Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Lip 2011

Potpora za edukaciju ima, zašto se ne koriste?

Izvor: www.privredni.hr · Autor: PV  

Potpora za edukaciju ima, zašto se ne koriste?

Kao glavni razlog nekorištenja potpora poduzetnici ističu složenu proceduru zbog koje ih je većina sklonija samostalnom financiranju cjeloživotnog obrazovanja. Drugi važan razlog je neinformiranost o potporama.

Veći dio znanja i vještina za koji je iskazan interes među poduzetnicima i obrtnicima pokriven je programima poticanja razvoja i obrazovanja malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, navodi se u zaključku Analize edukativnih potreba i poduzetničkih vještina Centra za razvoj ljudskih potencijala Hrvatske gospodarske komore. Analiza se u Hrvatskoj radi već treću godinu za redom, svaki put u suradnji s Institutom za javne financije i Hrvatskom obrtničkom komorom te uz financijsku pomoć Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP). Kako je kazala Vesna Štefica, pomoćnica direktora Centra i voditeljica projekta, istraživanje za ovu godinu je pri kraju, a u listopadu će se provesti i regionalno istraživanje u osam zemalja. Uz Hrvatsku, ono uključuje i Albaniju, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru i Tursku. “Možemo ustvrditi da su programi MINGORP-a relativno dobro prilagođeni potrebama potencijalnih korisnika te da su moguća tek mala poboljšanja u procesu definiranja programa”, ističe se, među ostalim, u prošlogodišnjem istraživanju.

Jedan od tih programa je rješavanje problema i konflikata za što bi se trebali osmisliti programi za edukaciju voditelja ljudskih resursa, a potom i programi informatičkih znanja i vještina, kao i neki drugi programi. “Za poboljšavanje usmene i pismene komunikacije na hrvatskom i stranom jeziku te za unaprjeđivanje matematičko-numeričkih znanja i vještina trebalo bi uspostaviti dvojaki sustav djelovanja. Prvo, sustav osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja trebalo bi prilagoditi kako bi se na dugi rok ostvarili pozitivni pomaci u tom smjeru. S druge strane, potrebno je omogućiti i kreirati programe obrazovanja za postojeće poduzetnike. Za znanje stranih jezika poduzetnicima se mogu omogućiti sufinancirani programi u dogovoru sa školama stranih jezika s naglaskom na poslovnu korespondenciju. Za komunikaciju na hrvatskom jeziku valjalo bi poduzetnike upoznati s poslovnim bontonom te povezati programe s razvojem informatičkih znanja i vještina poput obrade teksta (MS Word), prezentacijskih vještina (MS Powerpoint) i korištenja e-mail komunikacije (MS Outlook). Osnovne koncepte matematike i numerike valjalo bi povezati s poslovnim potrebama te uz nadogradnju korištenja standardnih alata za manipulaciju podacima (npr. MS Excel, MS Access)”, stoji u istraživanju. Jednako kao i 2009., lanjsko istraživanje je pokazalo da se državne potpore za obrazovanje nedovoljno koriste. Mala i srednja poduzeća češće ih koriste kroz porezne olakšice, a manje u formi sufinanciranja ili potpunog financiranja obrazovnih programa. Ipak, korištenje poreznih olakšica u odnosu na 2009. znatno se povećalo, dok je stagnirao udio koji se odnosi na sufinanciranje. Još je nepovoljnije stanje kod obrtnika koji gotovo uopće ne koriste raspoložive poticaje za obrazovanje. “Za efikasno provođenje edukativnih usluga nužno je umrežavanje provoditelja programa i lokalnih i regionalnih institucija te poslovnih asocijacija poput županijskih komora, regionalnih razvojnih agencija i slično. Potrebna je i intenzivnija kampanja prezentiranja i približavanja svih oblika potpora u javnosti putem šireg spektra dostupnih lokalnih i nacionalnih medija”, zaključuje se.

Istraživanje je pokazalo i zbog čega se potpore ne koriste dovoljno. Glavni je razlog, navodi se, složena procedura za njihovo dobivanje, zbog koje anketirani očito nemaju motivaciju takve potpore uopće tražiti i jednostavno su skloniji samostalnom financiranju jer smatraju da bi ih složena procedura i birokracija mogle stajati puno vremena. Sljedeći važan razlog je neinformiranost ispitanika, koja se očituje u nepravodobnom dobivanju informacija o korištenju potpora ili pak potpunom nepoznavanju sustava državnih potpora. Zamjetno je da mikropoduzeća češće navode neinformiranost o postojanju potpunog financiranja obrazovnih programa (41 posto) od malih (29 posto) i srednje velikih poduzeća (25 posto). Krivnja za takvu neinformiranost nije isključivo i samo na malom i srednjem poduzetništvu nego i na onima koji takve potpore omogućavaju, jer je iz podataka očito kako prezentacija potpora i njihova prisutnost u medijima i glasilima nije dovoljna. Drugim riječima, možemo pretpostaviti kako bi konstantna i relativno jeftina kampanja prezentiranja takvih potpora u javnosti dovela do boljih rezultata u njihovom korištenju, a svakako u tome svoje mjesto moraju naći i značajnu ulogu odigrati i državna, lokalna i regionalna tijela te druge cehovske organizacije. Zanimljivo je i to da je čak 18 posto ispitanika koji ne koriste potpore potpunog financiranja navelo da su znanja i vještine njihovih zaposlenika zadovoljavajuće pa im zbog toga te potpore nisu ni potrebne, dok je udio takvih kod obrtnika 24 posto. Inače, kako se navodi, MINGORP je u programu poticanja malog i srednjeg poduzetništva za razdoblje od 2008. do 2012. definirao smjernice provedbe poticaja za razvoj malog gospodarstva te utvrdio ciljeve, mjere i mehanizme provedbe i praćenja aktivnosti i projekata. Na taj je način Ministarstvo željelo stvoriti uvjete i pretpostavke za daljnji razvoj malog i srednjeg poduzetništva koje obuhvaćaju i jačanje konkurentske sposobnosti, u prvom redu cjeloživotnim obrazovanjem u poduzetništvu i obrtništvu. Upravo iz tih razloga pokrenuti su i projekti kojima je cilj cjeloživotno obrazovanje i usvajanje specifičnih znanja i vještina za poduzetništvo i posebno za obrtništvo.

Ukupan iznos dodijeljenih potpora u 2009. iznosi 222,6 milijuna kuna za odobrenih 4246 poduzetničkih zahtjeva, a najviše je zahtjeva odobreno za projekte jačanja konkurentnosti malog gospodarstva (1210) te dokvalifikacije i prekvalifikacije u obrtništvu (1063). Najveći dio potpora odnosio se na poduzetničku infrastrukturu (68,2 milijuna kuna) te također na jačanje konkurentnosti maloga gospodarstva (55,8 milijuna kuna). U 2010. je za jačanje konkurentnosti maloga gospodarstva izdvojeno 64,2 milijuna kuna, a za poduzetničku infrastrukturu, tj. izgradnju poduzetničkih zona 74,2 milijuna kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Skoro 15 posto najnovije liste neisplatitelja plaća dobilo je potporu HZZ-a

24.06.2020.

Zajedno nisu isplatili plaće za ukupno 2.310 radnika koje zapošljavaju. Na stranicama Porezne uprave objašnjeno je da se podaci o neisplati plaća temelje na dostavljenim JOPPD obrascima u kojima su poslodavci iskazali neisplatu plaća za razdoblje od siječ

Lea Brezar i Renata Brekalo: Važno nam je da naši učenici nauče nešto i o poduzetništvu

15.06.2020.

Danas je većina roditelja svjesna da je ulog u obrazovanje najbolja investicija u dijete i da je ono sve potrebnije, stoga nas ne zabrinjava izostanak državnog financiranja i nije nam to u fokusu

Zidari i medicinske sestre traženiji od konobara! Za državnu maturu priprema se 32.000 učenika

05.06.2020.

Sve je spremno za 11. državnu maturu koja počinje u ponedjeljak 8. lipnja i na koju čeka 32.000 učenika, koji su prijavili 120.000 ispita. Zadnje pripreme kod maturanata i u školama gdje su prvi ispiti već stigli, a u Nacionalnom centru užurbano se sprema

Za uzgoj povrća 150 milijuna kuna

25.05.2020.

U indikativni plan objave natječaja za 2020. godinu u cilju povećanja samodostatnosti poljoprivredne proizvodnje dodana su tri nova natječaja za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

Pozitivan stav građana prema online i školi na televiziji

20.05.2020.

U situaciji kada se čini da je svijet stao, i škola i edukacije preselile su u virtualne učionice. Kakvo je mišljenje građana o takvim edukacijama i školovanju online, portal EduCentar je ispitao na 150 ispitanika.

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2075 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 721 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 696 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 312 članka imaju tag opg
  34. 334 članka imaju tag agrokor
  35. 241 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici