Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Tra 2019

Poslove vode iz hotela, smještaj plaćaju 90 eura dnevno, evo gdje im je računica

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Ivona Ćirak/Makarska kronika  

Poslove vode iz hotela, smještaj plaćaju 90 eura dnevno, evo gdje im je računica

Michael Alexander i Felicitas Maria Grandits već dulje od pola stoljeća dolaze na Makarsku rivijeru, jedno su vrijeme odmarali u Brelima, a sada već godinama biraju Bašku Vodu. Međutim, od "običnih" vjernih turista koji ne zaobilaze Bašku Vodu jer se tu osjećaju kao doma naše sugovornike razlikuje nekoliko detalja

Prvi je činjenica da oni zapravo ne ljetuju u Baškoj Vodi, prije bi se reklo da tu zimuju, provodeći po šest mjeseci godišnje u ovom, kako oni sami kažu, ljupkom mjestu na Rivijeri "s alejom palmi kakvima se ne može pohvaliti niti famozna Azurna obala".

Drugo, majka i sin Grandits ne odsjedaju u apartmanu nego u hotelu "Slavija" gdje za 45 eura dnevno svako od njih ima sobu s prekrasnim pogledom, balkonom, polupansionom i svim ostalim sadržajima koje hotel nudi, pa bi se moglo reći da je "Slavija" ujedno njihova vikendica.

Treće, kako je već razvidno da Grandits (iliti Grandići kako ćemo ih nazvati, a ovaj "prijevod" rastumačit ćemo u okviru uz tekst) ne provode godišnji odmor u Baškoj Vodi, pitate se vjerojatno kojim poslom dolaze ovdje na šest mjeseci.

Naši sugovornici, naime, tu ne samo da uživaju, nego i rade, pa je Michaelova hotelska soba pretvorena u ured, dok su na dijelu kreveta gospođe Felicitas rasprostrti papiri od knjigovodstva.

Naposljetku, naši sugovornici zanimljivi su nam bili iz još jednog razloga, naime, doznali smo da korijene vuku od Habsburga i da imaju plemićko porijeklo, što je samo djelomično točno, jer plemićko porijeklo tek treba papirnato dokazati.

Priče postoje, ali papiri koje svjedoče o tome da su im preci bili plave krvi izgorjeli su, kažu nam, u ratu zajedno s arhivom.

- U Austriji, u jednom poznatom skijalištu udaljenom na sat vremena od Salzburga, kupili smo svojedobno kuću koja se prostire na 500 metara četvornih, s okućnicom od 1500 kvadrata. A pola godine živimo ovdje, u hotelskoj sobi, i ništa nam ne manjka.

Često se događa da rezervacija nakon pet-šest mjeseci istekne i onda zaključimo kako smo prekratko bili i produljimo boravak za još tjedan dana - smije se Michael, pokazujući nam sobe u kojima borave pola godine.

Nisu uvijek u istoj sobi, ali uvijek je, dakako, to soba s pogledom na more, na rivu i čuveni niz palmi koje gospođa Felicitas smatra tako jedinstvenima. Ne samo palme, ona veli da je cijela priroda upravo čudesna i, premda se značajno promijenila od početka 50-tih kad je prvi put došla u Bašku Vodu, tvrdi kako je i dalje ovdje jako puno zelenila i prirodnih ljepota.

Gastronomija izvrsna, ljudi još bolji
Poseban im je i porat, i to ne samo od Baške Vode nego svih malih mjesta na Rivijeri. Michael dodaje kako je gastronomija izvrsna, a ljudi još bolji. Iako intervju nismo vodili na hrvatskom jeziku, Michael zapravo dosta dobro govori naš jezik i jako dobro ga razumije. Reklo bi se, pravi je Baškovođanin, a kako i ne bi bio, kad ovdje dolazi od svoje druge godine.

Majka Felicitas Maria prvi je put na Makarsku rivijeru došla 1952. godine. Dakle, prije gotovo šest desetljeća. I tada je tu bio hotel "Slavija", ali onaj stari. Gospođu Grandits u naš je kraj doveo posao, bila je direktorica tada najveće austrijske putničke agencije za bivšu Jugoslaviju.

Za vrijeme razgovora pokazuje nam vizitku iz 1952. koju je nedavno sasvim slučajno presavinutu pronašla u jednom starom kožnatom kuferu kupljenom u Sloveniji. Jako dobro poznaje lokalni turizam, lokalne ljude i običaje.

- Sjećam se General Zagreba, Putnika Split, Putnika Zagreb. Obilazila sam sva ta mjesta, upoznavali su me s Dalmacijom, a do Zagreba se trebalo putovati vlakom. Nije bilo aviona tada - prisjeća se gospođa Grandits dodajući kako je ovaj kraj toliko fascinantan i bajkovit da je kraljica 30-tih godina u Brelima željela izgraditi dvorac.

Kao spomen na ta vremena naša sugovornica čuva brojne plakate i propagandne materijale, a nabraja imena svojih suradnika iz "onih vremena", pa navodi Ivu Divića, Žarka Kristića, Juru Josipovića...

Turizmom se i danas bave. Grandits imaju putničku agenciju i nautičku školu. Vilu u Alpama su kupili nakon što je njihova agencija u Beču opljačkana usred bijela dana. Beč, veli Michael, već neko vrijeme nije ono što je bio.

Sedam mjeseci snijega i leda
- Kad smo se odlučili za kupnju kuće na udaljenosti sat vremena od Salzburga, nisam razmišljao da je sedam mjeseci u godini snijeg i led. Na proljeće i ljeto je lijepo, okruženje krasi prelijepo jezero, planine... Ali zimi je užasno hladno i ovdje je puno, puno ugodnije. I k tome, ja ne skijam - kaže Michael.

Pitam ga lovi li ribu, kao pravi Dalmatinac. Smije se, šapće kako je ipak kupi na koćama u Makarskoj. I kao doma, odnese je u kuhinju hotela "Slavija" te zamoli kuhara da ju baci na roštilj.

- Ovdje se osjećam kao kući. Hotel je baš po mjeri, pravi butik hotel s visokim standardima, koji ima sve sadržaje koji su nam potrebni. I hrana je izvanredna. Što je najvažnije, hotel radi cijele godine.

Lijepo je posjetiti nova mjesta, ali kad negdje planiraš ostati dulje vrijeme, odlično je ako tu poznaješ ljude. Da mi bilo što zatreba, u Baškoj Vodi imam prijatelje i mogu ih zamoliti za pomoć - kaže Michael.

U ratu je Michael pomagao Hrvatskoj koju je posjećivao i za vrijeme ranih 90-tih. Dopremao je lijekove u Zadar i u KBC Rijeku.

Sigurnost trebamo više isticati
Za svoje humanitarne aktivnosti dobio je, ponosno će, medalju Hrvatski domoljub od udruge veterana Hrvatski domobran. U Hrvatskoj se općenito osjećaju ugodno, Michael naglašava kako su sigurnosni uvjeti iznimno važni i da se to više treba naglašavati u turističkoj promociji.

Božićni sajam u Zagrebu jedini je koji bi preporučio prijateljima, a sretan je što se kod nas može šetati i u kasnim noćnim satima bez bojazni da će vas netko napasti.

Zaobilazite li špicu sezone ili i tada svratite do Baške Vode?

- Kako vodim nautičku školu, onda obično ljeti budem u Rijeci gdje se te škole u zadnje vrijeme organiziraju. Ja ne vidim razloga da se ne organiziraju i ovdje, jer se auto-putem za čas stigne. Kada bi bilo interesa, bio bih sretan da i ljeti mogu biti u Baškoj Vodi - veli Michael koji nema neki poseban stav prema masovnom turizmu na Rivijeri.

Kaže kako postoje mjesta na kojima se to može izbjeći i ona na kojima ne, ali tvrdi kako ne treba bježati od toga.

- Ni Francuska nema samo "high class" turizam. Ima tu mjesta i za jedno i za drugo. Jedino čega se treba paziti je zagušenost koja se događa zbog velikih kruzera, to što se događa u Dubrovniku nije dobro - zaključuje Michael.

Njemu i majci u "Slaviji" gužve definitivno nema, a nema ni u Baškoj Vodi, barem do Uskrsa. Nema za aktere naše priče ni stresa. Kad Michaelu kažemo kako Hrvati takav stil života teško mogu pojmiti, on se nasmije jer majka i on po svoj prilici dolaze zbog onog faktora X u Dalmaciji poznatog pod motom "ko to more platit" koji ga je osvojio još u ranom djetinjstvu.

I dok ta utješna uzrečica u našem narodu živi kao retoričko pitanje s odgovorom koji visi u zraku ispunjenim mirisom borovine, prošaranom sunčevim zrakama i otežalom od mediteranske fjake, u priči o Grandićima, ovim neobičnim turistima koji su Bašku Vodu izabrali za ladanje, odgovor se ipak nudi.

Nautički turizam

Kakvi su uvjeti za nautički turizam, što vam se čini kao voditelju nautičke škole?

- Odlični su, čak najbolji u svijetu. Nigdje nema toliko otoka i mješavinu kulturnog naslijeđa, usamljenih plaža i malih restorana u ribarskim mjestima, pri čemu si već drugi dan u gradu u kojemu možeš razgledati povijesne atrakcije, poput Splita, Dubrovnika, kuće Marka Pola...

To nema ni u Italiji niti Francuskoj. No, iako je hrvatska obala najbolja, postala je malo preskupa i zato sam od dosta prijatelja čuo da postoje problemi s charterom. Sad su, doduše, počeli davati popuste od 20, 30 posto jer su shvatili da gosta moraju uhvatiti vrlo rano, budući ga u protivnom mogu posve izgubiti. Prije deset godina nisi mogao u 5, 6 sati ujutro tek tako naći mjesto u marini, sada ga ima - komentira Michael.

Makarska kronika

Poznajete lokalne osobitosti, je li vam poznata i Makarska kronika?

- Da! Kupio sam je zadnji put i poslao rođaku. Imamo rođaka koji perfektno govori hrvatski i uvijek mu šaljemo fotografije mobitelom, a mama mu šalje lokalne vijesti. Naime, on je ostao nepokretan nakon jedne prometne nesreće i svaka mu vijest jako puno znači. Čak govori stari hrvatski jezik, onaj iz vremena Marije Terezije, ali zna i novi hrvatski. U Burgenlandu dosta ljudi zna baš taj stari jezik iz vremena Marije Terezije - kaže Michael.

Neki drugi svijet

Zanimat će vas po svoj prilici kakva je veza naših sugovornika s habsburškom aristokracijom. Dakle, postoji teorija da su Grandits potomci Grandića iz Grandić brijega kod Ozlja, gdje je nekad bio dvorac. Usmena predaja kaže da su im preci bili baruni. Što se tiče veze s Habsburgovcima, ima i za tu priču objašnjenje.

Michael je član jednog društva koje se zove Plamen mira (Flame of peace). Njihova misija je postavljati spomenike "Flame of peace" po svijetu, a on je od Habsburga delegiran za Dalmaciju. Vodi i seminare lijepog ponašanja "Stil und Etikette". Član je udruženja "Monarchists viribus unitis" koje se predstavlja kao austrijski konzervativni monarhistički klub koji brani austrijsku povijest i kulturna dostignuća, ali i nekoliko drugih čini se zatvorenih udruženja.

U svakom slučaju, nije čudno da ih se u Baškoj Vodi naziva potomcima grofova i Habsburgovaca, jer Grandits, iako jednostavni i pristupačni ljudi, ipak dolaze iz jednog drugog svijeta kojega s mentalitetom dalekim Balkanom vezuju neke povijesne veze.


Komentari članka

Vezani članci

Ugostiteljima prekipjelo: 'Odobrite nam 5.000 radnih mjesta za strance, šteta će biti nesaglediva'

17.06.2019.

Čini nam se da je zbog povlaštenih cijena u vladinom restoranu premijer izgubio kompas i zaboravio da 108.000 ljudi zaposlenih u sektoru ugostiteljstva i turizma godišnje uprihodi 22 posto ukupnog BDP-a Hrvatske, izjavio je Marin Medak

Hrvati su prošle godine na putovanja potrošili više od milijarde eura, evo gdje se najviše odlazilo

17.06.2019.

Najčešći motiv odlaska na privatno višednevno putovanje bio je odmor na more, na što se odnosilo 1,4 milijuna putovanja ili 31,2 posto te posjet rodbini i prijateljima (1,3 milijuna putovanja ili 30,6 posto).

Diplomirala menadžment, otvorila OPG i prva u Hrvatsku uvezla britansku mliječnu ovcu

14.06.2019.

Danas 24-godišnja Slavica Zorić prije tri godine pokrenula je OPG koji uspješno vodi, a njena je priča dobila novi zamah kada je iz Programa ruralnog razvoja, kroz podmjeru 6.1., povukla 50.000 eura.

Sto i deset zlat(i)nih “kvadrata” na otoku Krku – OPG Zlata Nanić

14.06.2019.

Svima dobro znana hrvatska pionirka ekološke poljoprivrede, već osam godina živi i obrađuje svoj vrt u Malinskoj na otoku Krku, a njezina priča je više nego fascinantna.

Eksplozija u mikro segmentu poduzeća 2018., a pri vrhu sve po starom

13.06.2019.

Podaci iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika otkrivaju izvanredno zanimljivu dinamiku u strukturi hrvatskog korporativnog sektora. No, promjene su još uvijek locirane u dnu korporativne piramide. U vrhu je malo promjena.

Tag cloud

  1. 1914 članka imaju tag hrvatska
  2. 1927 članka imaju tag turizam
  3. 1532 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 957 članka imaju tag trgovina
  8. 828 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 575 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija