Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Lip 2011

Potpora za edukaciju ima, zašto se ne koriste?

Izvor: www.privredni.hr · Autor: PV  

Potpora za edukaciju ima, zašto se ne koriste?

Kao glavni razlog nekorištenja potpora poduzetnici ističu složenu proceduru zbog koje ih je većina sklonija samostalnom financiranju cjeloživotnog obrazovanja. Drugi važan razlog je neinformiranost o potporama.

Veći dio znanja i vještina za koji je iskazan interes među poduzetnicima i obrtnicima pokriven je programima poticanja razvoja i obrazovanja malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, navodi se u zaključku Analize edukativnih potreba i poduzetničkih vještina Centra za razvoj ljudskih potencijala Hrvatske gospodarske komore. Analiza se u Hrvatskoj radi već treću godinu za redom, svaki put u suradnji s Institutom za javne financije i Hrvatskom obrtničkom komorom te uz financijsku pomoć Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP). Kako je kazala Vesna Štefica, pomoćnica direktora Centra i voditeljica projekta, istraživanje za ovu godinu je pri kraju, a u listopadu će se provesti i regionalno istraživanje u osam zemalja. Uz Hrvatsku, ono uključuje i Albaniju, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru i Tursku. “Možemo ustvrditi da su programi MINGORP-a relativno dobro prilagođeni potrebama potencijalnih korisnika te da su moguća tek mala poboljšanja u procesu definiranja programa”, ističe se, među ostalim, u prošlogodišnjem istraživanju.

Jedan od tih programa je rješavanje problema i konflikata za što bi se trebali osmisliti programi za edukaciju voditelja ljudskih resursa, a potom i programi informatičkih znanja i vještina, kao i neki drugi programi. “Za poboljšavanje usmene i pismene komunikacije na hrvatskom i stranom jeziku te za unaprjeđivanje matematičko-numeričkih znanja i vještina trebalo bi uspostaviti dvojaki sustav djelovanja. Prvo, sustav osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja trebalo bi prilagoditi kako bi se na dugi rok ostvarili pozitivni pomaci u tom smjeru. S druge strane, potrebno je omogućiti i kreirati programe obrazovanja za postojeće poduzetnike. Za znanje stranih jezika poduzetnicima se mogu omogućiti sufinancirani programi u dogovoru sa školama stranih jezika s naglaskom na poslovnu korespondenciju. Za komunikaciju na hrvatskom jeziku valjalo bi poduzetnike upoznati s poslovnim bontonom te povezati programe s razvojem informatičkih znanja i vještina poput obrade teksta (MS Word), prezentacijskih vještina (MS Powerpoint) i korištenja e-mail komunikacije (MS Outlook). Osnovne koncepte matematike i numerike valjalo bi povezati s poslovnim potrebama te uz nadogradnju korištenja standardnih alata za manipulaciju podacima (npr. MS Excel, MS Access)”, stoji u istraživanju. Jednako kao i 2009., lanjsko istraživanje je pokazalo da se državne potpore za obrazovanje nedovoljno koriste. Mala i srednja poduzeća češće ih koriste kroz porezne olakšice, a manje u formi sufinanciranja ili potpunog financiranja obrazovnih programa. Ipak, korištenje poreznih olakšica u odnosu na 2009. znatno se povećalo, dok je stagnirao udio koji se odnosi na sufinanciranje. Još je nepovoljnije stanje kod obrtnika koji gotovo uopće ne koriste raspoložive poticaje za obrazovanje. “Za efikasno provođenje edukativnih usluga nužno je umrežavanje provoditelja programa i lokalnih i regionalnih institucija te poslovnih asocijacija poput županijskih komora, regionalnih razvojnih agencija i slično. Potrebna je i intenzivnija kampanja prezentiranja i približavanja svih oblika potpora u javnosti putem šireg spektra dostupnih lokalnih i nacionalnih medija”, zaključuje se.

Istraživanje je pokazalo i zbog čega se potpore ne koriste dovoljno. Glavni je razlog, navodi se, složena procedura za njihovo dobivanje, zbog koje anketirani očito nemaju motivaciju takve potpore uopće tražiti i jednostavno su skloniji samostalnom financiranju jer smatraju da bi ih složena procedura i birokracija mogle stajati puno vremena. Sljedeći važan razlog je neinformiranost ispitanika, koja se očituje u nepravodobnom dobivanju informacija o korištenju potpora ili pak potpunom nepoznavanju sustava državnih potpora. Zamjetno je da mikropoduzeća češće navode neinformiranost o postojanju potpunog financiranja obrazovnih programa (41 posto) od malih (29 posto) i srednje velikih poduzeća (25 posto). Krivnja za takvu neinformiranost nije isključivo i samo na malom i srednjem poduzetništvu nego i na onima koji takve potpore omogućavaju, jer je iz podataka očito kako prezentacija potpora i njihova prisutnost u medijima i glasilima nije dovoljna. Drugim riječima, možemo pretpostaviti kako bi konstantna i relativno jeftina kampanja prezentiranja takvih potpora u javnosti dovela do boljih rezultata u njihovom korištenju, a svakako u tome svoje mjesto moraju naći i značajnu ulogu odigrati i državna, lokalna i regionalna tijela te druge cehovske organizacije. Zanimljivo je i to da je čak 18 posto ispitanika koji ne koriste potpore potpunog financiranja navelo da su znanja i vještine njihovih zaposlenika zadovoljavajuće pa im zbog toga te potpore nisu ni potrebne, dok je udio takvih kod obrtnika 24 posto. Inače, kako se navodi, MINGORP je u programu poticanja malog i srednjeg poduzetništva za razdoblje od 2008. do 2012. definirao smjernice provedbe poticaja za razvoj malog gospodarstva te utvrdio ciljeve, mjere i mehanizme provedbe i praćenja aktivnosti i projekata. Na taj je način Ministarstvo željelo stvoriti uvjete i pretpostavke za daljnji razvoj malog i srednjeg poduzetništva koje obuhvaćaju i jačanje konkurentske sposobnosti, u prvom redu cjeloživotnim obrazovanjem u poduzetništvu i obrtništvu. Upravo iz tih razloga pokrenuti su i projekti kojima je cilj cjeloživotno obrazovanje i usvajanje specifičnih znanja i vještina za poduzetništvo i posebno za obrtništvo.

Ukupan iznos dodijeljenih potpora u 2009. iznosi 222,6 milijuna kuna za odobrenih 4246 poduzetničkih zahtjeva, a najviše je zahtjeva odobreno za projekte jačanja konkurentnosti malog gospodarstva (1210) te dokvalifikacije i prekvalifikacije u obrtništvu (1063). Najveći dio potpora odnosio se na poduzetničku infrastrukturu (68,2 milijuna kuna) te također na jačanje konkurentnosti maloga gospodarstva (55,8 milijuna kuna). U 2010. je za jačanje konkurentnosti maloga gospodarstva izdvojeno 64,2 milijuna kuna, a za poduzetničku infrastrukturu, tj. izgradnju poduzetničkih zona 74,2 milijuna kuna.


Komentari članka

Vezani članci

FER na pragu stvaranja hrvatske robotičke industrije

26.09.2017.

Autonomni tramvaj koji bi na ulice mogao 2018. i e-auto primjeri moguće suradnje znanstvenika i poduzetnika

Kakva to mikroračunala od 100 kuna stižu u sve hrvatske škole?

07.09.2017.

Kako je objasnio Nenad Bakić, suosnivač IRIM-a, računalo će moći koristiti svi nastavnici kako bi se informatička pismenost razvijala interdisciplinarno, kroz sve predmete

Svi će se učenici u Hrvatskoj moći školovati od kuće

24.08.2017.

Našim je učenicima zasad osigurano provođenje nastave u kući, na daljinu ili u zdravstvenoj ustanovi samo u slučaju kroničnih bolesti

Kreće isplata 22,7 milijuna kuna proizvođačima mlijeka

22.08.2017.

Gotovo 4.700 proizvođača mlijeka dobit će potporu u ukupnom iznosu od 22,7 milijuna kuna

Više od 6 000 mjesta u srednjim strukovnim školama nepopunjeno

22.08.2017.

Trebali bismo graditi jednu kulturu u kojoj se rad nalazi visoko na ljestvici vrijednosti, a nije nešto što bi trebali izbjegavati, dodaje.

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1705 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 863 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 278 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja