Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Ruj 2018

Potraga za naftom počinje i na širem osječkom području

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dario KUŠTRO  

Potraga za naftom počinje i na širem osječkom području

Dvije godine nakon potpisivanja ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije nafte i plina koji je s Vladom Republike Hrvatske potpisala kanadska naftna kompanija Vermilion Energy istražni radovi i fizički se sele na područje Osječko-baranjske županije.

Vermilion Zagreb Exploration d.o.o. kao hrvatski ogranak ove tvrtke istražuje u Slavoniji i Baranji ukupno 4695 četvornih kilometara, podijeljenih na četiri istražna polja - Drava 4 te Sava 8, 9 i 10. "Savska" se polja rasprostiru na području Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske i Požeško-slavonske županije, a istražno polje Drava 4 čini sjeveroistočni dio Osječko-baranjske županije, odnosno Valpovština, područje Grada Osijeka te prema Erdutu do granice sa Srbijom, a na sjeveru cijelo područje Baranje, odosno do granice s Republikom Mađarskom. Na ovom području, uvažavajući ekološki aspekt, od ispitivanja će biti izuzet Park prirode Kopački rit te već ranije utvrđeno eksploatacijsko polje Bizovac.
Prošle su godine u sve tri županije obavljena gravimetrijska i magnetometrijska mjerenja iz zraka te geološka i strukturno-tektonska interpretacija na temelju tako dobivenih podataka, a početkom svibnja počeli su konkretni istraživački radovi na terenu "savskih" županija. Sada se, s početkom rujna, sele i na osječko područje.
Pismenim putem, na kućne adrese, obaviješteni su o tome vlasnici parcela - investitori najavljuju 2D seizmička mjerenja na poljoprivrednim i šumskih površinama. Ispitivat će se rasprostranjenost podzemnih slojeva u širinu i dužinu. Seizmičke metode, prema stručnoj literaturi pripadaju u najčešće geofizičke metode u inženjerskoj praksi, a u osnovi svih seizmičkih istraživanja je opažanje kretanja seizmičkog vala kroz podzemlje. Snimanje se izvodi na način da se promatra kretanje seizmičkog vala od njegova izvora na površini do geoloških elemenata u podzemlju od kojih se val reflektira i njegov povratak do prijamnika - geofona i/ili hidrofona. Seizmičke se metode svode na emitiranje kratkotrajnog impulsa sile u podzemlje i registraciju elastičnih valova nastalih pod njegovim utjecajem. Klasičan izvor seizmičkoga vala je eksploziv smješten u posebno načinjenoj bušotini. No eksploziv nije jedina opcija ovakvih induciranih potresa, u literaturi se spominje toplinski top, kopneni zračni top ili pak bacanje utega. Kojom će se metodom ovdje poslužiti iz Vermiliona nisu precizirali. Na naše više puta ponovljene upite o metodi istražnih radova nisu pružili odgovor. Neslužbeno smo ipak saznali kako ispitivanja neće početi prije 25. rujna.
Kako pri ovakvim istražnim radnjama može doći do određene štete, bilo na površini ili podzemlju, u dopisima vlasnicima zemljišta iz Vermiliona izvještavaju kako će šteta biti procijenjena odmah nakon završetka radova. Procjenu će obaviti predstavnici Vermiliona i lokalne vlasti, dakle gradova i općina, a o čemu će biti izviješteni vlasnici parcela. Štetu će, nastavno, podmiriti Vermilion Zagreb Exploration d.o.o.
Građane ova tvrtka moli za razumijevanje te posebno da se ne ometa rad ekipe ili diraju postavljene oznake i kabeli te druga oprema.
Na temelju provedenih ispitivanja, analiza i geoloških studija nastavno se donosi odluka o izradi i postavljanju istražne bušotine, a to onda za sobom vuče i posve drugačiju regulativu. S obzirom na količinu dostupnih podataka i ciljane seizmičke aktivnosti, pretpostavlja se kako bi prva bušenja počela u prvoj fazi istražnog razdoblja, odnosno u trećoj godini. Odnosno, koncesijski ugovor potpisan je na rok od 30 godina, pri čemu se pet godina odnosi na istraživanje i 25 na eksploataciju. Uz Vermilion, koncesije za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kontinentalnom dijelu Hrvatske dobile su nigerijski Oando Plc (kasnije odustali) i domaća Ina.


Komentari članka

Vezani članci

Za Slavoniju, Baranju i Srijem do sada ugovoreni projekti vrijedni čak 9,7 milijardi kuna

17.04.2019.

Prvi put u deset godina izvoz poljoprivrednih proizvoda raste dvostruko brže od uvoza

Janaf u Omišlju otvorio tri nova spremnika za naftu: Vrijednost investicije iznosi 280 milijuna kuna

03.04.2019.

JANAF d.d. je u izgradnju spremnika s pripadajućom infrastrukturom investirao gotovo 280 milijuna kuna. Ukupni kapacitet novoizgrađenih spremnika je 240.000 m3 te je njihovom izgradnjom ukupni kapacitet spremnika za sirovu naftu na Terminalu Omišalj poveć

Skuplji plin građanima, a struja dijelu poduzetnika

01.04.2019.

Za gotovo 7 posto poskupljuje plin za kućanstva, što znači da će računi za prosječnu potrošnju biti veći za 20-ak kuna mjesečno. No, pravi učinci poskupljenja vidjet će se tek najesen, s početkom nove sezone grijanja. Istodobno - skuplja i struja za dio p

Rekordan izvoz ruskog plina

02.01.2019.

Gazrpom, koji ima monopol na izvoz preko plinovoda, prodao je u Europu i Tursku 201 milijardu prostornih metara plina tijekom 2018., ili oko 3,5 posto više nego godinu dana prije

Rastu cijene nafte

26.10.2018.

Trenutno na cijene nafte više utječu strah i tjeskoba vezani za svjetsko gospodarstvo nego stvaran odnos ponude i potražnje

Tag cloud

  1. 1883 članka imaju tag hrvatska
  2. 1905 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 948 članka imaju tag trgovina
  8. 818 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 912 članka imaju tag svijet
  11. 951 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 508 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 569 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija