Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Ruj 2017

Poticaji za nepostojeće voćnjake uništavaju voćarstvo

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Nedjeljko Jusup  

Poticaji za nepostojeće voćnjake uništavaju voćarstvo

"Poticaji za nepostojeće nasade uništavaju hrvatsko voćarstvo", kaže Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice. Svoje tvrdnje on je i elaborirao na primjeru jabuka i oraha.
Papirnatih 5.200 ha jabuka

Prema najnovijim podatcima iz evidencije ARKOD-a jabuke zauzimaju 5.200 hektara i po tome bi trebali ubrati 200.000 tona te "kraljice voća". A ove godine jabuka nećemo imati niti 45.000, što je za 23 posto manje nego lani kada je ubrano 65.000 tona. Dobro, na slabiji urod su utjecale i nepovoljne klimatske prilike, posebice mraz, koji je smanjio proizvodnju jabuka u susjednoj Sloveniji i Austriji, kao i Belgiji, Poljskoj, Mađarskoj i dijelom u Italiji.

"Naš dodatni problem je što ima voćara koji napuštaju proizvodnju, a nastavljaju dobivati poticaje. Čak prelaze i u ekološku proizvodnju gdje su poticaji od 7 do 8 tisuća po hektaru, dok u konvencionalnoj proizvodnji iznose oko 2 do 2,3 tisuće po hektaru", dodaje Ivković. Šteta je još veća kad se zna da bolesti sa zapuštanih "ekoloških" voćnjaka prelaze na susjedne plantaže voćara koji ustraju u proizvodnji. "Tvrdim da u voćarstvu ekološke proizvodnje nema niti je može biti. Ne možete crva spriječiti da buši plodove, osim prskanjem", kaže Ivković.

Još veća "marčapija" događa se sa orasima.
Za nepostojeće orahe 42 milijuna kuna

Prema podatcima iz evidencije ARKOD-a ta voćka zauzima 5.229 hektara i to ekološkoj proizvodnji. Iz te brojke netko bi mogao zaključiti da imamo oraha i za izvoz, a prava istina je da domaćih oraha uopće nemamo pa Maraska, Badel, Zvečevo i Podravka za proizvodnju svojih pića i slatkiša uvoze orahe iz Bugarske.

Ali to još nije sve. "Papirnati" proizvođači oraha dobivaju državne poticaje i to oko 8.000 kuna po hektaru. Kad se sve zbroji iz državne kase, odnosno iz džepova poreznih obveznika za nepostojeću proizvodnju oraha ode oko 42 milijuna kuna. Sličan je slučaj i sa ljeskom, šljivom i nekim drugim voćnim vrstama.

Da bi se ovakve i slične prijevare onemogućile nužno je provesti reviziju i utvrditi stvarno stanje hrvatskog voćarstva. "Sada u sustavu ARKOD-a ima upisanih 32.000 ha različitih voćnih vrsta, a usuđujem se reći da od te proizvodnje imamo u funkciji negdje oko 13 do 15.000 hektara pravih voćnjaka koji imaju proizvodnju. Sve ostale treba otpisati jer na njima se ne bere ništa osim poticaja", smatra Frane Ivković.

On podsjeća kako je ministar Tomislav Tolušić, doduše, bio hrabro krenuo u rasčišćavanje situacije sa pašnjacima i orasima u ekološkoj proizvodnji, ali je došlo do zastoja. Iz kojih razloga teško je reći. Uglavnom svi oni koji nemaju proizvodnju i dalje dobivaju poticaje. Šteta što revizija nije nije nastavljena i u voćarstvu, što je zatraženo i na 13. savjetovanju hrvatskih voćara u Vodicama.
​Revizija, razvoj ili - propast?!

Možda to nije lako napraviti, treba puno vremena ili nema dovoljno inspektora?!

"Ma kakvi", kaže Ivković. On sam, uz pomoć dva tehničara u stanju je napraviti reviziju na području svih 22 županije u Hrvatskoj. Za samo dva mjeseca moguće je, obići sve voćare i utvrditi koji zadovoljavaju kriterije za poticaje, a ostale brisati, kako se nebi nastavili davati ogromni novci za proizvodnju koje nema. Zašto revizija nije provedena nema logike, osim ako to nije "diktat" moćnika iz EU, sve po onoj daj poticaje i onima koji ne rade da bi se zaustavila domaća proizvodnja i dobilo tržište za proizvode iz uvoza. "Već sada uvozimo 170 milijuna voća i voćnih proizvoda", govori Ivković, koji upozorava da bi se s voćarstvom moglo dogoditi isto što se dogodilo sa mljekarstvom - postupni, a potom i potpuni prestanak domaće proizvodnje.

Izgleda katastrofično, ali još nije kasno da situaciju preokrenemo u svoju korist. Ivković nudi svoj razvojni projekt koji bi, uz pametnu poljoprivrednu politiku s novcem EU za ruralni razvoj Hrvatsku brzo doveo do izvoznice više sorti voća (jabuka, višnje maraške, šljive bistrice, maslinova ulja, bajama, limuna, krušaka te jagodičastog voća) u iznosu od 350 do 400 milijuna dolara.

"Tako bi se umjesto napuštanja voćarstva u tom sektoru zaposlilo najmanje 20.000 obiteljskih gospodarstva", zaključuje Frane Ivković.


Komentari članka

Vezani članci

Rasla cijena mandarina, grožđa i krušaka, pala jabuci

15.11.2017.

U odnosu na rujan prosječna cijena mandarina je niža za 16,97%, ali je još uvijek za 64,87% viša od cijene u istom mjesecu prošle godine.

Prinosi lješnjaka unatoč suši iznad su prosjeka - cijena im pala za 30 posto

14.11.2017.

Berba je protekla nešto lakše nego proteklih godina, s obzirom na to da smo se ove godine dodatno opremili najsuvremenijom mehanizacijom za berbu, a riječ je o novim samohodnim kombajnima koji su nam znatno podigli kapacitet, ali su nam i olakšali berbu

Podižem plantažu koja bi mogla donositi čak milijun eura godišnje! A imam i poruku za naše ljude - uništit ćete sebe i sve oko sebe...

08.11.2017.

Ove zime će biti 50 kuna po kilogramu i to ako ga bude bilo. Ne govorim o uvoznom limunu … Ako želite gratati koru, znači u potpunosti iskoristiti plod, nećete moći proći jeftinije – samouvjereno će vrsni viški znalac dobro upućen u situaciju s proizvodnj

Urodom zadovoljni samo turisti: zbog polarne hladnoće i ekstremne suše proizvođači mandarina izgubili su tržišta koja će teško povratiti

08.11.2017.

I dok su voćari nezadovoljni urodom koji je totalno ove jeseni podbacio, a procjene govore da se ubralo manje od trideset tisuća tona, neretvanski turistički djelatnici zadovoljno trljaju ruke

Iz policijske odore u uzgoj sibirske borovnice

06.11.2017.

Na oko hektar polja, nije kaže dvojio što će još 2011. godine posaditi, pa se tako u tom podneblju iznjedrila i jagodičasta sibirska borovnica. Poznata je i kao Mayberri, Majska jagoda, Haskap odnosno Kamčatska borovnica. Pola je hektara gospodin Vjeran z

Tag cloud

  1. 1685 članka imaju tag hrvatska
  2. 1720 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1115 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 619 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 701 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 731 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 724 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 499 članka imaju tag marketing
  18. 463 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 374 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 332 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 215 članka imaju tag potpore
  28. 310 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 286 članka imaju tag agrokor
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 277 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 274 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja