Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Lip 2011

Potpora za edukaciju ima, zašto se ne koriste?

Izvor: www.privredni.hr · Autor: PV  

Potpora za edukaciju ima, zašto se ne koriste?

Kao glavni razlog nekorištenja potpora poduzetnici ističu složenu proceduru zbog koje ih je većina sklonija samostalnom financiranju cjeloživotnog obrazovanja. Drugi važan razlog je neinformiranost o potporama.

Veći dio znanja i vještina za koji je iskazan interes među poduzetnicima i obrtnicima pokriven je programima poticanja razvoja i obrazovanja malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, navodi se u zaključku Analize edukativnih potreba i poduzetničkih vještina Centra za razvoj ljudskih potencijala Hrvatske gospodarske komore. Analiza se u Hrvatskoj radi već treću godinu za redom, svaki put u suradnji s Institutom za javne financije i Hrvatskom obrtničkom komorom te uz financijsku pomoć Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP). Kako je kazala Vesna Štefica, pomoćnica direktora Centra i voditeljica projekta, istraživanje za ovu godinu je pri kraju, a u listopadu će se provesti i regionalno istraživanje u osam zemalja. Uz Hrvatsku, ono uključuje i Albaniju, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru i Tursku. “Možemo ustvrditi da su programi MINGORP-a relativno dobro prilagođeni potrebama potencijalnih korisnika te da su moguća tek mala poboljšanja u procesu definiranja programa”, ističe se, među ostalim, u prošlogodišnjem istraživanju.

Jedan od tih programa je rješavanje problema i konflikata za što bi se trebali osmisliti programi za edukaciju voditelja ljudskih resursa, a potom i programi informatičkih znanja i vještina, kao i neki drugi programi. “Za poboljšavanje usmene i pismene komunikacije na hrvatskom i stranom jeziku te za unaprjeđivanje matematičko-numeričkih znanja i vještina trebalo bi uspostaviti dvojaki sustav djelovanja. Prvo, sustav osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja trebalo bi prilagoditi kako bi se na dugi rok ostvarili pozitivni pomaci u tom smjeru. S druge strane, potrebno je omogućiti i kreirati programe obrazovanja za postojeće poduzetnike. Za znanje stranih jezika poduzetnicima se mogu omogućiti sufinancirani programi u dogovoru sa školama stranih jezika s naglaskom na poslovnu korespondenciju. Za komunikaciju na hrvatskom jeziku valjalo bi poduzetnike upoznati s poslovnim bontonom te povezati programe s razvojem informatičkih znanja i vještina poput obrade teksta (MS Word), prezentacijskih vještina (MS Powerpoint) i korištenja e-mail komunikacije (MS Outlook). Osnovne koncepte matematike i numerike valjalo bi povezati s poslovnim potrebama te uz nadogradnju korištenja standardnih alata za manipulaciju podacima (npr. MS Excel, MS Access)”, stoji u istraživanju. Jednako kao i 2009., lanjsko istraživanje je pokazalo da se državne potpore za obrazovanje nedovoljno koriste. Mala i srednja poduzeća češće ih koriste kroz porezne olakšice, a manje u formi sufinanciranja ili potpunog financiranja obrazovnih programa. Ipak, korištenje poreznih olakšica u odnosu na 2009. znatno se povećalo, dok je stagnirao udio koji se odnosi na sufinanciranje. Još je nepovoljnije stanje kod obrtnika koji gotovo uopće ne koriste raspoložive poticaje za obrazovanje. “Za efikasno provođenje edukativnih usluga nužno je umrežavanje provoditelja programa i lokalnih i regionalnih institucija te poslovnih asocijacija poput županijskih komora, regionalnih razvojnih agencija i slično. Potrebna je i intenzivnija kampanja prezentiranja i približavanja svih oblika potpora u javnosti putem šireg spektra dostupnih lokalnih i nacionalnih medija”, zaključuje se.

Istraživanje je pokazalo i zbog čega se potpore ne koriste dovoljno. Glavni je razlog, navodi se, složena procedura za njihovo dobivanje, zbog koje anketirani očito nemaju motivaciju takve potpore uopće tražiti i jednostavno su skloniji samostalnom financiranju jer smatraju da bi ih složena procedura i birokracija mogle stajati puno vremena. Sljedeći važan razlog je neinformiranost ispitanika, koja se očituje u nepravodobnom dobivanju informacija o korištenju potpora ili pak potpunom nepoznavanju sustava državnih potpora. Zamjetno je da mikropoduzeća češće navode neinformiranost o postojanju potpunog financiranja obrazovnih programa (41 posto) od malih (29 posto) i srednje velikih poduzeća (25 posto). Krivnja za takvu neinformiranost nije isključivo i samo na malom i srednjem poduzetništvu nego i na onima koji takve potpore omogućavaju, jer je iz podataka očito kako prezentacija potpora i njihova prisutnost u medijima i glasilima nije dovoljna. Drugim riječima, možemo pretpostaviti kako bi konstantna i relativno jeftina kampanja prezentiranja takvih potpora u javnosti dovela do boljih rezultata u njihovom korištenju, a svakako u tome svoje mjesto moraju naći i značajnu ulogu odigrati i državna, lokalna i regionalna tijela te druge cehovske organizacije. Zanimljivo je i to da je čak 18 posto ispitanika koji ne koriste potpore potpunog financiranja navelo da su znanja i vještine njihovih zaposlenika zadovoljavajuće pa im zbog toga te potpore nisu ni potrebne, dok je udio takvih kod obrtnika 24 posto. Inače, kako se navodi, MINGORP je u programu poticanja malog i srednjeg poduzetništva za razdoblje od 2008. do 2012. definirao smjernice provedbe poticaja za razvoj malog gospodarstva te utvrdio ciljeve, mjere i mehanizme provedbe i praćenja aktivnosti i projekata. Na taj je način Ministarstvo željelo stvoriti uvjete i pretpostavke za daljnji razvoj malog i srednjeg poduzetništva koje obuhvaćaju i jačanje konkurentske sposobnosti, u prvom redu cjeloživotnim obrazovanjem u poduzetništvu i obrtništvu. Upravo iz tih razloga pokrenuti su i projekti kojima je cilj cjeloživotno obrazovanje i usvajanje specifičnih znanja i vještina za poduzetništvo i posebno za obrtništvo.

Ukupan iznos dodijeljenih potpora u 2009. iznosi 222,6 milijuna kuna za odobrenih 4246 poduzetničkih zahtjeva, a najviše je zahtjeva odobreno za projekte jačanja konkurentnosti malog gospodarstva (1210) te dokvalifikacije i prekvalifikacije u obrtništvu (1063). Najveći dio potpora odnosio se na poduzetničku infrastrukturu (68,2 milijuna kuna) te također na jačanje konkurentnosti maloga gospodarstva (55,8 milijuna kuna). U 2010. je za jačanje konkurentnosti maloga gospodarstva izdvojeno 64,2 milijuna kuna, a za poduzetničku infrastrukturu, tj. izgradnju poduzetničkih zona 74,2 milijuna kuna.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj radi 85 tisuća studenata

20.06.2018.

Drakonska kazna od sto tisuća kuna za poslodavce, jaka je mjera generalne prevencije

Teorija i praksa na istom mjestu – studenti koji vode stvarna poduzeća za vrijeme studija

07.06.2018.

Studenti Visoke škole Nikola Šubić Zrinski već na prvoj godini studija osnivaju vlastita poduzeća koja vode do završetka studija, a potom ih bez naknade mogu preuzeti kao svoja

Objavljeni natječaji za stipendiranje studenata i za prijavu projekata za financiranje

30.05.2018.

Zaklada Novo sutra objavila je Natječaj za stipendiranje studenata za akademsku 2018./2019. godinu i Natječaj za prijavu projekata za financiranje za 2018. godinu. Natječaji su otvoreni do 19. lipnja 2018. godine

Odlučivat će sekunde: Ponavlja se utrka za 200 milijuna kuna EU novca

25.05.2018.

Novi poziv ministarstva gospodarstva za 'Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP' kreće 5. lipnja u 10 sati.

Krenulo je, od danas se možete prijaviti i za mjeru 14 Dobrobit životinja!

11.05.2018.

Osigurali smo 15 milijuna kuna za ovu mjeru u ovom programskom razdoblju i nadam se da će naši uzgajivači ući u bar jedan od ovih modela dodatne potpore za životinje, kaže ministar Tomislav Tolušić.

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 385 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 281 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija