Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Ruj 2017

Poticaji za nepostojeće voćnjake uništavaju voćarstvo

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Nedjeljko Jusup  

Poticaji za nepostojeće voćnjake uništavaju voćarstvo

"Poticaji za nepostojeće nasade uništavaju hrvatsko voćarstvo", kaže Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice. Svoje tvrdnje on je i elaborirao na primjeru jabuka i oraha.
Papirnatih 5.200 ha jabuka

Prema najnovijim podatcima iz evidencije ARKOD-a jabuke zauzimaju 5.200 hektara i po tome bi trebali ubrati 200.000 tona te "kraljice voća". A ove godine jabuka nećemo imati niti 45.000, što je za 23 posto manje nego lani kada je ubrano 65.000 tona. Dobro, na slabiji urod su utjecale i nepovoljne klimatske prilike, posebice mraz, koji je smanjio proizvodnju jabuka u susjednoj Sloveniji i Austriji, kao i Belgiji, Poljskoj, Mađarskoj i dijelom u Italiji.

"Naš dodatni problem je što ima voćara koji napuštaju proizvodnju, a nastavljaju dobivati poticaje. Čak prelaze i u ekološku proizvodnju gdje su poticaji od 7 do 8 tisuća po hektaru, dok u konvencionalnoj proizvodnji iznose oko 2 do 2,3 tisuće po hektaru", dodaje Ivković. Šteta je još veća kad se zna da bolesti sa zapuštanih "ekoloških" voćnjaka prelaze na susjedne plantaže voćara koji ustraju u proizvodnji. "Tvrdim da u voćarstvu ekološke proizvodnje nema niti je može biti. Ne možete crva spriječiti da buši plodove, osim prskanjem", kaže Ivković.

Još veća "marčapija" događa se sa orasima.
Za nepostojeće orahe 42 milijuna kuna

Prema podatcima iz evidencije ARKOD-a ta voćka zauzima 5.229 hektara i to ekološkoj proizvodnji. Iz te brojke netko bi mogao zaključiti da imamo oraha i za izvoz, a prava istina je da domaćih oraha uopće nemamo pa Maraska, Badel, Zvečevo i Podravka za proizvodnju svojih pića i slatkiša uvoze orahe iz Bugarske.

Ali to još nije sve. "Papirnati" proizvođači oraha dobivaju državne poticaje i to oko 8.000 kuna po hektaru. Kad se sve zbroji iz državne kase, odnosno iz džepova poreznih obveznika za nepostojeću proizvodnju oraha ode oko 42 milijuna kuna. Sličan je slučaj i sa ljeskom, šljivom i nekim drugim voćnim vrstama.

Da bi se ovakve i slične prijevare onemogućile nužno je provesti reviziju i utvrditi stvarno stanje hrvatskog voćarstva. "Sada u sustavu ARKOD-a ima upisanih 32.000 ha različitih voćnih vrsta, a usuđujem se reći da od te proizvodnje imamo u funkciji negdje oko 13 do 15.000 hektara pravih voćnjaka koji imaju proizvodnju. Sve ostale treba otpisati jer na njima se ne bere ništa osim poticaja", smatra Frane Ivković.

On podsjeća kako je ministar Tomislav Tolušić, doduše, bio hrabro krenuo u rasčišćavanje situacije sa pašnjacima i orasima u ekološkoj proizvodnji, ali je došlo do zastoja. Iz kojih razloga teško je reći. Uglavnom svi oni koji nemaju proizvodnju i dalje dobivaju poticaje. Šteta što revizija nije nije nastavljena i u voćarstvu, što je zatraženo i na 13. savjetovanju hrvatskih voćara u Vodicama.
​Revizija, razvoj ili - propast?!

Možda to nije lako napraviti, treba puno vremena ili nema dovoljno inspektora?!

"Ma kakvi", kaže Ivković. On sam, uz pomoć dva tehničara u stanju je napraviti reviziju na području svih 22 županije u Hrvatskoj. Za samo dva mjeseca moguće je, obići sve voćare i utvrditi koji zadovoljavaju kriterije za poticaje, a ostale brisati, kako se nebi nastavili davati ogromni novci za proizvodnju koje nema. Zašto revizija nije provedena nema logike, osim ako to nije "diktat" moćnika iz EU, sve po onoj daj poticaje i onima koji ne rade da bi se zaustavila domaća proizvodnja i dobilo tržište za proizvode iz uvoza. "Već sada uvozimo 170 milijuna voća i voćnih proizvoda", govori Ivković, koji upozorava da bi se s voćarstvom moglo dogoditi isto što se dogodilo sa mljekarstvom - postupni, a potom i potpuni prestanak domaće proizvodnje.

Izgleda katastrofično, ali još nije kasno da situaciju preokrenemo u svoju korist. Ivković nudi svoj razvojni projekt koji bi, uz pametnu poljoprivrednu politiku s novcem EU za ruralni razvoj Hrvatsku brzo doveo do izvoznice više sorti voća (jabuka, višnje maraške, šljive bistrice, maslinova ulja, bajama, limuna, krušaka te jagodičastog voća) u iznosu od 350 do 400 milijuna dolara.

"Tako bi se umjesto napuštanja voćarstva u tom sektoru zaposlilo najmanje 20.000 obiteljskih gospodarstva", zaključuje Frane Ivković.


Komentari članka

Vezani članci

Prijavite se za potporu za kupnju i uzgoj rasplodnih junica - rok prijave je 1. listopada

20.09.2018.

Na raspolaganju je 195 milijuna kuna, podsjećaju iz Ministarstva poljoprivrede

Mladi voćar objavio oglas: Želite domaće? Berite sami za 1 kunu po kilogramu

11.09.2018.

Želim ugostiti ljude koji su spremni uživati u prirodi, ubrati koliko trebaju, a kad završe, sve stavimo na vagu i prodamo po povoljnoj cijeni

Uspješan obiteljski posao Vinarije Pinkert: otac i kći udružili snage pa proizvode 60.000 litara vina godišnje!

06.09.2018.

Na 15 hektara zemlje na kojima raste 65 tisuća trsova vinove loze smjestio se vinograd obitelji Pinkert. Otac Zoltan, zaljubljenik u vinogradarstvo i kći Kristina godišnje proizvedu 60 tisuća litara vrhunskog vina čime nižu brojne uspjehe!

Pola milijarde kuna za zajmove poljoprivrednika, zahtjevi se primaju od 1. rujna

30.08.2018.

Ti se financijski instrumenti sufinanciraju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a iz Ministarstva iznose da je za to rezervirano pola milijarde kuna.

Država dijeli 279 milijuna kuna malim poljoprivrednicima, 15.000 eura po poljoprivredniku

24.08.2018.

Potpore su namijenjene kupnji životinja, bilja i sjemena, gradnji i opremanji objekata, kupnji zemljišta i strojeva, promidžbi poljoprivrednih proizvoda, stjecanju potrebnih stručnih znanja itd.

Tag cloud

  1. 1802 članka imaju tag hrvatska
  2. 1836 članka imaju tag turizam
  3. 1497 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 955 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 911 članka imaju tag trgovina
  8. 650 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 838 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 554 članka imaju tag maloprodaja
  17. 521 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 422 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 326 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 312 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP