članka imaju tag maloprodaja
  19. 419 članka imaju tag poticaji
  20. 583 članka imaju tag marketing
  21. 532 članka imaju tag tehnologija
  22. 512 članka imaju tag krediti
  23. 371 članka imaju tag opg
  24. 385 članka imaju tag eu fondovi
  25. 379 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 301 članka imaju tag potpore
  27. 427 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 451 članka imaju tag obrazovanje
  29. 403 članka imaju tag porezi
  30. 384 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 331 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 315 članka imaju tag hgk
  36. 395 članka imaju tag vlada
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 357 članka imaju tag energetika
  39. 405 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici