Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Svi 2020

Postavljene cijevi za prvo podzemno navodnjavanje

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Petar Žarković  

Postavljene cijevi za prvo podzemno navodnjavanje

Na 4,8 hektara velikom polju u Kapincima, u Virovitičko-podravskoj županiji, u vlasništvu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Siniše Hrgovića postavljene su cijevi za podzemno navodnjavanje. Realizacija te skupe investicije trajala je tri dana.

– Ovo je prvo polje u Hrvatskoj na kome se postavlja ovakav izraelski sustav navodnjavanja. Ovdje je sve u zemlji i izvođači jamče ako se bude sve radilo kako treba, sustav bi minimalno 15-20 godina trebao biti u funkciji. To je početno skupa investicija, ali očekujem da će se za pet do šest godina isplatiti - kaže Hrgović.

Postavljene cijevi izraelske tvrtke Netafim, svjetski poznatoga proizvođača opreme za navodnjavanje, gotovo su identične cijevima namijenjenim za površinsko navodnjavanje ‘kap po kap‘. Na svakih pola metra na gornjoj strani imaju otvor za istjecanje vode, a postavljene su u redove s razmakom od jednog metra na dubini od 40 centimetara. Dubina postavljanja određuje se prema vrsti tla i dubini oranja. Na početku svakog reda bit će ventil za otvaranje ili zatvaranje protoka vode, a sve cijevi položene u zemlju spajaju se na jednu centralnu cijev. Polje će biti podijeljeno u tri odvojena dijela koja će se moći zasebno navodnjavati. To znači da se ne mora istovremeno navodnjavati cijelo polje, ali isto tako može se posebno navodnjavati i svaki red. Takav sustav daje mogućnost da se određeni broj redova zatvori i ostavi bez vode, kako bi se dobili usporedni vizualni, praktični i kasnije mjerni pokazatelji, što je navodnjavanjem dobiveno ili eventualno izgubljeno.

– Najvažniji su u sustavu filtri, jer cijeli je sustav ispod zemlje, pa se cijevi ne mogu čistiti niti mijenjati i moraju biti u funkciji 15-20 godina. Iz crpne stanice, odnosno hidranta, do filtara dolazi čista voda, ali filtri su ipak određena zaštita jer osiguravaju da u podzemni sustav cijevi ulazi čista voda kako ne bi došlo do začepljenja i prekida funkcionalnosti sustava u smislu distribucije vode. Taj dio sustava je najskuplji i najzahtjevniji, a pruža mogućnost da se u vodu koja se ubrizgava u sustav stavljaju i mineralna gnojiva. Filtri i deponator gnojiva bit će na početku sustava, prije ulaza vode u cijevi, pojasnio je Hrgović.

Prema njegovim riječima, sljedećih nekoliko godina to će biti demonstracijsko polje, na kome će svake godine biti tri kulture – šećerna repa, soja i kukuruz šećerac. Manji dio bit će bez navodnjavanja kako bi se i vizualno mogla uočiti razlika između navodnjavane površine i one koja to nije. Poslije će se i kroz određene mjerne jedinice prinosa po hektaru vidjeti što to navodnjavanje donosi.

Budući da se OPG Siniše Hrgovića javio na raspisani javni poziv Virovitičko-podravske županije za sudjelovanje u pilot-projektu navodnjavanja na području sustava Kapinci – Vaška, te da je riječ o pokusnoj površini na kojoj će se pratiti učinkovitost i isplativost ovakvog navodnjavanja, Županija će s polovinom iznosa sufinancirati troškove opreme, koji iznose približno 40.000 kuna po hektaru.

Udruga poljoprivrednih proizvođača korisnika sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška ima 40-ak članova koji su se profilirali kao budući korisnici sustava navodnjavanja na svojim površinama od nekoliko do nekoliko desetaka hektara.

– Ja vjerujem i očekujem da će odmak vremena, ovakvi prikazi navodnjavanja, ali i nepovoljne klimatske promjene, vrlo brzo potencijal navodnjavanja i iskoristivost ovog sustava učiniti boljim i većim – uvjeren je Hrgović.

Cjelokupni sustav navodnjavanja Kapinci – Vaška obuhvaća 1260 hektara obradivoga poljoprivrednog zemljišta. Približno polovina tih površina u privatnom je posjedu, a polovina je u vlasništvu države, koja je dala svoje zemljište na raspolaganje preko javnih natječaja. Natječaji za to zemljište su istekli ili su pred istekom pa sada korisnici čekaju nove natječaje kako bi dobili zemljište na raspolaganje bar dvadesetak godina i kako bi mogli ozbiljnije investirati u to zemljište. Korisnici cijeloga toga zemljišta bit će obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja će potvrditi svoje dosadašnje zakupe ili ostvariti pravo novih zakupa, ovisno o prednostima ili zanimanju.

– Vjerujem da će to pridonijeti znatnijem korištenju sustava jer, kad korisnik ima jamstvo za 20-godišnje korištenje zemljišta, on može sukladno tome napraviti i plan ulaganja. Cjelokupnim poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu gospodari Općina Sopje i ona će raspisati natječaj kad se za to pokaže interes. Sada su, naime, sve općine u RH u postupku ishođenja potrebnih dozvola za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i nakon toga će prići raspisivanju natječaja - pojasnio je Siniša Hrgović.


Komentari članka

Vezani članci

Pothvat Marice Jakoliš: Ostavila olovku, uzela motiku i proširila imanje na tri županije!

23.09.2020.

Ako radiš što voliš sve je isplativo, kaže Marica Jakoliš. Zašto je napustila posao knjigovođe i kako je s jednog hektara u Biloj Vlaki povećala proizvodnju na 10 hektara u Zadarskoj, Ličko-senjskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Samo domaće i prirodno: kozji sir i češnjak s OPG-a Lepoglavec

17.09.2020.

Naše koze se hrane domaćim sijenom, travom i kukuruzom. Češnjak nije šprican, a imamo klasični kojeg svi poznajemo i krupni, ne tako čest. To je jako stara sorta i više je salatar, pojašnjava Mario.

‘Pčelarstvo traži stalna ulaganja, ali naš se med uspio probiti do Europe’

16.09.2020.

Prije 10 godina pčelar Marijan Naranđa nabavio je prvih 20-ak košnica u Velikom Trojstvu pored Bjelovara, gdje je potom osnovao OPG Naranđa u kojem u oko 85 pčelinjih zajednica godišnje proizvedu do dvije tone meda. Pomažu mu supruga Vlasta i kći Ela, “pč

Kulin, seka i slanina ne ostaju bez kupaca

15.09.2020.

ovljenike odvoze u klaonicu u Vrbanji, kući vraćaju polutke, trančiraju ih, a potom kreće prerada i proizvodnja poznatih suhomesnatih delicija. To je obiteljski posao i svi su u njega uključeni, svatko daje svoj doprinos i zasad, kažu, sve odlično funkcio

Beru ih do studenoga, a Božidar Hrenković kaže: nikada lakše nisam prodao jagode

14.09.2020.

Jedan nasad višerodnih jagoda mjesečarki se na Jagodaru-HB bere i 50 puta, onda na red dođe pet hektara jabuka, šest ha eko lijeske, a tu su i nasadi buče zbog ulja, koje je ovaj vrsni agronom posadio na slobodnom zemljištu.

Tag cloud

  1. 2049 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1322 članka imaju tag izvoz
  5. 1103 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 763 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1061 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 302 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 326 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici