Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Tra 2019

Poslove vode iz hotela, smještaj plaćaju 90 eura dnevno, evo gdje im je računica

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Ivona Ćirak/Makarska kronika  

Poslove vode iz hotela, smještaj plaćaju 90 eura dnevno, evo gdje im je računica

Michael Alexander i Felicitas Maria Grandits već dulje od pola stoljeća dolaze na Makarsku rivijeru, jedno su vrijeme odmarali u Brelima, a sada već godinama biraju Bašku Vodu. Međutim, od "običnih" vjernih turista koji ne zaobilaze Bašku Vodu jer se tu osjećaju kao doma naše sugovornike razlikuje nekoliko detalja

Prvi je činjenica da oni zapravo ne ljetuju u Baškoj Vodi, prije bi se reklo da tu zimuju, provodeći po šest mjeseci godišnje u ovom, kako oni sami kažu, ljupkom mjestu na Rivijeri "s alejom palmi kakvima se ne može pohvaliti niti famozna Azurna obala".

Drugo, majka i sin Grandits ne odsjedaju u apartmanu nego u hotelu "Slavija" gdje za 45 eura dnevno svako od njih ima sobu s prekrasnim pogledom, balkonom, polupansionom i svim ostalim sadržajima koje hotel nudi, pa bi se moglo reći da je "Slavija" ujedno njihova vikendica.

Treće, kako je već razvidno da Grandits (iliti Grandići kako ćemo ih nazvati, a ovaj "prijevod" rastumačit ćemo u okviru uz tekst) ne provode godišnji odmor u Baškoj Vodi, pitate se vjerojatno kojim poslom dolaze ovdje na šest mjeseci.

Naši sugovornici, naime, tu ne samo da uživaju, nego i rade, pa je Michaelova hotelska soba pretvorena u ured, dok su na dijelu kreveta gospođe Felicitas rasprostrti papiri od knjigovodstva.

Naposljetku, naši sugovornici zanimljivi su nam bili iz još jednog razloga, naime, doznali smo da korijene vuku od Habsburga i da imaju plemićko porijeklo, što je samo djelomično točno, jer plemićko porijeklo tek treba papirnato dokazati.

Priče postoje, ali papiri koje svjedoče o tome da su im preci bili plave krvi izgorjeli su, kažu nam, u ratu zajedno s arhivom.

- U Austriji, u jednom poznatom skijalištu udaljenom na sat vremena od Salzburga, kupili smo svojedobno kuću koja se prostire na 500 metara četvornih, s okućnicom od 1500 kvadrata. A pola godine živimo ovdje, u hotelskoj sobi, i ništa nam ne manjka.

Često se događa da rezervacija nakon pet-šest mjeseci istekne i onda zaključimo kako smo prekratko bili i produljimo boravak za još tjedan dana - smije se Michael, pokazujući nam sobe u kojima borave pola godine.

Nisu uvijek u istoj sobi, ali uvijek je, dakako, to soba s pogledom na more, na rivu i čuveni niz palmi koje gospođa Felicitas smatra tako jedinstvenima. Ne samo palme, ona veli da je cijela priroda upravo čudesna i, premda se značajno promijenila od početka 50-tih kad je prvi put došla u Bašku Vodu, tvrdi kako je i dalje ovdje jako puno zelenila i prirodnih ljepota.

Gastronomija izvrsna, ljudi još bolji
Poseban im je i porat, i to ne samo od Baške Vode nego svih malih mjesta na Rivijeri. Michael dodaje kako je gastronomija izvrsna, a ljudi još bolji. Iako intervju nismo vodili na hrvatskom jeziku, Michael zapravo dosta dobro govori naš jezik i jako dobro ga razumije. Reklo bi se, pravi je Baškovođanin, a kako i ne bi bio, kad ovdje dolazi od svoje druge godine.

Majka Felicitas Maria prvi je put na Makarsku rivijeru došla 1952. godine. Dakle, prije gotovo šest desetljeća. I tada je tu bio hotel "Slavija", ali onaj stari. Gospođu Grandits u naš je kraj doveo posao, bila je direktorica tada najveće austrijske putničke agencije za bivšu Jugoslaviju.

Za vrijeme razgovora pokazuje nam vizitku iz 1952. koju je nedavno sasvim slučajno presavinutu pronašla u jednom starom kožnatom kuferu kupljenom u Sloveniji. Jako dobro poznaje lokalni turizam, lokalne ljude i običaje.

- Sjećam se General Zagreba, Putnika Split, Putnika Zagreb. Obilazila sam sva ta mjesta, upoznavali su me s Dalmacijom, a do Zagreba se trebalo putovati vlakom. Nije bilo aviona tada - prisjeća se gospođa Grandits dodajući kako je ovaj kraj toliko fascinantan i bajkovit da je kraljica 30-tih godina u Brelima željela izgraditi dvorac.

Kao spomen na ta vremena naša sugovornica čuva brojne plakate i propagandne materijale, a nabraja imena svojih suradnika iz "onih vremena", pa navodi Ivu Divića, Žarka Kristića, Juru Josipovića...

Turizmom se i danas bave. Grandits imaju putničku agenciju i nautičku školu. Vilu u Alpama su kupili nakon što je njihova agencija u Beču opljačkana usred bijela dana. Beč, veli Michael, već neko vrijeme nije ono što je bio.

Sedam mjeseci snijega i leda
- Kad smo se odlučili za kupnju kuće na udaljenosti sat vremena od Salzburga, nisam razmišljao da je sedam mjeseci u godini snijeg i led. Na proljeće i ljeto je lijepo, okruženje krasi prelijepo jezero, planine... Ali zimi je užasno hladno i ovdje je puno, puno ugodnije. I k tome, ja ne skijam - kaže Michael.

Pitam ga lovi li ribu, kao pravi Dalmatinac. Smije se, šapće kako je ipak kupi na koćama u Makarskoj. I kao doma, odnese je u kuhinju hotela "Slavija" te zamoli kuhara da ju baci na roštilj.

- Ovdje se osjećam kao kući. Hotel je baš po mjeri, pravi butik hotel s visokim standardima, koji ima sve sadržaje koji su nam potrebni. I hrana je izvanredna. Što je najvažnije, hotel radi cijele godine.

Lijepo je posjetiti nova mjesta, ali kad negdje planiraš ostati dulje vrijeme, odlično je ako tu poznaješ ljude. Da mi bilo što zatreba, u Baškoj Vodi imam prijatelje i mogu ih zamoliti za pomoć - kaže Michael.

U ratu je Michael pomagao Hrvatskoj koju je posjećivao i za vrijeme ranih 90-tih. Dopremao je lijekove u Zadar i u KBC Rijeku.

Sigurnost trebamo više isticati
Za svoje humanitarne aktivnosti dobio je, ponosno će, medalju Hrvatski domoljub od udruge veterana Hrvatski domobran. U Hrvatskoj se općenito osjećaju ugodno, Michael naglašava kako su sigurnosni uvjeti iznimno važni i da se to više treba naglašavati u turističkoj promociji.

Božićni sajam u Zagrebu jedini je koji bi preporučio prijateljima, a sretan je što se kod nas može šetati i u kasnim noćnim satima bez bojazni da će vas netko napasti.

Zaobilazite li špicu sezone ili i tada svratite do Baške Vode?

- Kako vodim nautičku školu, onda obično ljeti budem u Rijeci gdje se te škole u zadnje vrijeme organiziraju. Ja ne vidim razloga da se ne organiziraju i ovdje, jer se auto-putem za čas stigne. Kada bi bilo interesa, bio bih sretan da i ljeti mogu biti u Baškoj Vodi - veli Michael koji nema neki poseban stav prema masovnom turizmu na Rivijeri.

Kaže kako postoje mjesta na kojima se to može izbjeći i ona na kojima ne, ali tvrdi kako ne treba bježati od toga.

- Ni Francuska nema samo "high class" turizam. Ima tu mjesta i za jedno i za drugo. Jedino čega se treba paziti je zagušenost koja se događa zbog velikih kruzera, to što se događa u Dubrovniku nije dobro - zaključuje Michael.

Njemu i majci u "Slaviji" gužve definitivno nema, a nema ni u Baškoj Vodi, barem do Uskrsa. Nema za aktere naše priče ni stresa. Kad Michaelu kažemo kako Hrvati takav stil života teško mogu pojmiti, on se nasmije jer majka i on po svoj prilici dolaze zbog onog faktora X u Dalmaciji poznatog pod motom "ko to more platit" koji ga je osvojio još u ranom djetinjstvu.

I dok ta utješna uzrečica u našem narodu živi kao retoričko pitanje s odgovorom koji visi u zraku ispunjenim mirisom borovine, prošaranom sunčevim zrakama i otežalom od mediteranske fjake, u priči o Grandićima, ovim neobičnim turistima koji su Bašku Vodu izabrali za ladanje, odgovor se ipak nudi.

Nautički turizam

Kakvi su uvjeti za nautički turizam, što vam se čini kao voditelju nautičke škole?

- Odlični su, čak najbolji u svijetu. Nigdje nema toliko otoka i mješavinu kulturnog naslijeđa, usamljenih plaža i malih restorana u ribarskim mjestima, pri čemu si već drugi dan u gradu u kojemu možeš razgledati povijesne atrakcije, poput Splita, Dubrovnika, kuće Marka Pola...

To nema ni u Italiji niti Francuskoj. No, iako je hrvatska obala najbolja, postala je malo preskupa i zato sam od dosta prijatelja čuo da postoje problemi s charterom. Sad su, doduše, počeli davati popuste od 20, 30 posto jer su shvatili da gosta moraju uhvatiti vrlo rano, budući ga u protivnom mogu posve izgubiti. Prije deset godina nisi mogao u 5, 6 sati ujutro tek tako naći mjesto u marini, sada ga ima - komentira Michael.

Makarska kronika

Poznajete lokalne osobitosti, je li vam poznata i Makarska kronika?

- Da! Kupio sam je zadnji put i poslao rođaku. Imamo rođaka koji perfektno govori hrvatski i uvijek mu šaljemo fotografije mobitelom, a mama mu šalje lokalne vijesti. Naime, on je ostao nepokretan nakon jedne prometne nesreće i svaka mu vijest jako puno znači. Čak govori stari hrvatski jezik, onaj iz vremena Marije Terezije, ali zna i novi hrvatski. U Burgenlandu dosta ljudi zna baš taj stari jezik iz vremena Marije Terezije - kaže Michael.

Neki drugi svijet

Zanimat će vas po svoj prilici kakva je veza naših sugovornika s habsburškom aristokracijom. Dakle, postoji teorija da su Grandits potomci Grandića iz Grandić brijega kod Ozlja, gdje je nekad bio dvorac. Usmena predaja kaže da su im preci bili baruni. Što se tiče veze s Habsburgovcima, ima i za tu priču objašnjenje.

Michael je član jednog društva koje se zove Plamen mira (Flame of peace). Njihova misija je postavljati spomenike "Flame of peace" po svijetu, a on je od Habsburga delegiran za Dalmaciju. Vodi i seminare lijepog ponašanja "Stil und Etikette". Član je udruženja "Monarchists viribus unitis" koje se predstavlja kao austrijski konzervativni monarhistički klub koji brani austrijsku povijest i kulturna dostignuća, ali i nekoliko drugih čini se zatvorenih udruženja.

U svakom slučaju, nije čudno da ih se u Baškoj Vodi naziva potomcima grofova i Habsburgovaca, jer Grandits, iako jednostavni i pristupačni ljudi, ipak dolaze iz jednog drugog svijeta kojega s mentalitetom dalekim Balkanom vezuju neke povijesne veze.


Komentari članka

Vezani članci

Valamar Riviera preuzela upravljanje Helios Farosom i izvukla ga iz stečaja

23.08.2019.

To je epilog uspješno zaključenog stečaja nad Helios Farosom, kojeg je Valamar dokapitalizirao sa 22,8 milijuna kuna. Iz Valamara tvrde da će njihovim upravljanjem hotelsko-turističkim objektima i sadržajima Helios Farosa započeti nova faza razvoja turizm

Rekord: 16. kolovoza fiskalizirano 890 milijuna kuna

20.08.2019.

U ljetnim mjesecima porezni inspektori posebnu pozornost posvećuju izdavanju fiskalnih računa. Iskustva onih koji plaćaju usluge i robu potvrđuju učinkovitost njihova nadzora.

Volim ljuto u šest godina pronašao put do 300 restorana i hotela. Nova misija - izvoz

20.08.2019.

Počeli su sa svega 500 sadnica, danas ih imaju 30.000, osam zaposlenika i 50-ak proizvoda.

Rekordi u Zračnoj luci Pula - ove godine 11 posto više putnika

20.08.2019.

I u pulskoj Zračnoj luci ove sezone rekordi. Broj putnika veći za je 11 posto u odnosu na lani. Pula je ove godine povezana s više od 70 europskih odredišta, a u tijeku su pregovori za uvođenje novih linija dogodine.

Mlada Saša zarađuje šetajući tuđe pse. Ide joj odlično, zapošljava šest ljudi

19.08.2019.

Imam šestero stalno zaposlenih, a surađujem i s 30-ak studenata koji uskaču ovisno o svojim obvezama. Planiram se proširiti izvan Zagreba, u druge gradove, no izazov je pronaći odgovarajuće ljude za taj posao. Mi imamo ogromnu odgovornost jer ljudi su, na

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 903 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija