Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Ruj 2017

Poticaji za nepostojeće voćnjake uništavaju voćarstvo

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Nedjeljko Jusup  

Poticaji za nepostojeće voćnjake uništavaju voćarstvo

"Poticaji za nepostojeće nasade uništavaju hrvatsko voćarstvo", kaže Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice. Svoje tvrdnje on je i elaborirao na primjeru jabuka i oraha.
Papirnatih 5.200 ha jabuka

Prema najnovijim podatcima iz evidencije ARKOD-a jabuke zauzimaju 5.200 hektara i po tome bi trebali ubrati 200.000 tona te "kraljice voća". A ove godine jabuka nećemo imati niti 45.000, što je za 23 posto manje nego lani kada je ubrano 65.000 tona. Dobro, na slabiji urod su utjecale i nepovoljne klimatske prilike, posebice mraz, koji je smanjio proizvodnju jabuka u susjednoj Sloveniji i Austriji, kao i Belgiji, Poljskoj, Mađarskoj i dijelom u Italiji.

"Naš dodatni problem je što ima voćara koji napuštaju proizvodnju, a nastavljaju dobivati poticaje. Čak prelaze i u ekološku proizvodnju gdje su poticaji od 7 do 8 tisuća po hektaru, dok u konvencionalnoj proizvodnji iznose oko 2 do 2,3 tisuće po hektaru", dodaje Ivković. Šteta je još veća kad se zna da bolesti sa zapuštanih "ekoloških" voćnjaka prelaze na susjedne plantaže voćara koji ustraju u proizvodnji. "Tvrdim da u voćarstvu ekološke proizvodnje nema niti je može biti. Ne možete crva spriječiti da buši plodove, osim prskanjem", kaže Ivković.

Još veća "marčapija" događa se sa orasima.
Za nepostojeće orahe 42 milijuna kuna

Prema podatcima iz evidencije ARKOD-a ta voćka zauzima 5.229 hektara i to ekološkoj proizvodnji. Iz te brojke netko bi mogao zaključiti da imamo oraha i za izvoz, a prava istina je da domaćih oraha uopće nemamo pa Maraska, Badel, Zvečevo i Podravka za proizvodnju svojih pića i slatkiša uvoze orahe iz Bugarske.

Ali to još nije sve. "Papirnati" proizvođači oraha dobivaju državne poticaje i to oko 8.000 kuna po hektaru. Kad se sve zbroji iz državne kase, odnosno iz džepova poreznih obveznika za nepostojeću proizvodnju oraha ode oko 42 milijuna kuna. Sličan je slučaj i sa ljeskom, šljivom i nekim drugim voćnim vrstama.

Da bi se ovakve i slične prijevare onemogućile nužno je provesti reviziju i utvrditi stvarno stanje hrvatskog voćarstva. "Sada u sustavu ARKOD-a ima upisanih 32.000 ha različitih voćnih vrsta, a usuđujem se reći da od te proizvodnje imamo u funkciji negdje oko 13 do 15.000 hektara pravih voćnjaka koji imaju proizvodnju. Sve ostale treba otpisati jer na njima se ne bere ništa osim poticaja", smatra Frane Ivković.

On podsjeća kako je ministar Tomislav Tolušić, doduše, bio hrabro krenuo u rasčišćavanje situacije sa pašnjacima i orasima u ekološkoj proizvodnji, ali je došlo do zastoja. Iz kojih razloga teško je reći. Uglavnom svi oni koji nemaju proizvodnju i dalje dobivaju poticaje. Šteta što revizija nije nije nastavljena i u voćarstvu, što je zatraženo i na 13. savjetovanju hrvatskih voćara u Vodicama.
​Revizija, razvoj ili - propast?!

Možda to nije lako napraviti, treba puno vremena ili nema dovoljno inspektora?!

"Ma kakvi", kaže Ivković. On sam, uz pomoć dva tehničara u stanju je napraviti reviziju na području svih 22 županije u Hrvatskoj. Za samo dva mjeseca moguće je, obići sve voćare i utvrditi koji zadovoljavaju kriterije za poticaje, a ostale brisati, kako se nebi nastavili davati ogromni novci za proizvodnju koje nema. Zašto revizija nije provedena nema logike, osim ako to nije "diktat" moćnika iz EU, sve po onoj daj poticaje i onima koji ne rade da bi se zaustavila domaća proizvodnja i dobilo tržište za proizvode iz uvoza. "Već sada uvozimo 170 milijuna voća i voćnih proizvoda", govori Ivković, koji upozorava da bi se s voćarstvom moglo dogoditi isto što se dogodilo sa mljekarstvom - postupni, a potom i potpuni prestanak domaće proizvodnje.

Izgleda katastrofično, ali još nije kasno da situaciju preokrenemo u svoju korist. Ivković nudi svoj razvojni projekt koji bi, uz pametnu poljoprivrednu politiku s novcem EU za ruralni razvoj Hrvatsku brzo doveo do izvoznice više sorti voća (jabuka, višnje maraške, šljive bistrice, maslinova ulja, bajama, limuna, krušaka te jagodičastog voća) u iznosu od 350 do 400 milijuna dolara.

"Tako bi se umjesto napuštanja voćarstva u tom sektoru zaposlilo najmanje 20.000 obiteljskih gospodarstva", zaključuje Frane Ivković.


Komentari članka

Vezani članci

Uz eko rakiju, umjesto mesnog napravili voćni ražnjić

22.09.2017.

Prošlo je desetljeće od kako su Pavičići u Petrijevcima posadili šljivik od tisuću voćaka pod 2,54 ha poljoprivrednih površina, a danas se, zahvaljujući dobroj poljoprivrednoj praksi, diče brojnim nagradama

Vinkovci prvi grad u Hrvatskoj koji investitorima nudi komunalni doprinos od jedne kune

13.09.2017.

Želja nam je na ovaj način potaknuti veća ulaganja u Vinkovcima i olakšati poslovanje poduzetnicima. Koliko mi je poznato, prvi smo grad u Hrvatskoj koji je uveo komunalni doprinos na razini jedne kune

Nitko neće u berače voća

05.09.2017.

Ima li u Hrvatskoj dovoljno berača voća? Dok poslodavci vape za sezoncima, na tržištu ih je sve manje. Je li smanjen interes zbog težine posla, masovnog iseljavanja ili nečeg trećeg

Odaziv je bio vrlo velik: počelo izdavanje odluka za natječaje u poljoprivredi

31.08.2017.

Korisnicima Programa izdane su odluke o dodjeli sredstava u ukupnom iznosu od 625,7 milijuna eura, što čini više od četvrtine dostupnih sredstava u ovom programskom razdoblju

Nema tko brati jabuke: Sezonci su “pobjegli” na Jadran ili u inozemstvo

28.08.2017.

Svake godine javlja se sve manje berača, a velik dio njih i brzo odustane

Tag cloud

  1. 1654 članka imaju tag hrvatska
  2. 1692 članka imaju tag turizam
  3. 1464 članka imaju tag financije
  4. 1095 članka imaju tag izvoz
  5. 694 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 891 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 609 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 856 članka imaju tag trgovina
  9. 876 članka imaju tag EU
  10. 688 članka imaju tag investicije
  11. 809 članka imaju tag industrija
  12. 785 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 708 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 497 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 446 članka imaju tag tehnologija
  20. 284 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 369 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 414 članka imaju tag dzs
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 379 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 293 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 331 članka imaju tag energetika
  32. 269 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 266 članka imaju tag agrokor
  36. 267 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja